TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 28.9.2022.
Moć boje u interijeru je neminovna i nerijetko je upravo ona među najodgovornijima za stvaranje ugodnog ambijenta koji izgleda luksuzno.
Također, nije tajna kako određene boje mogu probuditi jedinstvene osjećaje i ugođaj. Odabrane nijanse mogu biti glavni krivac za transformaciju prostora, ali i njegovo osvježenje.
Preuređenje doma gotovo da uvijek započinje upravo s promjenom boja, a uz pravilne nijanse i kombiniranje i vi se možete osjećati poput kraljevske obitelji u vlastitom domu.
Uz dobru paletu, vaš namještaj u kombinaciji s bojama zidova i dodataka može pretvoriti interijer u oazu vrijednu članka u interijer magazinima. Kako dati dašak luksuza vlastitom interijeru pogledajte u nastavku.
Zelena + siva + plava + svjetlo smeđa
Uz zelenu boju osjećat ćete se kao da ste unijeli dašak prirode i njene harmonije u svoj dom, a uz kontrast plave i dašak smeđe imate vibrantan dom koji podsjeća na domove iz prošlog stoljeća.
Smeđa + tamno siva + bijela + zelena
Tople smeđe nijanse stvaraju cozy osjećaj i čine da dom odiše određenom snagom i karakterom, dok siva i bijela predstavljaju savršen kompliment u neutralnim nijansama. Zelena je tu kako bi dala svoj doprinos u obliku živosti, kontrasta i svježine.
Prljavo bijela + smeđa + žuta
Bijela je veliki simbol luksuza, a ako je kombinirate s nekoliko nijansi smeđe, dobivate chic uređenje kojemu samo nedostaje malo naglaska uz žutu boju.
Pastelno ružičasta + pastelno narančasta + svijetlo smeđa + bijela
Za sve vas koji volite vesele interijere koji kriju luksuz, ali i optimizam, ružičasta u kombinaciji s narančastom pravi je odabir. Iako su ovo odvažne nijanse, savršeno će funkcionirati uz smeđu i bijelu.
Tamno smeđa + zagasito plava + ružičasta + zagasito zelena
Zagasite gore spomenute nijanse lako ćete primijetiti u brojnim serijama inspiriranima viktorijanskim dobom, a to nije slučajno. Upravo su ove bogate, duboke nijanse simbol luksuza i posebne tajanstvenosti koju želimo i u svom interijeru.
Tamno plava + bijela + siva + zelena
Ako želite nešto drugačije u svom domu, ali ne želite biti previše odvažni, baršunasta sofa u plavoj boji siguran je, a prekrasan odabir. Ona će izgledati odlično uz zelenu i sivu, a bijela će dati otvorenost i svježinu.
Bijela + bež + siva
Minimalisti, ovo je za vas. Ako vas bijela boja izuzetno inspirira i želite da vaš dom ima bezvremensku prozračnost, možete birati nju kao glavnu boju u vašoj paleti, a kontrast će lako pružiti smeđe i sive nijanse.
Ljubičasta + narančasta + žuta + smeđa
Interijer koji će nadahnuti sve maksimaliste sigurno je onaj u kojemu ima više boja, a izuzetno luksuzna paleta ljubičaste, narančaste, žute i smeđe dati će nevjerojatno veseo, ali i topao ugođaj koji stvara ugodnu dobrodošlicu.
Naslovna fotografija: @stylestate
TEKST: Ada Ćeremida
Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.
Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.
Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.
Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.
Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada
Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.
Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.
Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja
Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.
Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.
Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce
Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.
Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.
Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.
Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.
Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo
Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.
Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.
Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea
Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.
Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.
Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu
Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.
Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.
Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol
Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.
Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.
Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.
Narodno pozorište teatar monumentalnosti
Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.
To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.
Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir
Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.
Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.
Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice
Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.
Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.
Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
