Kako će za ovog lijepog vremena koje nam je konačno stiglo izgledati vaš vrt, terasa ili balkon? Zapravo, za one s vrtom i terasom ne brinem: tu je dovoljno prostora i za začinsko bilje i mrežu za ljuljanje i roštilj kutak.

Ovih par redaka teksta i omanja hrpica fotografija namijenjena je onima koji imaju balkon, a koji je ili skladište nepotrebnih stvari ili jednostavno prazan i neiskorišten prostor. Spremite se na rješavanje viška stvari s vašeg balkona i uredite svoju oazu za uživanje.

Neće ovo biti tekst o skupim komadima namještaja i velikim građevinskim poduhvatima koji zahtijevaju puno vremena, nervozne susjede i hrpu prašine i otpada. Kroz par inspirativnih primjera uređenja (malih) balkona pokušat ću vas potaknuti da se i sami odvažite i konačno sredite ta 2 ili 3m2 prostora, koja su u našim klimatskim uvjetima produžetak dnevnog boravka.

Bacite oko na fotografije u nastavku i obratite pažnju na osnovne predmete na balkonu. Bez puno filozofije, uvijek se radi o stolu i 2 ili više stolica. Unatrag par godina u ponudi trgovina u okruženju vladao je pleteni vrtni namještaj od prirodnih ili umjetnih materijala, najčešće dosta glomazan. Danas je ponuda toliko raznolika da opravdanju „nemam mjesta za sjedenje“ jednostavno-nema mjesta.

{gallery}2015/2015_05/balkoni/3_slicice{/gallery}

{gallery}2015/2015_05/balkoni/3_slicice/nam{/gallery}

Osim ključnih komada, dakle stola i stolica, ove balkone krase, i od onih „običnih i dosadnih“ izdvajaju naravno detalji. Da je Mies van der Rohe znao koliko i gdje sve će se primjenjivati njegove slavne izjave, možda ih nikad ne bi na glas rekao. Ali kad je već ostala zabilježena ta slavna „God is in the details“, primijenimo je i mi.
Dakle, tkanine, jastuci, dekice, prostirke. Kao i u interijeru stana, i na balkonu su upravo ovo komadi koji unose taj šarm i toplinu i u vrućim danima. Neka to bude nešto što je odlika vašeg stila i ukusa: mornarske prugice, monokromatska geometrija, cvijeće ili jednobojne upadljive boje.

{gallery}2015/2015_05/balkoni/4_tkanine{/gallery}

Ostalo je još sasvim dovoljno prostora rezerviranog za zelenilo. Osim u saksijama na podu, mjesto mu je i na ogradi, na različitim samostojećim stalcima ali i na policama po zidu! A što će se od zelenila naći na vašem balkonu?? Ovaj dio je opet samo vaš izbor: začinsko bilje, povrće ili bobičasto voće, cvijeće, agrumi, paprati i ukrasne trave, sukulenti i kaktusi ili izvorno mediteranske vrste: lavanda, ružmarin, kadulja i smilje?

{gallery}2015/2015_05/balkoni/5_zelenilo{/gallery}

Ovako uređen balkon sigurna je oaza za jutarnju kavu i prelistavanje novina ili omiljenih web portala, za limunadu i popodnevno druženje ili za čašu vina u večernjim satima. Dobro, fali još poneka svijeća ili lampica, poslužavnik ili bokal za onu limunadu. Evo, stižu ideje i za takve detalje!

{gallery}2015/2015_05/balkoni/6_detalji{/gallery}

Nadam se da će pametno iskorišteni i kreativno uređeni balkoni zavladati našim gradom, jer je upravo izgled većine postojećih balkona, zapuštenih ili zastakljenih, bio inspiracija za ovu temu!

_{Izvor:
https://www.pinterest.com/
http://www.fantasticfrank.se/
http://www.alvhemmakleri.se/
http://www.ikea.com/
http://www.jysk.com/}

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi koje ste, sudeći po čitanosti, voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, Bonjour Picks se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.


 

Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
I zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba