TEKST: Bonjour.kolumnistica
DATUM OBJAVE: 28.4.2021.
Kako sam tj smo prisiljeni pauzirati putovanja, vraćam se drugoj omiljenoj temi. Zavirivanju!
Volim stanove, radionice, ugostiteljske prostore, ali arhitektonski uredi su poseban izazov.
Ured u koji vas danas vodim nalazi se u srcu Mostara, u jednoj od najljepših i jednoj od starijih ulica iz austrougarskog razdoblja.
Idemo u Liska ulica, u urbanu vilu iz 1953. godine. U arhitektonski ured Ars Studio R!
Foto: Mate Zemljić
Kroz razgovor s arhitekticom Reom Rozić Musa, koja je dio tima od 2015. godine, uz Tihomira i Branku Rozić, osnivače ureda, saznajem da je ured mijenjao imena, ali i da je u svakom obliku imao taj prvi prepoznatljivi dio Ars.
Foto: Mate Zemljić
Rea to objašnjava ovako: „Ars na latinskom znači umjetnost, umijeće ili zanat te na takav način najbolje objašnjava i naziv našeg studija koji se bavi arhitekturom i dizajnom kao umjetnosti gradnje, planiranja, oblikovanja i izrade najrazličitijih objekata s različitim funkcijama“.
Ured postoji već 25 godina, prošli su kroz njega arhitekti, inženjeri građevine, tehničari, dekorateri, dizajneri. Svi oni su stvarali dinamičnu atmosferu i projekte po kojima je ured autentičan i prepoznatljiv.
Foto: Mate Zemljić
Zanimalo me naravno ima li neki dizajnerski komad u uredu koji bi Rea izdvojila, neku knjigu, sliku, lampu, uzorak, crtež, fotografiju, biljku, … koji su joj inspiracija ili uspomena.
Rea: „Naš ured nije uređen trenutačno, rastao je s vremenom, tako da su se i detalji u njemu skupljali kroz vrijeme. Kroz razne detalje stvorio se eklektičan stil u kojem funkcioniramo. Uzorci izvornih kamenih blokova sa Starog mosta i klinova iz njega krase naš ulazni predprostor. Zelenilo se trudimo ubaciti što više, ali nismo baš redovni u održavanju. :)
Brojna projektna dokumentacija koja je konstantno u opticaju nađe svoj prostor u interijeru i na taj način ga modelira. Inspiraciju za projekte pronalazim u iščitavanju stručne literature, praćenjem svjetskih trendova u arhitekturi i dizajnu koji se rapidno mijenjaju i unaprjeđuju.“
Rea me vodi kroz ured: „Sastoji se od ulaznog dijela koji je povezan s 3 cjeline. Servisni dio s garderobom i toaletom smješten je neposredno uz ulaz, centralno se ulazi u salu za sastanke, dok je u drugom dijelu smješten veliki ured po principu open space organizacije, uz koji se nalazi čajna kuhinja za djelatnike. U neposrednoj blizini smješten je i ured direktora.
Uz salu za sastanke se nalazi još jedan ured koji je rađen baš s ljubavlju i koji sam namještala po sebi, dulje vremensko razdoblje, što je vjerojatno ljudima koji se ne bave interijerima nezamislivo. I da budemo jasni, ured još nije dovršen, ali svaki djelić ma svoje mjesto i svoju priču, mislim da je to čar zapravo svakog prostora.
Često znamo u šali reći da je to distrikt namijenjen za interijere i mjesto za inspiraciju i oaza u kojoj ponajviše volim stvarati.
Foto: Mate Zemljić
Sva bitnija događanja odvijaju se u našoj poznatoj sali za sastanke koju krasi bogata biblioteka iza koje su godine skupljanja različite literature. Još nismo doživjeli da netko ravnodušno stane kraj biblioteke i ne prokomentira je ili ostane začuđen količinom stručne literature.“
Foto: Mate Zemljić
U Reinom uredu zatičemo kreativni nered, tu su skice, olovke, uzorci boja i časopisi. Naravno da me zanimalo na čemu trenutno rade.
Rea: „Trenutno u opticaju imamo različite vrste projekata, od nekih poslovnih objekata većih kvadratura do ugostiteljskih objekata, individualnih obiteljskih kuća te interijera stambenih prostora.
Svaki od ovih projekata zahtijeva individualan pristup i podrobnu analizu u svrhu kvalitetnog konačnog rješenja. Da bi čovjek bio relativno uspješan u ovom poslu mora se kvalitetno pozabaviti i psihologijom.
Smatram da ona ima jako bitnu ulogu u projektiranju jer koliko dobro izvršimo analizu svih zahtijeva i sagledamo psihološki i potrebe korisnika prostora dolazimo do uspješnog konačnog rješenja.“
Foto: Mate Zemljić
Arhitektima uvijek nezahvalno pitanje, znam i sama, ali morala sam pitati koji je Rein najdraži projekt u dosadašnjoj karijeri.
Rea:„Ovo pitanje stalno vrtim u svojoj glavi i nekako ga znam sama sebi postaviti, ali znate kako ja doživljavam projekte, oni su nekako kao kad pitate koje vam je dijete najdraže. Svaki projekt je poseban i svaki ima neku svoju čar. Ovisno koliko u konačnici dođe do realizacije moje ideje toliko nekako smatram uspješan projekt.“
Baš sam se pitala hoće li spomenuti svoje cure, nije mi poslala ni jednu fotku s njima, pa smo zajedno odlučile da ovaj tekst bude samo poslovan. :)
Foto: Mate Zemljić
Da možeš birati klijenta za idući projekt, tko bi to bio?
Rea:„Hm, možda malo teško pitanje, ponajviše iz razloga što smo svi svjesni da teško možemo birati klijente. Da vam kažem možda koji bi bio poželjan klijent za budući projekt vjerojatno ovisi o tome s kakvim klijentom trenutno radim…(smijeh)
Neke poželjne karakteristike bi bile da klijent želi iskočiti iz svih postojećih okvira i da želi napraviti neku nesvakidašnju investiciju u kojoj arhitekt može doći do maksimuma svoje kreativnosti i inovativnosti i da investitor ima potpuno povjerenje u arhitektu. Mislim da je to ključ svakog uspjeha.“
Foto: Mate Zemljić
Gdje ti i kolege iz ureda crpite inspiraciju danas, u vremenu Covida, kada smo ograničeni u putovanjima, posjetima sajmovima i drugim vidovima stručnih usavršavanja?
Rea: „Vrijeme Covida je poljuljalo sve sfere života kako privatnog tako i poslovnog. Zasigurno se nalazimo pred nekim novim izazovima koje nosi ovo vrijeme i ne znamo kuda nas sve ovo vodi. Ja osobno doživljavam ovo kao jednu veliku životnu avanturu, gdje čovjek mora pronalaziti nove inspiracije, sam sebi biti inspiracija i pozitivu tražiti u svemu oko nas.
U doba digitalnih medija i pratimo brojne sajmove online, webinare, prezentacije novih materijala i tehnologija putem interneta, iako se to ne može mjeriti s opažanjem uživo.
Ovo vrijeme treba iskoristiti za pravljenje nekih kvalitetnih planova za budućnost i razmišljanju koji prvi sajam posjetiti.“
Foto: Mate Zemljić
Hvala Rei i ostatku ureda na izdvojenom vremenu za naše zavirivanje. Za kraj nemam ništa dodati. Bacam se na razmišljanje o arhitektonskim sajmovima, skupovima i konferencijama.
Za Bonjour.ba piše:
***
Foto: Mate Zemljić
TEKST: Ada Ćeremida
Niste jedini ako vas je ove godine već nekoliko puta preplavio osjećaj da trendovi u interijerima dolaze i nestaju brže nego što uspijemo zapamtiti njihove nazive.
U našoj rubrici Interijer i Dizajn već smo prolazili kroz rane proljetne prognoze, sezonske palete boja, analize scandi, urban i organic modern estetika, a svaka od njih činila se kao mala promjena pravila igre.
No, krajem godine događa se nešto zanimljivo: kada se svi ti fragmenti spoje, pred nama se pojavi jasna slika onoga što 2026. zapravo donosi.
Nema više samo “viralne” vaze ili komode sa Instagrama, niti trendova koji traju onoliko koliko traje jedan viralni Reel. Umjesto toga, vidimo smjer povratak čovjeku, navikama, teksturi, toplini. Trendovi odjednom više ne izgledaju kao dekorativni popis, nego kao odgovor na način na koji zapravo živimo.
Ovaj pregled nije samo još jedan “šta je u modi ove godine”, nego pokušaj da zajedno sagledamo promjene koje se tiho pojavljuju u domovima širom svijeta i regiona. Promjene koje se ne dešavaju zato što su fotogenične, već zato što su logične, ljudske i dugo očekivane.
U nastavku donosimo šest trendova za 2026. koji zaista mijenjaju jezik interijera i pokazuju kako će se naši domovi osjećati, ne samo kako će izgledati.
Toplije nijanse vraćaju boju u dnevne sobe
Nakon gotovo desetljeća u kojem su vladale hladne sive, interijeri ulaze u eru topline. Palete za 2026. okreću se tonovima kakvi se nalaze u prirodi: moka, boja pijeska, prigušeni karameli, maslinasto zelena i tamni šljive. Ti tonovi ne samo da prostor čine ugodnijim, nego stvaraju i vizualnu dubinu koju sterilni neutralni tonovi nikada nisu uspjeli pružiti.
Trend koji se posebno ističe je colour-drenching oblaganje cijelog prostora jednom nijansom, od zidova do namještaja. U kombinaciji s prigušenim svjetlom i mat završnicama, prostor dobiva osjećaj intimnosti koji će dominirati idućom sezonom.
Organske obline mijenjaju geometriju prostora
2026. je godina u kojoj se geometrija interijera omekšava. Umjesto oštrih rubova i kubičnih silueta, fokus prelazi na mekane linije, zaobljene naslone, valovite police i skulpturalne stolove. Takav dizajn stvara fluidnost, ali i osjećaj pristupačnosti kao da vas prostor poziva da uđete, sjednete i ostanete.
Ove forme dolaze kao odgovor na želju za smirenim, ugodnim domom, ali i kao estetski kontrapunkt digitalnom svijetu koji je sve oštriji i linearniji. Organski oblikovani komadi postaju mala umjetnička djela.
Teksture pričaju priču umjesto dekoracije
Umjesto gomilanja dodataka, 2026. nas vraća esenciji materijala. Teksture preuzimaju ulogu dekoracije: bouclé, brušeni pamuk, chenille, lan, drvo, vidljive strukture, keramika koja zadržava ručni otisak, kamen s prirodnim nesavršenostima.
Prostor u kojem se kombiniraju glatko i hrapavo, toplo i hladno, mekano i tvrdo postaje vizualno slojevit – i to bez dodatnog dekorativnog tereta. Ovaj trend posebno odgovara modernim domovima s malo kvadrata jer tekstura daje karakter, čak i kada se minimalno unosi.
Dom postaje mjesto regeneracije
Nakon godina u kojima je dom morao postati i kancelarija i učionica i studio, 2026. donosi novi pravac: stvaranje mikro-zona za odmor i regeneraciju. To mogu biti mali prostori za čitanje, kutovi sa stolicom i lampom, mini-spa zone u kupaonici, prostori za jogu ili tihi rad.
Ono što ih povezuje jeste potreba da se dom ne koristi samo funkcionalno, nego i emocionalno. Dizajn se sve više okreće ritualima – ne samo estetici. Svjetlo se spušta niže, tkanine postaju mekše, a prostor se oslobađa stvari koje ne imaju priču.
Zanatski detalji i komadi s dušom preuzimaju glavnu ulogu
Globalno tržište okreće se personaliziranom dizajnu, a 2026. je godina u kojoj se zanatstvo potpuno vraća u prvi plan. Ručno rađeni komadi, nepravilne linije, stolice s vidljivim spojevima, pletene detalje od ratana, ručno glazirane pločice i keramika s teksturom postaju elementi koji unose autentičnost.
Umjesto identičnih setova namještaja, interijeri se sve više razvijaju kao “kolekcije trenutaka” komada koji dolaze iz različitih izvora, perioda i estetika, ali se spajaju u harmoničan narativ. Osjećaj doma zamjenjuje osjećaj izloga.
Suptilni povratak maksimalizma, ali u zrelijoj formi
Iako minimalizam neće nestati preko noći, 2026. pokazuje naglašeni povratak slojeva, bogatih boja i nešto hrabrijih kombinacija materijala. Ovo nije kaotični maksimalizam, već tih, promišljen pristup, gdje se komadi biraju pažljivo, a prostor priča priču kroz nekoliko izabranih elemenata, ne kroz gomilanje svega.
Rezultat je interijer koji ima karakter, toplinu i prepoznatljivu atmosferu, ali i prostor koji izgleda poput dobro kurirane kolekcije.
Kada se svi ovi trendovi stave jedan do drugog, jasno je da se 2026. ne bavi površinom, već atmosferom. Domovi postaju mekši, sporiji, ličniji. Boje nas grle, teksture nas umiruju, a obline stvaraju ritam koji se gotovo neprimjetno uvlači u svakodnevicu.
Najvažnije: sve odluke u dizajnu vraćaju se čovjeku, njegovoj udobnosti, ritualima i načinu života, što je možda i najveći pomak nakon godina u kojima je estetika često bila važnija od osjećaja.
Ipak, svaka godina u dizajnu donosi i ono što polako gubi snagu. U sljedećim danima istraživat ćemo trendove koji izlaze iz fokusa, one koji su dugo dominirali Pinterestom i Instagramom, ali se više ne uklapaju u smjer u kojem interijeri prirodno idu.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
