TEKST: Bonjour.kolumnistica

DATUM OBJAVE: 28.4.2021.

Kako sam tj smo prisiljeni pauzirati putovanja, vraćam se drugoj omiljenoj temi. Zavirivanju!

Volim stanove, radionice, ugostiteljske prostore, ali arhitektonski uredi su poseban izazov.

Ured u koji vas danas vodim nalazi se u srcu Mostara, u jednoj od najljepših i jednoj od starijih ulica iz austrougarskog razdoblja.
Idemo u Liska ulica, u urbanu vilu iz 1953. godine. U arhitektonski ured Ars Studio R!

Foto: Mate Zemljić

Kroz razgovor s arhitekticom Reom Rozić Musa, koja je dio tima od 2015. godine, uz Tihomira i Branku Rozić, osnivače ureda, saznajem da je ured mijenjao imena, ali i da je u svakom obliku imao taj prvi prepoznatljivi dio Ars.

Foto: Mate Zemljić

Rea to objašnjava ovako: „Ars na latinskom znači umjetnost, umijeće ili zanat te na takav način najbolje objašnjava i naziv našeg studija koji se bavi arhitekturom i dizajnom kao umjetnosti gradnje, planiranja, oblikovanja i izrade najrazličitijih objekata s različitim funkcijama“.
Ured postoji već 25 godina, prošli su kroz njega arhitekti, inženjeri građevine, tehničari, dekorateri, dizajneri. Svi oni su stvarali dinamičnu atmosferu i projekte po kojima je ured autentičan i prepoznatljiv.

Foto: Mate Zemljić

Zanimalo me naravno ima li neki dizajnerski komad u uredu koji bi Rea izdvojila, neku knjigu, sliku, lampu, uzorak, crtež, fotografiju, biljku, … koji su joj inspiracija ili uspomena.
Rea: „Naš ured nije uređen trenutačno, rastao je s vremenom, tako da su se i detalji u njemu skupljali kroz vrijeme. Kroz razne detalje stvorio se eklektičan stil u kojem funkcioniramo. Uzorci izvornih kamenih blokova sa Starog mosta i klinova iz njega krase naš ulazni predprostor. Zelenilo se trudimo ubaciti što više, ali nismo baš redovni u održavanju. :)
Brojna projektna dokumentacija koja je konstantno u opticaju nađe svoj prostor u interijeru i na taj način ga modelira. Inspiraciju za projekte pronalazim u iščitavanju stručne literature, praćenjem svjetskih trendova u arhitekturi i dizajnu koji se rapidno mijenjaju i unaprjeđuju
.“


Rea me vodi kroz ured: „Sastoji se od ulaznog dijela koji je povezan s 3 cjeline. Servisni dio s garderobom i toaletom smješten je neposredno uz ulaz, centralno se ulazi u salu za sastanke, dok je u drugom dijelu smješten veliki ured po principu open space organizacije, uz koji se nalazi čajna kuhinja za djelatnike. U neposrednoj blizini smješten je i ured direktora. 

Uz salu za sastanke se nalazi još jedan ured koji je rađen baš s ljubavlju i koji sam namještala  po sebi, dulje vremensko razdoblje, što je vjerojatno ljudima koji se ne bave interijerima nezamislivo. I da budemo jasni, ured još nije dovršen, ali svaki djelić  ma svoje mjesto i svoju priču, mislim da je to čar zapravo svakog prostora.
Često znamo u šali reći da je to distrikt namijenjen za interijere i mjesto za inspiraciju i oaza u kojoj ponajviše volim stvarati.

Foto: Mate Zemljić

Sva bitnija događanja odvijaju se u našoj poznatoj sali za sastanke koju krasi bogata biblioteka iza koje su godine skupljanja različite literature. Još nismo doživjeli da netko ravnodušno stane kraj biblioteke i ne prokomentira je ili ostane začuđen količinom stručne literature.“ 

Foto: Mate Zemljić

U Reinom uredu zatičemo kreativni nered, tu su skice, olovke, uzorci boja i časopisi. Naravno da me zanimalo na čemu trenutno rade. 
Rea: „Trenutno u opticaju imamo različite vrste projekata, od nekih poslovnih objekata većih kvadratura do ugostiteljskih objekata, individualnih obiteljskih kuća te interijera stambenih prostora.
Svaki od ovih projekata zahtijeva individualan pristup i podrobnu analizu u svrhu kvalitetnog konačnog rješenja. Da bi čovjek bio relativno uspješan u ovom poslu mora se kvalitetno pozabaviti i psihologijom.
Smatram da ona ima jako bitnu ulogu u projektiranju jer koliko dobro izvršimo analizu svih zahtijeva i sagledamo psihološki i potrebe korisnika prostora dolazimo do uspješnog konačnog rješenja.“ 

Foto: Mate Zemljić

Arhitektima uvijek nezahvalno pitanje, znam i sama, ali morala sam pitati koji je Rein najdraži projekt u dosadašnjoj karijeri.
Rea:„Ovo pitanje stalno vrtim u svojoj glavi i nekako ga znam sama sebi postaviti, ali znate kako ja doživljavam projekte, oni su nekako kao kad pitate koje vam je dijete najdraže. Svaki projekt je poseban i svaki ima neku svoju čar. Ovisno koliko u konačnici dođe do realizacije moje ideje toliko nekako smatram uspješan projekt.
Baš sam se pitala hoće li spomenuti svoje cure, nije mi poslala ni jednu fotku s njima, pa smo zajedno odlučile da ovaj tekst bude samo poslovan. :)

Foto: Mate Zemljić

Da možeš birati klijenta za idući projekt, tko bi to bio?
Rea:„Hm, možda malo teško pitanje, ponajviše iz razloga što smo svi svjesni da teško možemo birati klijente. Da vam kažem možda koji bi bio poželjan klijent za budući projekt vjerojatno ovisi o tome s kakvim klijentom trenutno radim…(smijeh)
Neke poželjne karakteristike bi bile da klijent želi iskočiti iz svih postojećih okvira i da želi napraviti neku nesvakidašnju investiciju u kojoj arhitekt može doći do maksimuma svoje kreativnosti i inovativnosti i da investitor ima potpuno povjerenje u arhitektu. Mislim da je to ključ svakog uspjeha.
“ 

Foto: Mate Zemljić

Gdje ti i kolege iz ureda crpite inspiraciju danas, u vremenu Covida, kada smo ograničeni u putovanjima, posjetima sajmovima i drugim vidovima stručnih usavršavanja? 
Rea:Vrijeme Covida je poljuljalo sve sfere života kako privatnog tako i poslovnog. Zasigurno se nalazimo pred nekim novim izazovima koje nosi ovo vrijeme i ne znamo kuda nas sve ovo vodi. Ja osobno doživljavam ovo kao jednu veliku životnu avanturu, gdje čovjek mora pronalaziti nove inspiracije, sam sebi biti inspiracija i pozitivu tražiti u svemu oko nas. 
U doba digitalnih medija i pratimo brojne sajmove online, webinare, prezentacije novih materijala i tehnologija putem interneta, iako se to ne može mjeriti s opažanjem uživo. 
Ovo vrijeme treba iskoristiti za pravljenje nekih kvalitetnih planova za budućnost i razmišljanju koji prvi sajam posjetiti
.“

Foto: Mate Zemljić

Hvala Rei i ostatku ureda na izdvojenom vremenu za naše zavirivanje. Za kraj nemam ništa dodati. Bacam se na razmišljanje o arhitektonskim sajmovima, skupovima i konferencijama. 

Za Bonjour.ba piše:



***
Foto: Mate Zemljić


Bonjour

Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu

Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.

Dodaj u omiljene

Mali stan u New Yorku mlade dizajnerice: Kako urediti 30 m² sa budžetom?

TEKST: Ada Ćeremida

Mali stan u New Yorku mlade dizajnerice: Kako urediti 30 m² sa budžetom? Mali stan u New Yorku mlade dizajnerice: Kako urediti 30 m² sa budžetom?

Većina nas zna onaj osjećaj: pronaći stan iz snova, a zatim shvatiti da ga treba opremiti i to s ograničenim budžetom.

 

Kako je mlada djevojka u New Yorku pretvorila mali stan od 30 m² u funkcionalan dom


Upravo tu situaciju prepoznala je Phoebe Kut, kreatorica sadržaja s gotovo 200.000 pratilaca na TikToku, koja je u srcu Manhattana preuredila stan od 30 kvadrata s budžetom od svega oko 9.000 KM.

“Stan je već imao predivne kosti cigleni zidovi, drvene grede, velike prozore. Sve što smo trebali uraditi bilo je da mu udahnemo toplinu i funkcionalnost,” podijelila je Phoebe na svom Instagram profilu.

Rijetko koji prewar stan u Chinatownu ima ovako očuvan karakter. Zidovi od cigle i drveni okviri prozora daju prostoru teksturu i osjećaj autentičnosti, dok su svijetle nijanse na zidovima i namještaju stvorile kontrast koji širi prostor.

Središnji kutak okrugli sto od mramora uz “lebdeću” policu za knjige postao je epicentar stana. Tu se doručkuje, radi, čita, pa čak i ugosti prijatelje. Svaki detalj ima svoju svrhu.


mali_stan_new_york_bonjour_ba_01
mali_stan_new_york_bonjour_ba_08
mali_stan_new_york_bonjour_ba_09
 

Ključ je u multifunkcionalnom namještaju


Kut i njen partner pažljivo su birali svaki komad, dajući prednost onima koji imaju više namjena. Sofa se pretvara u prostor za spavanje, sto služi i kao radna površina, dok vertikalni ormari u spavaćoj sobi nude maksimalno skladište bez gušenja prostora.

Ovakav pristup ulaganje u manje, ali kvalitetne i promišljene komade pravi je recept za uređenje malih stanova.


mali_stan_new_york_bonjour_ba_06
 

DIY projekti i second-hand komadi


Većina dekorativnih elemenata pronađena je na second-hand tržištu ili obnovljena DIY tehnikama. Zidne lampe u kuhinji Phoebe je sama postavila, a ogledalo u dnevnom boravku kupljeno je polovno i prilagođeno prostoru brušenjem ivica.

Takvi detalji daju interijeru karakter, dok kombinacija modernog i vintage stvara balans između topline i savremenosti.


mali_stan_new_york_bonjour_ba_03

U spavaćoj sobi dominira uzglavlje od bež tkanine s prugastim uzorkom i zidnim svjetlima u zlatnoj nijansi. Sve je svedeno, ali ugodno dokaz da minimalistički pristup ne mora biti hladan.

Na noćnom stoliću stoji tegla s cvijećem, mali ritual koji, kako Phoebe kaže, “uvijek donosi život u prostor”.


mali_stan_new_york_bonjour_ba_05
mali_stan_new_york_bonjour_ba_010
 

Pouka za kraj: stil ne traži kvadrate, već ideje


Ovaj newyorški stan pokazuje da luksuz nije u cijeni, već u kreativnosti. Uz 9.000 KM, nekoliko DIY projekata i dobar osjećaj za proporcije, Phoebe je stvorila prostor koji odiše stilom, toplinom i karakterom.


mali_stan_new_york_bonjour_ba_07
 

DESIGN.inspo leksikon: 30 m² bez izgubljenog prostora    
 

  • Najvažniji princip: svaki veći komad treba imati više od jedne funkcije
     
  • Skladištenje: koristi se visina prostora kroz vertikalne ormare, umjesto dodatnih komada na podu
     
  • Postojeći karakter: cigleni zidovi, drveni prozorski okviri i originalni detalji ostavljeni su vidljivima
     
  • Budžetski trik: second-hand komadi i DIY prilagodbe umjesto kupovine svega novog
     
  • Detalj koji pamtimo: okrugli sto koji istovremeno radi kao trpezarija, radni stol i centralna tačka stana
     

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.DESIGN
Foto: @pbjdesign_


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!