TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 22.7.2020.
Pri uređenju kuhinje, estetika i funkcionalnost bi trebali biti ultimativni fokus. Naravno, ovisno o životnim stilovima, detalji, tonovi, kao i materijali od kojih će biti izrađena se razlikuju.
Arhitektica Mersiha Karić, osnivačica studija i bloga Stilistica je nedavno u suradnji s kompanijom Metropolit Studio osmislila i dizajnirala interijer 5 stilskih različitih kuhinja koje odgovaraju na različite stilske preferencije kupaca.
Interijer krasi i namještaj domaćih brendova poput stolica u potpisu brenda Gazzda.
„Klijent Metropolit Studio d.o.o. je jedan od najvećih bh. proizvođača pločastog namještaja. Njihova želja je bila da naprave Showroom u Sarajevu u kojem će se nalaziti 5 kuhinja i u koje će biti ugrađeni najbolji EU produkti/materijali, ali sve dizajnirano i proizvedeno u BiH. Budući da su oni firma koja je orjentisana najviše izvozu, ali i luksuznim hotelima i stambenim prostorima lokalno, njihovi proizvodi su urađeni po najvišim standardima. Ja sam bila oduševljena idejom, jer dizajn kuhinja je uvijek interesantan i ponekada beskrajno inspirativan posao. A sada ih je bilo čak pet u jednom prostoru. :)
Želja da napravimo vrhunski proizvod pretočila se u priču o 5 životnih stilova ljudi koji kupuju kuhinje, šta je to za njih dobar dizajn i apsolutna funkcionalnost?! Ovaj projekat nas je inspirisao da napravimo i sljedeći korak, a to je kolekcija kupatilskog namještaja koju završavamo krajem godine.“ – otkrila nam je Mersiha na naš upit kako je započela njihova suradnja. Kompletan projekt pratio je i proces rebrandinga te dizajn za njihov novi logo potpisuje grafička dizajnerica Ana Lukenda.
Kroz fotografije u nastavku vas vodimo kroz inspiraciju i uređenje svih 5 kuhinja.
***
'ZEN INSPIRED'
„Kuhinja u kojoj prevladavaju svijetli tonovi i preciznost, jednostavnost, ali i posvećenost detaljima, daje osjećaj mirnoće i koncentracije. Manje je više, ključ je minimalističkih kuhinja. Savšena kompozicija u kojoj se koriste isključivo neophodni elementi kako bi se iskazala estetika, dok se istovremeno funkcionalnost uvažava do maksimuma.“
***
'BUSINESS INSPIRED'
„Prostran, jednostavan dizajn koji je fokusiran na funkciju i organizaciju sa dominatnom materijalizacijom, osnovne su karakteristike modernog stila. Sa čistim arhitektonskim linijama i kubističnim formama ovaj stil je idealan za one koji vole tamne tonove i glatke površine.“
***
'CULTURE INSPIRED'
„Tradicionalni, uvijek moćan i moderan dizajn kuhinja popularan je širom svijeta. Često se kaže da ovakvim kuhinjama pribjegavaju oni koji su orjentisani kulturi, umjetnosti i istoriji. Boje su mirne, neutralnih tonova poput bijele, bež krem, smeđe...“
***
'ADVENTURE INSPIRED'
„Interijeri u kojima se pronalaze istinski avanturisti su drugačiji, neočekivani na prvi pogled i ponekada iracionalni. Dominantna boja je uvijek specifičnog tona, kombinovana sa prirodnim, ali urbanim materijalima. Avanturisti se najbolje osjećaju u otvorenom prostoru, stoga i njihova kuhinja mora biti takva.“
***
'ART INSPIRED'
„Karakteristična estetika obuhvaćena je ovim trendovskim, ali i danas već standardnim stilom uređenja enterijera. Chic kuhinje izgledaju kao da je novi život udahnut u njih i to sa slobodnim odabirom boja i novim završnim obradama. Akcentiranje umjetninama ili starim rukotvorinama u mat varijanti daje na boljem i efektnijem izražaju.“
***
Sve artikle moći ćete pogledati u prostorijama Metropolit Studio showrooma na adresi Malta 29 u Sarajevu, od jeseni 2020., a više detalja možete saznati ovdje.
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
