Pri uređenju kuhinje, estetika i funkcionalnost bi trebali biti ultimativni fokus. Naravno, ovisno o životnim stilovima, detalji, tonovi, kao i materijali od kojih će biti izrađena se razlikuju.

Arhitektica Mersiha Karić, osnivačica studija i bloga Stilistica je nedavno u suradnji s kompanijom Metropolit Studio osmislila i dizajnirala interijer 5 stilskih različitih kuhinja koje odgovaraju na različite stilske preferencije kupaca.
Interijer krasi i namještaj domaćih brendova poput  stolica u potpisu brenda Gazzda.

„Klijent Metropolit Studio d.o.o. je jedan od najvećih bh. proizvođača pločastog namještaja. Njihova želja je bila da naprave Showroom u Sarajevu u kojem će se nalaziti 5 kuhinja i u koje će biti ugrađeni najbolji EU produkti/materijali, ali sve dizajnirano i proizvedeno u BiH. Budući da su oni firma koja je orjentisana najviše izvozu, ali i luksuznim hotelima i stambenim prostorima lokalno, njihovi proizvodi su urađeni po najvišim standardima. Ja sam bila oduševljena idejom, jer dizajn kuhinja je uvijek interesantan i ponekada beskrajno inspirativan posao. A sada ih je bilo čak pet u jednom prostoru. :)

Želja da napravimo vrhunski proizvod pretočila se u priču o 5 životnih stilova ljudi koji kupuju kuhinje, šta je to za njih dobar dizajn i apsolutna funkcionalnost?! Ovaj projekat nas je inspirisao da napravimo i sljedeći korak, a to je kolekcija kupatilskog namještaja koju završavamo krajem godine.“ – otkrila nam je Mersiha na naš upit kako je započela njihova suradnja. Kompletan projekt pratio je i proces rebrandinga te dizajn za njihov novi logo potpisuje grafička dizajnerica Ana Lukenda.
Kroz fotografije u nastavku vas vodimo kroz inspiraciju i uređenje svih 5 kuhinja.

***

'ZEN INSPIRED'

„Kuhinja u kojoj prevladavaju svijetli tonovi i preciznost, jednostavnost, ali i posvećenost detaljima, daje osjećaj mirnoće i koncentracije. Manje je više, ključ je minimalističkih kuhinja. Savšena kompozicija u kojoj se koriste isključivo neophodni elementi kako bi se iskazala estetika, dok se istovremeno funkcionalnost uvažava do maksimuma.“

***

'BUSINESS INSPIRED'

„Prostran, jednostavan dizajn koji je fokusiran na funkciju i organizaciju sa dominatnom materijalizacijom, osnovne su karakteristike modernog stila. Sa čistim arhitektonskim linijama i kubističnim formama ovaj stil je idealan za one koji vole tamne tonove i glatke površine.“

***

'CULTURE INSPIRED'

„Tradicionalni, uvijek moćan i moderan dizajn kuhinja popularan je širom svijeta. Često se kaže da ovakvim kuhinjama pribjegavaju oni koji su orjentisani kulturi, umjetnosti i istoriji. Boje su mirne, neutralnih tonova poput bijele, bež krem, smeđe...“

***

'ADVENTURE INSPIRED'

„Interijeri u kojima se pronalaze istinski avanturisti su drugačiji, neočekivani na prvi pogled i ponekada iracionalni. Dominantna boja je uvijek specifičnog tona, kombinovana sa prirodnim, ali urbanim materijalima. Avanturisti se najbolje osjećaju u otvorenom prostoru, stoga i njihova kuhinja mora biti takva.“

***

'ART INSPIRED'

„Karakteristična estetika obuhvaćena je ovim trendovskim, ali i danas već standardnim stilom uređenja enterijera. Chic kuhinje izgledaju kao da je novi život udahnut u njih i to sa slobodnim odabirom boja i novim završnim obradama. Akcentiranje umjetninama ili starim rukotvorinama u mat varijanti daje na boljem i efektnijem izražaju.“

***

Sve artikle moći ćete pogledati u prostorijama Metropolit Studio showrooma na adresi Malta 29 u Sarajevu, od jeseni 2020., a više detalja možete saznati ovdje.  

Postoji nešto gotovo meditativno u ritmu ruku koje oblikuju drvo.

U Bosni i Hercegovini riječ zanat nije samo vještina ona je kultura, način postojanja, veza između prošlog i sadašnjeg. Prije deset godina, jedan brend je odlučio upravo to naslijeđe pretvoriti u savremeni jezik dizajna. Danas, Zanat je sinonim za spoj tradicije i inovacije, prepoznat širom svijeta, ali duboko ukorijenjen u bosansku stvarnost.

Povodom desete godišnjice, Zanat je u Bosni i Hercegovini okupio sve svoje saradnike i prijatelje u događaju simboličnog naziva The Zanat Ten, trodnevnom susretu koji je spojio prošlost, sadašnjost i ono što tek dolazi.




Tri dana posvećena dizajnu, kulturi i budućnosti  

Događaj “The Zanat Ten” je slavio jubilej kroz kulturno putovanje kroz slojeve bosanskohercegovačkog identiteta i zajedničko promišljanje budućnosti dizajna. Od ateljea Safeta Zeca u Počitelju, do sarajevskih muzeja i galerija, gosti su otkrivali kulturu koja je inspirisala brend od samog početka. 

Među zvanicama su bila i neka od najpoznatijih imena svjetskog dizajna: Ilse Crawford, Yves Béhar, Naoto Fukasawa, Monica Förster, Sebastian Herkner, Michele De Lucchi, Harri Koskinen, Jasna Mujkić, Patrick Norguet, Jean-Marie Massaud, te Ludovica i Roberto Palomba.




Deset godina kasnije: Razgovor s Orhanom Nikšićem  

Nakon događaja The Zanat Ten, koji je okupio dizajnere i saradnike iz cijelog svijeta, razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o trenucima koji su obilježili proteklu deceniju, o naslijeđu koje Zanat čuva i o izazovu da tradiciju zadrži autentičnom, a istovremeno savremenom.



Od Počitelja do Sarajeva, događaj je gostima pokazao slojeve bosanskog naslijeđa.   

Zašto vam je bilo važno da ovu godišnjicu ugradite u prostor i kulturu iz koje je sve krenulo?  

To je dobro pitanje. Zanat se gradi na temeljima bosansko-hercegovačkog kulturno-istorijskog naslijeđa. Konjičko drvorezbarstvo je prvi element nematerijale baštine iz Federacije BiH koji je uvršten na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, a taj element nije nastao u izolaciji od ostatka bosansko-hercegovačke kulture, odnosno kulturnog naslijeđa.

Mislimo da će naši partneri bolje razumjeti Zanat ako bolje upoznaju našu kulturu. Pored toga, od prvog trenutka kad smo krenuli u projekat zvani Zanat, naša ideja bila je da Zanat pored toga što koristi tehniku tradicionalnog konjičkog drvorezbarstva kao metod izrade svojih proizvoda, postane i sinonim za instituciju, brend ili poslovni model čija je misija između ostalog da promoviše različite elemente kulture našeg prostora. Obilježavanje godišnjice je samo jedan od načina na koji to radimo. 




Ove godine smo u Londonu bili koorganizator eventa sa arhitekticom Aidom Bratović, gdje smo britanskoj publici htjeli predstaviti bosansko-hercegovačko arhitektonsko kulturno naslijeđe kroz prezentaciju profesorice Nermine Zagore i rad Aide Bratović, tradicionalnu muziku Bosne i Hercegovine kroz nastup Damira Imamovića... 

Zanat za nas nije samo firma, nego i platforma koja promoviše određene vrijednosti.   



Vidjeti sve dizajnere zajedno u Bosni i Hercegovini po prvi put mora da je bio poseban trenutak.   

Da li je bio neki momenat u tom susretu, možda razgovor ili reakcija, što vam je ostalo posebno u sjećanju?  

U Bosni i Hercegovini, a siguran sam i u našoj široj regiji nikad se nije okupio ovoliki broj vodećih imena u svijetu dizajna.  Veliko je to ne samo za Zanat nego i za Bosnu i Hercegovinu i na to smo ponosni. Bilo je zaista puno divnih momenata, emotivnih i dirljivih trenutaka. Više njih ću sigurno dugo pamititi.

Dvije stvari koje su me posebno dojmile mi sad padaju na pamet.  Nakon obilaska ateljea Safeta Zeca u Poćitelju, novinarka New York Times-a koja piše o arhitekturi, dizajnu i naravno enterijeru, mi je rekla da je njegov dom i atelje u Počitelju najljepši enterijer u kojem je ikad bila. Kako je rekla, „ovdje je sve savršeno“.



Druga stvar, Michele de Lucchi, koji je ikona talijanskog dizajna, arhitekture i umjetnosti me pozvao da popijemo kafu prije njegovog samog odlaska. Htio je da mi kaže koliko je za njega značajajan event koji smo organizovali. Veli, a ja parafraziram, ovakve stvari se trenutno ne dešavaju ni u  Italiji, a ni šire u Evropi.

Mi smo se ovdje sastali da govorimo o bitnim stvarima kao što je budučnost dizajna kao profesije i naučne dicipline, da govorimo o široj društvenoj ulozi dizajna. Za mene lično je logično da dizajneri govore o široj društvenoj ulozi dizajna, jer dizajn ima moč da utiče na društvene procese. 



Kako uspijevate sačuvati autentičnost tradicionalnog zanata, a istovremeno ostati dio globalnog dizajnerskog dijaloga koji stalno traži nešto novo?  

Prije svega treba postaviti pitanje šta je to što neko smatra autentičnim? Kad smo radili na procesu uvrštenja konjičkog drvorezbarstva na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, zanimljivo mi je bilo otkriti da UNESCO nikako ne voli riječ autentičnost.   

Kad čovjek bolje razmisli, zapita se sljedeće: šta je zaista autentično. Tradicija konjičkog drvorezbastva razvijala se pod različitim uticajima.  Konjičko drvorezbarstvo je jedna mikro slika pluralizma u našem društvu, ako i slika istorije kroz koju je Zanat prošao.  




Mi u Zanatu imamo otvoren pristup u načinu na koji doživljavamo tradiciju. Čuvati tradiciju za nas ne znači slijepo kopirati određene paterne ili oblike koji su nastali u određenom trenutku kao dio te tradicije.   

Za nas je vrijednost konjičkog drvorezbarstva sadržana u njegovom nematerijalnom dijelu, u vještini izrade i emotivnoj vezi stvaraoca, kupaca i svih onih koji dolaze u dodir s konjičim drvorezbarstvom upravo prema tom načinu rada, posvečenosti kvalitetu.  

Kada na ovaj način shvatamo tradiciju, onda dizajn postaje metod za stalno inoviranje, učenje i svježinu zanata.     



Zanat kao priča o kontinuitetu

Kroz deset godina rada, Zanat je pokazao da dizajn može biti i čuvar kulture i pokretač promjene. Njihov uspjeh leži u sposobnosti da svijet podsjete da ručni rad nije nostalgičan čin, već savremeni izraz identiteta. 

Svaki komad koji izađe iz njihove radionice nosi tu priču o vremenu, o pažnji i o vjerovanju da naslijeđe može imati budućnost.

Foto: Monika Andrić

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Irfan Redžović