TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 19.6.2024.
Predsoblje - prvi dojam koji ostavljate na posjetitelje i prostor koji vas svakodnevno prvi dočekuje po povratku doma.
Uređenje ovog prostora može biti ključno za stvaranje ugodne atmosfere i neodoljivog dočeka. Ulazni prostor ima i praktičnu ulogu u organizaciji kao zona za odlaganje ključeva i drugih predmeta za koje je neophodno da vam se uvijek nalaze „pri ruci“.
Osim toga, to je i estetski potpis vašeg doma i najava stila uređenja kakav vaše goste čeka u ostatku interijera pa je važno i tom kutku posvetiti pažnju i učiniti ga ukrasnim, jednako koliko i funkcionalnim.
Kako ga najbolje stilizirati uz nekoliko osnovnih elemenata, za Bonjour.ba otkriva arhitektica i dizajnerica interijera (vlasnica studija InteriorZen) – Bisera Berberkić.
Arhitektica Bisera Berberkić
Bisera: Iako često zanemareno, predsoblje igra ključnu ulogu u svakodnevnom životu ukućana. Dobro uređeno predsoblje može značajno olakšati organizaciju i funkcionalnost doma. Kada je predsoblje dobro organizirano, sve potrebne stvari su na dohvat ruke. Ključevi, torbe, jakne i cipele imaju svoje mjesto, što smanjuje stres i gubitak vremena prilikom izlaska iz kuće.
Predsoblje je prvo što vaši gosti vide kada uđu u vaš dom, stoga je važno da ostavlja dobar dojam. Često je to mali prostor, a uz nekoliko jednostavnih trikova i detalja, možete ga pretvoriti u funkcionalan i estetski ugodan kutak. Evo nekoliko ključnih savjeta za jednostavno uređenje predsoblja.
Ogledala
Ogledala su odličan način da vizualno povećate prostor. Postavite jedno veliko ogledalo ili nekoliko manjih na zid kako biste stvorili osjećaj prostranosti i reflektirali prirodnu svjetlost. Ogledalo može biti i dekorativni element koji će dodati stila vašem predsoblju.
Odlaganje
Polica pri ruci može biti vrlo korisna za ostavljanje ključeva, pošte ili drugih sitnica koje često nosite sa sobom. Dodatne male kutije ili košare na polici mogu pomoći u organizaciji i čuvanju sitnica.
Prostor za sjedenje
Mali tabure ili klupa u predsoblju mogu biti vrlo praktični za sjedenje dok obuvate cipele. Birajte komad koji ima dodatni prostor za pohranu ispod sjedala kako biste maksimalno iskoristili svaki centimetar prostora. Tabure može biti tapaciran u tkaninu koja se lako održava i koja dodaje boju i teksturu prostoru.
Odlaganje odjeće
Zidne vješalice i kuke su neophodne za odlaganje jakni, kaputa i torbi. Postavite ih na različite visine kako biste omogućili lakši pristup svim članovima porodice, uključujući i djecu. Ako prostor dopušta, mala komoda ili ormar za cipele i dodatne stvari mogu biti vrlo praktični. Birajte model s ladicama i policama kako biste imali dovoljno prostora za organizaciju.
Osvjetljenje
Dobro osvjetljenje je ključno u predsoblju. Postavite zidne lampe, plafonijere ili male stolne lampe kako biste osigurali dovoljno svjetla. Rasvjeta također može biti dekorativni element koji dodaje stila prostoru.
Možete dodati i nekoliko dekorativnih detalja poput biljaka, slika ili skulptura kako biste prostoru dali osobni pečat. Biljke unose svježinu i život u prostor, dok slike i skulpture mogu odražavati vaš stil i interese. Mali detalji poput ovih mogu ostaviti jak dojam na vaše goste i učiniti da se osjećaju dobrodošlo.
* * *
Naslovna fotografija: Bisera Berberkić
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
