Pri uređenju kuhinje, estetika i funkcionalnost bi trebali biti ultimativni fokus. Naravno, ovisno o životnim stilovima, detalji, tonovi, kao i materijali od kojih će biti izrađena se razlikuju.

Arhitektica Mersiha Karić, osnivačica studija i bloga Stilistica je nedavno u suradnji s kompanijom Metropolit Studio osmislila i dizajnirala interijer 5 stilskih različitih kuhinja koje odgovaraju na različite stilske preferencije kupaca.
Interijer krasi i namještaj domaćih brendova poput  stolica u potpisu brenda Gazzda.

„Klijent Metropolit Studio d.o.o. je jedan od najvećih bh. proizvođača pločastog namještaja. Njihova želja je bila da naprave Showroom u Sarajevu u kojem će se nalaziti 5 kuhinja i u koje će biti ugrađeni najbolji EU produkti/materijali, ali sve dizajnirano i proizvedeno u BiH. Budući da su oni firma koja je orjentisana najviše izvozu, ali i luksuznim hotelima i stambenim prostorima lokalno, njihovi proizvodi su urađeni po najvišim standardima. Ja sam bila oduševljena idejom, jer dizajn kuhinja je uvijek interesantan i ponekada beskrajno inspirativan posao. A sada ih je bilo čak pet u jednom prostoru. :)

Želja da napravimo vrhunski proizvod pretočila se u priču o 5 životnih stilova ljudi koji kupuju kuhinje, šta je to za njih dobar dizajn i apsolutna funkcionalnost?! Ovaj projekat nas je inspirisao da napravimo i sljedeći korak, a to je kolekcija kupatilskog namještaja koju završavamo krajem godine.“ – otkrila nam je Mersiha na naš upit kako je započela njihova suradnja. Kompletan projekt pratio je i proces rebrandinga te dizajn za njihov novi logo potpisuje grafička dizajnerica Ana Lukenda.
Kroz fotografije u nastavku vas vodimo kroz inspiraciju i uređenje svih 5 kuhinja.

***

'ZEN INSPIRED'

„Kuhinja u kojoj prevladavaju svijetli tonovi i preciznost, jednostavnost, ali i posvećenost detaljima, daje osjećaj mirnoće i koncentracije. Manje je više, ključ je minimalističkih kuhinja. Savšena kompozicija u kojoj se koriste isključivo neophodni elementi kako bi se iskazala estetika, dok se istovremeno funkcionalnost uvažava do maksimuma.“

***

'BUSINESS INSPIRED'

„Prostran, jednostavan dizajn koji je fokusiran na funkciju i organizaciju sa dominatnom materijalizacijom, osnovne su karakteristike modernog stila. Sa čistim arhitektonskim linijama i kubističnim formama ovaj stil je idealan za one koji vole tamne tonove i glatke površine.“

***

'CULTURE INSPIRED'

„Tradicionalni, uvijek moćan i moderan dizajn kuhinja popularan je širom svijeta. Često se kaže da ovakvim kuhinjama pribjegavaju oni koji su orjentisani kulturi, umjetnosti i istoriji. Boje su mirne, neutralnih tonova poput bijele, bež krem, smeđe...“

***

'ADVENTURE INSPIRED'

„Interijeri u kojima se pronalaze istinski avanturisti su drugačiji, neočekivani na prvi pogled i ponekada iracionalni. Dominantna boja je uvijek specifičnog tona, kombinovana sa prirodnim, ali urbanim materijalima. Avanturisti se najbolje osjećaju u otvorenom prostoru, stoga i njihova kuhinja mora biti takva.“

***

'ART INSPIRED'

„Karakteristična estetika obuhvaćena je ovim trendovskim, ali i danas već standardnim stilom uređenja enterijera. Chic kuhinje izgledaju kao da je novi život udahnut u njih i to sa slobodnim odabirom boja i novim završnim obradama. Akcentiranje umjetninama ili starim rukotvorinama u mat varijanti daje na boljem i efektnijem izražaju.“

***

Sve artikle moći ćete pogledati u prostorijama Metropolit Studio showrooma na adresi Malta 29 u Sarajevu, od jeseni 2020., a više detalja možete saznati ovdje.  

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.



Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada  

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.

Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba