Iza zanimljivih dizajnerskih komada koji nose etiketu Snegar krije se mlada arhitektica koja je kroz startup projekt odlučila pokazati kako neodoljiv spoj čini moderno dizajniran home accessories i drvo. 

U ponudi ovog Made in BiH brenda ćete za sada naći daske za serviranje izrađene od dva potpuno različita materijala, podmetače, kao i posude za cvijeće, a svaki proizvod je napravljen ručno od raznih vrsta drveta, bez korištenja umjetnih lakova ili premaza.

#ecofriendly proizvodi uskoro će dobiti pojačanje i u vidu namještaja, a Larisa Snegar, osnivačica brenda nam je otkrila više detalja o nastanku Snegar proizvoda. 

Larisa Snegar

Tko čini Snegar tim? Koje su tri karakteristike Snegar proizvoda?

Snegar Design je brand nastao u okviru startup firme Design Factory Group. Kao prve proizvode možete vidjeti našu home accessories liniju proizvoda, a naredno što ćete moći vidjeti uskoro, je nova linija home accessoriesa te prve komade namještaja branda Snegar. Ono što je bitno naglasiti za brand Snegar je da su nastali kao proizvod jednog malog startupa. Kao founder branda, sama se bavim dizajniranjem, a djelomično i izradom samih proizvoda. 

Svi proizvodi su potpuno ručni rad, izrađeni u maloj radionici naših saradnika, a finalna obrada i detalji su rezultat radionice Design Factory Groupa. Snegar proizvodi nisu tretirani nikakvim hemijskim sredstvima kao npr. lakovima, uljima i slično, čemu pridajemo posebnu pozornost. Posebna pažnja se pridaje i maksimalnoj iskoristivosti materijala, kako bi imali i što manje otpada.

Kako teče sam proces izrade Snegar proizvoda - od skice do konačnog proizvoda?

Skice su produkt dugogodišnjih zamisli i maštanja koja ostvarujemo postepeno. Sama kreativnost vjerojatno leži u tome što sam po struci arhitekta te je to oduvijek bilo tu negdje i čekalo pravi trenutak i priliku da se realizira. U pripremi je još mnogo toga za šta ćemo uskoro imati i photoshooting pa ćete rezultate uskoro moći vidjeti i na našem Instagram profilu.

Koje materijale koristite pri izradi vaših proizvoda?

Za izradu naših proizvoda koristimo isključivo prirodne materijale (uključujući i prirodna ljepila i završni tretman bio uljima i voskom). Najviše je to riječ o drvetu oraha, zbog boje i teksture, ali tu je i hrast, javor, trešnja i jabuka. Kombinacije drveta i kamena su možemo reci slobodno potpuno unikatne. Ne postoje dvije iste kombinacije te koristimo razne vrste kamena za kombiniranje uz drvo hrasta i oraha.

Kada je riječ o saksijama, našem najprodavanijem proizvodu, tu je favorit hrast i Carrara mramor.

Koji su sve proizvodi trenutno dostupno u vašoj maloj tvornici?

U našoj ponudi trenutno ima oko 30 različitih proizvoda - koji se izvode u različitim vrstama materijala, a prva novost su nove saksije koje će uslijediti kao nastavak našeg favorita - seta od 3 saksije.

Sve Snegar proizvode možete naručiti putem službenog Instagram i Facebook profila ovog brenda. 
 

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.



Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada  

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.

Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba