TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 17.5.2024.
Amna je content kreatorica, arhitektica i zaljubljenica u interijer dizajn.
Tako kaže njen bio opis na Instagramu, a njenu kreativnost možemo potvrditi već pri prvom pogledu na njen interijer. Njezin stan nije samo prostor, već priča o putovanju kroz umjetnost i dizajn.
Interijer odiše posebnom energijom i toplinom, istovremeno kombinirajući tradicionalne elemente s modernim dizajnom i šarenilo boja s neutralnim, zemljanim tonovima. Svaki kutak doma prekriven je predmetima koji izgledaju kao da svaki ima neku intrigantnu priču iza sebe.
Nježni pastelni tonovi poput lila, narančaste i ružičaste, okupali su ovaj dom i pretvorili ga u dinamičnu i zabavnu oazu, od spavaće sobe, dnevnog boravka do neodoljive kuhinje.
Foto: @sansnovazuhause
Foto: @sansnovazuhause
U dnevnom boravku, udobni kauč poziva na opuštanje, dok umjetnička djela na zidovima dodaju dašak osobnosti i živosti prostoru. Nijanse drva i neutralni tonovi stvaraju osjećaj topline, dok biljke unose dašak prirode u prostor.
Foto: @sansnovazuhause
Foto: @sansnovazuhause
Foto: @sansnovazuhause
Amnina blagovaonica nije samo mjesto za objedovanje, već i prostorija koja svojim zaigranim uređenjem poziva na druženje i razgovor. Stol od svijetlog drva okružen je različitim modelima stolica, stvarajući unikatnu i opuštenu atmosferu, dok svježe cvijeće u središtu stola dodaje dašak boje i svježine.
U konačnici, Amna je kreirala prozračan i autentičan interijer, poput živopisne umjetničke galerije, koja je istovremeno i topla oaza stvorena za opuštanje, ples, druženje i sve ono što čini jedan dom.
* * *
Naslovna fotografija: @sansnovazuhause
TEKST: Ada Ćeremida
Na obali Miljacke, iza elegantnih neogotičkih fasada i pod kupolom koja dominira horizontom Sarajeva, stoji Akademija likovnih umjetnosti.
Jedno od najljepših arhitektonskih djela Sarajeva, danas simbolizira umjetnost i kreativnost, ova zgrada je nekada imala potpuno drugačiju svrhu.
Historija Akademije likovnih umjetnosti usko je povezana s dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, kada Sarajevo doživljava intenzivne društvene i kulturne promjene.
Foto: @tarikjesenkovic
Potreba za bogoslužnim prostorom dovela je do izgradnje Evangelističke crkve, prema projektu jednog od najvažnijih arhitekata tog vremena Karla Paržika.
Foto: Sarajevski list, 1899.
Kada govorimo o arhitektonskoj ostavštini Sarajeva, teško je ne spomenuti Karla Paržika, genijalnog češkog arhitekta koji je svoj pečat ostavio na brojnim znamenitostima grada Sarajeva.
Grandiozna crkva, izvedena u eklektičnom spoju romansko-bizantijskog stila, svečano je otvorena 19. novembra 1899. godine, dominirajući urbanim pejzažom Sarajeva. Nakon Prvog svjetskog rata izgubila svoju funkciju, jer je austrougarska vojska, zajedno s većinom evangelista, napustila grad.
Foto: Nedeljko Rosić, 1980.
Novi život kroz umjetnost
Godine 1981., nakon što je crkvena imovina prenesena gradu, zgrada je transformirana u Akademiju likovnih umjetnosti. Danas, kroz monumentalni most Festina Lente, koji se poput modernog luka proteže prema ulazu Akademije, dolazimo do arhitektonske simfonije prošlosti i sadašnjosti.
Stakleni refleksi mosta i njegova metalna struktura sjajno kontrastiraju klasičnoj ljepoti bijelih zidova i zelenkaste kupole, stvarajući savršen kadar za sve zaljubljenike u arhitekturu i estetiku.
Foto: @academyoffineartssarajevo
***
Naslovna fotografija: Bonjour.ba
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
