Moda i arhitektura su dvije umjetnosti koje su se oduvijek ispreplitale. Jedan od vidova te suradnje svakako su modne revije i snimanja na, u i oko zanimljivih arhitektonskih ostvarenja.

Fenomen modnih revija koje se smještaju u impozantne arhitektonske sklopove posljednjih je godina „must have“. Tako je stakleni krov Grand Palaisa ugostio revije modnih kuća Chanel i Saint Laurent, dok je Louis Vuitton svoju cruise kolekciju 2016. godine predstavio oko legendarnog Muzeja suvremene umjetnosti u Niteroi, Rio de Janeiro. Tom prilikom je krivudava crvena staza  postala dvosmjerna modna pista u pozadini koje je dominirao muzej najpoznatijeg brazilskog arhitekte, Oscara Niemeyer, a koji je smješten na vrhu litice s pogledom na Rio i zaljev Guanabara.

Chanel revija u Grand Palais

Louis Vuitton revija u Muzeju suvremene umjetnosti u Niteroi

Slično kao modne revije, modna snimanja također podrazumijevaju potragu za atraktivnim lokacijama i objektima. Odabir lokacije je pravi izazov: potrebno je uskladiti filozofiju branda i savršeno mjesto. Rezultat takve potrage često je upravo više ili manje poznato arhitektonsko ostvarenje. U nastavku izdvajam 6 objekata koji su postali nezaobilazna scenografija za različita modna snimanja.

#1 La Muralla Roja, Ricardo Bofill

Ovaj atraktivni objekt naziva „Crveni zid“, vjerojatno je najpoznatija pozadina modnih editorijala! Radi se o stambenom kompleksu izgrađenom 1973. godine na stijenama obalnog gradića Calpe na jugu Španjolske. Inspirirana arapskom arhitekturom, ova ružičasta utvrda kombinacija je brojnih prolaza i terasa, a nalik je labirintu čiji zidovi obojeni intenzivnim bojama predstavljaju fotogeničnu pozadinu, a što su prepoznali i brojni modni znalci!

#2 MAAT, Lisabon, Amanda Levete

Muzej umjetnosti, arhitekture i tehnologije u Lisabonu projektirala je slavna britanska arhitektica Amanda Levete. Objekt je otvoren 2017. godine, a nalazi se na samoj obali rijeke Tejo i zanimljivom formom omogućava posjetitelju ili prolazniku da se kreće kroz, ispod i preko samog objekta. Spoj modernog arhitektonskog oblikovanja i tradicionalne obloge-keramičkih pločica stvara siluetu koja mijenja izgled u uskoj suradnji sa svjetlom i vodom iz rijeke.

#3 LEGO house, Billund, Bjarke Ingels Studio

U rodnom gradu Lego kocki – Billundu, prema projektu Bjarke Ingels studija izgrađena je popularna LEGO kuća. Ogroman prostor oko samog objekta već je lokacija koja je udomila brojne kreativne modne ekipe. Na prizemlju se nalaze prodavnica, restorani, sale za konferencije... U podrumu su eksponati koji pričaju povijest LEGO-a, dok se na višim nivoima nalaze tematske galerije, dok su krovovi ovog arhitektonskog ostvarenja posebno atraktivni! I interijer i eksterijer LEGO kuće su fotogenični prostori koji su već napunili modne editorijale, a kuća je otvorena tek 2017. godine.

#4 Chrysler Building, NY

New York je posebna priča kada pričamo o modnoj industriji. Ipak, u ovom najužem izboru nemoguće je izostaviti jedan arhitektonski klasik. Radi se o remek djelu Art Deco stila, o neboderu od 102 kata izgrađenom 1931. godine: Chrysler Building.
Objekt su projektirali Shreve, Lamb i Harmon, visok je 318.9 m i čini dio prepoznatljive siluete NY-a.
I ovaj neboder je dio brojnih filmova i modnih editorijala, čak i naslovnica modnih časopisa. Jednu takvu naslovnicu Harper’s Bazaara obilježila je slavna Kate Winslet u svilenoj haljini Ralpha Laurena, koju je u kolovozu 2009. godine fotografirao Peter Lindbergh. S neboderom Chrysler u pozadini...
 

#5 Guggenheim muzej, Bilbao

Frank Gehry, Louise Bourgeois, Jeff Koons su već dovoljno zvučna imena koja privlače posjetitelje iz cijelog svijeta. Muzej moderne i suvremene umjetnosti otvoren 1997. godine „obučen“ je u plašt od titanija i predstavlja odličnu pozadinu za modna snimanja. Nepravilne i zakrivljene linije ovog muzeja našle su se na brojnim stranicama modnih časopisa!

#6 Monster Building, Quarry Bay, Hong Kong

Nešto kao NY, i Hong Kong je destinacija koja se može pohvaliti fotogeničnošću. Reputacija betonske džungle opravdana je na bezbroj načina. U prilog temi scenografije za modna snimanja izdvojit ću tzv „Monster building“. Radi se o kompleksu izgrađenom 1960.-ih godina, u vrijeme velikog porasta broja stanovnika. 
Gornji katovi su planirani za stanovanje a donji za poslovanje: pojedinačne jedinice posložene su jedna na drugu i čine živopisnu i fotogeničnu tapiseriju. Simetrična i estetski upečatljiva arhitektura omiljena su pozadina brojnim umjetnicima, kako modnim, tako i npr. onim iz filmske industrije.

Moglo bi se ovako nabrajati i nabrajati: tu su brojni trgovi, mostovi, bazeni, hoteli,...čija je popularnost porasla od kad su postali scenografija za modna snimanja ili revije. Stoga i ne čudi činjenica da se odabiru savršene lokacije i potrazi za atraktivnom arhitekturom posvećuje puno vremena, čak i u vremenu kada je moguće sve digitalno izrežirati! 

Za BONJOUR.piše:

_{Foto: devtard.com, fpiec.pl, cottoncitizen.com, carolinarojas.es, dezeen.com, theluxurytrends.com, archdaily.com, floornature.com}

Ako pratite našu rubriku Interijer i dizajn, onda vam je rad interior dizajnerice Lejle Barakocić već poznat od Backyarda, koji je postao jedan od najfotografisanijih caffe interijera u gradu, do njenih pažljivo promišljenih interijera  koji uvijek otkriju neki novi pristup teksturi, svjetlu ili proporciji.

Zato nam je bilo posebno zanimljivo zaviriti u njen najnoviji projekt: stan u Tuzli u kojem se mekoća tonova, precizna rasvjeta i savršena smirenost linija stapaju u prostor koji djeluje gotovo scenski.

 

U ovom interijeru sve je nenametljivo, ali ništa nije slučajno. Zidovi su čisti, oblici zaobljeni, materijali tihi; baš ona vrsta estetike koja dozvoljava da se arhitektura diše, a stan djeluje veći, skladniji i topliji nego što kvadratura sugeriše.

Svjetlo se kreće kroz prostor kao arhitektonski alat presijeca kuhinju, mekša granice između boravka i trpezarije i naglašava najljepši detalj ovog doma: odnos pastelnih tonova i geometrijski čistih linija.



 
Kako je postavljen ritam prostora

Prvo što primijetite u ovom stanu jeste koliko je njegov otvoreni koncept zapravo dobro organizovan. Dnevni boravak, kuhinja i trpezarija dišu zajedno, ali svaka zona ima svoj identitet. Granice nisu postavljene zidovima, nego logikom svjetla, pogledima i materijalima. 

Rasvjeta ovdje ne služi samo da obasja prostorona crta novi tlocrt. Dugački linearni visilac nad kuhinjskim ostrvom vodi vas prema najtoplijem dijelu doma, dok okrugli luster u boravku sabira sve linije u jednu meku kompoziciju. Tu su i ogledala, strateški postavljena, koja unose dodatnu dubinu i refleksiju, baš onaj rafinirani trik koji čini da prostor djeluje prozračnije, plemenitije i mirnije.





Kuhinja kao centralna osa

U srcu stana nalazi se kuhinja oblikovana kao arhitektonska smirenost boje su prigušene, prelazi nježni, a svaki element izgleda kao da je tačno tu gdje treba biti. Zaobljeni luk koji uokviruje policu uvodi u prostor toplinu i mekoću, pravi kontrast modernim linijama ostrva i vertikalama ormarića. 

Tople bež nijanse stapaju se s teksturom drveta, dok diskretni zlatni akcenti rasvjete daju dozu profinjenosti bez dramatike. Sve je jednostavno, ali nijedan detalj nije slučajan: kuhinja funkcioniše kao osovina cijelog doma, mjesto gdje se ritam prostora prelama i gdje minimalizam prestaje biti estetika, a postaje način života.






Trpezarija i boravak: Lekcija o proporciji

Kada pogled krene iz kuhinje prema trpezariji, primjećujete kako je proporcija ovdje ključna. Skulpturalni crni sto stoji na podu kao komad galerijske umjetnosti, ali zahvaljujući mekim, zaobljenim stolicama, zadržava pristupačnost i toplinu. To je prostor u kojem želite sjediti satima, upravo zato što je ravnoteža između taktilnog i vizualnog tako dobro uhvaćena. 

Dnevni boravak nastavlja tu logiku: modularna sofa koja ne preuzima prostor, stolovi jednostavnih linija i zidovi bez viška dekora stvaraju jednu laganu, profinjenu pozadinu. Rasvjeta se ovdje ponovo javlja kao statement dva dominantna lustera koja definišu karakter doma i daju mu gotovo scenografski potpis.





Zašto ovaj stan funkcioniše tako dobro?  

Zato što u njemu funkcija i estetika nikada nisu u sukobu. Svaki detalj je promišljen: od proporcija namještaja do ritma svjetla, od tekstura koje unose toplinu do geometrije linija koja unosi mir. 

To je stan koji pokazuje kako se savremeni minimalizam može osjećati toplo, a ne sterilno kako prostor može biti čist, ali i dalje pun života. Ova ravnoteža čini da interijer djeluje skladno i cjelovito kao da je zamišljen u jednom dahu.



Ovo je interijer koji dokazuje da dobar dizajn nema potrebu da bude glasan da bi bio upečatljiv. Na ovoj adresi u Tuzli vidi se jasna filozofija: manje elemenata, više namjene; manje vizualnog šuma, više smirenosti; manje improvizacije, više namjernosti. 

Primjer je to lokalnog projekta koji podiže standarde i koji inspiriše sve koji žele topao, elegantan i suvremen dom bez gubitka intime.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Lejla Baraković