TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 30.7.2020.
Iako po struci arhitektica, djevojka koja se krije iza profila Body Art by Almasa, ruke posmatra kao kanvas i alat za stvaranje predivnih privremenih kana tetovaža.
Otkrila nam je da se sa svijetom kane prvi put susrela tijekom studija, a na pitanje kako bi sebe predstavila kaže: „moja svrha je da pozitivno utječem na ljude koje sretnem i ostavim za sobom trajno nasljeđe kroz svoj rad.“
Ne krijući oduševljenje radovima, odlučili smo u razgovoru sa Almasom saznati više o njenim počecima, tradiciji iscrtavanja kane, što predstavljaju crteži, kao i gdje pronalazi inspiraciju za svoje dizajne.
Almasa, možete li nam u nekoliko rečenica reći kako ste se pronašli u svijetu kane ili hena bojenja?
Prvi put se susrećem sa kanom na jednom događaju u Istanbulu, na kojem su djevojke iz Pakistana predstavljale svoju tradiciju. Tada sam prvi put iskusila ukrašavanje kanom i bila sam toliko impresionirana te sam odlučila da se i sama okušam u crtanju. Provodila bih sate crtajući jedan dizajn na ruci, pokušavajući da ga iscrtam što je moguće urednije. Kada bi moja koža bila prekrivena kanom, prešla bih na druge materijale i predmete i ukrašavala ih akrilnim bojama u stilu kane.
Koliko dugo se time bavite i kada ste pokrenuli Body Art by Almasa?
Iako sam godinama crtala kanu, službeno sam započela prije dvije godine. Tada nisam crtala vlastite dizajne i znala sam da upuštanje u svijet kane želim učiniti na svoj način. Željela sam istražiti vlastitu kulturu i nasljeđe kroz body art i stvoriti nesto unikatno, ne samo u Bosni, već i u svijetu. Vremenom sam počela spajati motive i simbole iz drugih kultura i dobila jedinstven stil. Istraživanjem sam otkrila da ono što sam do tada koristila nije prirodna kana, već komercijalna i tu je započelo moje putovanje. Obavezala sam se na širenje svijesti o tome i stvaranju mogućnosti za druge da koriste prirodne proizvode.
Možete li nam reći malo o tradiciji kane i kako se ona transformirala u body art koje vole mnoge djevojke u BiH?
Ljudi širom svijeta i različitih religijskih vjerovanja te etničkih pripadnosti koriste kanu. Kana je na našem području prisutna već generacijama, a uglavnom se koristila za bojenje kose i noktiju.
Svakim novim uvođenjem kane u neko mjesto, običaji kane su se transformirali kako bi odgovarali potrebama ljudi, pa se i kod nas najzad transformirala u metodu ukrašavanja kože. Iako se koristi u nekim vjerskim praksama i običajima, ona nije religiozne prirode. Kana se koristi u svrhu slavlja i često se koristi strogo za uljepšavanje nečijeg tijela.
Svako slavlje ili zabava može uključivati crtanje kanom, a često je i sam razlog okupljanja.
Što je točno kana i koji su njeni sastojci?
Kana je boja pripremljena iz biljke Lawsonia inermis koja proizvodi crvenu boju, a odnosi se i na umjetnost iscrtavanja po koži. Porijeklom je iz Azije i mediteranske obale Afrike i od antike se koristi za kožu, bojenje kose i noktiju, kao i za tkanine. Pasta se pravi od mljevenih listova biljke kane i raznih sastojaka kao što su limun, limeta, crni čaj, kafa, latice ruže, esencijalna ulja, klinčići, šipak i šećer. U svojoj mješavini kane koristim BAQ (Body Art Quality) prah kane, esencijalna ulja, šećer i vodu. Ne sadrži hemijske boje, konzervanse, PPD (para-Phenylenediamine) ili aditive i općenito je siguran za upotrebu tijekom trudnoće i kod male djece.
Tetovaža kana, jagua i hengua metodom uključuje površinsku primjenu boje koja se zatim ostavlja nekoliko sati obojivši gornji sloj kože ili epidermis. S obzirom da tijelo neprekidno oslobađa ovaj sloj kože, samim tim i tetovaža na kraju nestaje.
Postoje li različite vrste kane i koju dame u BiH najčešće biraju?
Dosta proizvoda koji se koriste za crtanje u stilu kane nazivaju se kanom, poput bijele, crne, pa čak i zelene, ljubičaste i ružičaste kane. Za razliku od kane koja je prirodni proizvod i ima kraći rok trajanja, ovo su večinom komercijalne kane koje sadrže hemikalije, bojila, rastvarače i konzervanse kako bi dobili druge boje, ubrzali proces bojenja i produžili vijek trajanja.
Od prirodnih proizvoda, tu je i jagua gel koji se dobiva iz ekstrakta voćke Genipa Americana, koja raste u Južnoj Americi, a može se naći i na Karibima i južnom Meksiku. Jagua tetovaže imaju duboku plavo do plavo-crnu boju koja je slična pravim tetovažama i zbog toga je definitivno najtraženija boja. Ne zahtijeva posebnu brigu kao kana i to je još jedan od razloga zašto se dosta djevojaka odluči baš za njega.
Miješanjem kane i jague u različitim omjerima, poznato i kao hengua rezultira različitim nijansama smeđe, a na debljoj koži čak i crne boje. Za sve ostale boje, koristim boje za tijelo i ljepila poznate kao HennaGlam. Ovi proizvodi ne boje kožu poput kane, ali mogu trajati nekoliko dana i izrađeni su od proizvoda koji se podudaraju sa FDA standardima.
Predstavlja li dizajn crteža i oblika određene stvari?
Mnogo je različitih simbola i motiva pronađeno širom svijeta, od kojih većina datira stotinama godina, a umjetnici ih i danas koriste. Svaka kultura i regija svijeta koristi tetovaže kane na svoj jedinstveni način. Umjetnici crtežima izražavaju svoje želje kroz simbole koji predstavljaju zdravlje, zaštitu, sreću, plodnost, junaštvo, moć, sklad, obilje itd. Za hinduistička vjenčanja, kana simbolizirala radost, ljepotu, duhovno buđenje, dok Marokanci često boje vrata kanom kako bi donijeli napredak i otjerali zlo.
Koja je vaša omiljena vrsta dizajna?
U svijetu kane postoji mnogo stilova koji su se oblikovali prema mjestu porijekla, njihovoj kulturi, tradiciji i vjerovanjima. Iako su svi lijepi na svoj način, najviše me privlače geometrijski dizajni Sjeverne Afrike, koji su najsličniji našim motivima. Moj omiljeni dizajn je uvijek onaj posljednji, jer sadrži elemente koji me u tom trenutku inspirišu.
Gdje pronalazite inspiraciju za svoje dizajne?
Puno je nadahnuća u našoj tradiciji, a i mnogim drugim. Pokušavam kreirati dizajne na osnovu simbola i motiva koji se nalaze na čilimima, nakitu, vezu, raznom dekoru, u kaligrafiji, arhitekturi i sl.
Što je najzahtjevniji dio bojenja kanom?
Proces apliciranja kane na ruke nije naročito zahtjevan ukoliko je pripremljena pasta odgovarajuće konzistencije, ali crtanje na ostalim dijelovima tijela zahtijeva malo više truda, kao i neke smiješne i neugodne položaje. Njega Vaše tetovaže također zahtijeva malo truda. Kanu treba držati na koži barem 6 do 8 sati, tokom čega treba održavati visoku temperaturu tijela, a tradicinalno se ostavlja preko noći kako bi dobili najtamniju boju. Ukoliko ste u mogućnosti, nakon skidanja paste treba izbjegavati vodu 24 sata ili zaštititi dizajn uljem jer voda zaustavlja proces puštanja boje.
Koji je najneobičniji zahtjev za tetovažu od kane koji ste primili?
Kana je oblik uljepšavanja i samoizražavanja, ona je mnogo više od privremene tetovaže. To je tretman gdje ste primorani da se opustite i budete prisutni u trenutku. Djevojke i žene koje dolaze, rade to s namjerom uljepšavanja ili podizanja raspoloženja, pa zbog toga nijedan zahtjev ne smatram neobičnim.
Koji biste savjet dali nekome tko se želi okušati u kana artu?
Vrlo često mi dolaze djevojke koje inače ne vole kanu, ali im se mnogo svidio moj rad. Kreirajte svoj vlastiti stil i vidjet ćete kako se ljudi pronalaze i uživaju u njegovim ljepotama. Budite uporni i naučite koliko god možete o svim aspektima ove umjetnosti, o prirodnim bojama, njihovoj bogatoj povijesti i tradicijama i na taj način ćete više cijeniti ovu umjetnost. I naravno, vježbajte, vježbajte, vježbajte!
Posljednih godina mnoge djevojke za druženja, zabave i vjenčanja odlučuju se za bojanje kanom. Možete li nam opisati kako teče taj proces?
Kada kanu uključite u dio svoje tradicije postajete primalac drevne umjetničke forme, koja se prenosila s generacije na generaciju. Budući da crtanje na koži nije dio naše tradicije, ono se prilagođava Vama, pa je i sam proces oblikovan prema Vašim životnim i kulturnim potrebama. Crtanje se organizuje u Vašem domu ili mjestu održavnja događaja i dio je nezaboravnog iskustva za Vas i Vaše goste. Može biti dio djevojačke zabave, vjenčanja, proslave trudnoće, rođendana, dobrotvornih i korporativnih događaja ili zabave, obrazovnih programa itd. Na Vama je da se prepustite i uživate u ukrašavanju.
Zanima nas koje druge oblike umjetnosti volite?
Dizajn i izrada nakita dio je mog života još od srednje škole, a ta ljubav se znatno povećala prilikom pohađanja časova u savremenoj školi nakita. Volim sve što ima veze sa zanatstvom, ručnim radom i dizajnom, a prisustvovala sam i mnogim radionicma i kursevima kao što su slikanja, kaligrafija, šivenje, vezenje itd.
Za sve zainteresovane kako vas mogu kontaktirati i što trebaju znati prije dolaska?
Za zakazivanje termina ili kupovinu proizvoda možete me kontaktirati putem Instagram profila i Facebook stranice, a proizvode također možete naručiti i preko Olx stranice.
Kana i jagua tetovaži treba do 48 sati da se u potpunosti razvije, pa Vaš termin treba zakazati dva dana prije važnog događaja. Na dijelu kože koji planirate ukrašavati treba ukloniti dlake, a to uradite najkasnije dva dana prije termina. Ne planirajte ništa zahtjevno nakon tretmana i naravno, nema kupanja dok ne skinete pastu ili gel sa kože. Ovi savjeti će učiniti da Vaše iskustvo sa kanom i jaguom bude što zadovoljavajuće i dugotrajnije.
Planovi do kraja 2020. godine?
Imam uzbudljive ideje i planove na umu, ali to ću zadržati za sebe i otkriti ih kada dođe vrijeme za njih.
TEKST: Ada Ćeremida
Atelje Ismeta Mujezinovića oduvijek je disao između prošlosti i budućnosti.
Kao jedno od najvažnijih mjesta vizualne kulture u Tuzli, Atelje je simbol kontinuiteta i eksperimenta, galerijski prostor koji čuva duh velikog slikara, a istovremeno postaje živa scena za savremene autore, dizajnere i izvođače nove generacije.
U njegovim zidovima još odzvanja tišina starih platana, dok se u njih sada upisuje novi jezik onaj koji ne razdvaja digitalno i taktilno, globalno i lokalno, već ih spaja u puls zajedničkog trenutka.
Smješten u kompleksu nekadašnje Međunarodne galerije portreta, ovaj prostor već decenijama predstavlja središte likovnog života Tuzle, mjesto gdje su se susretale generacije, ideje i estetike.
13. decembra ovaj atelje pretvara se u mapu svjetla i pokreta pozivajući publiku da doživi Synesthesia, izložbu koja pomjera granice percepcije i poziva da umjetnost ne samo gledate, već i osjetite. Ako ste ikad željeli ući u prostor gdje se svjetlo čuje, a zvuk ima boju, Tuzla će vam ovog vikenda to omogućiti.
8 umjetnika koji će preplaviti vaša čula
Sinestezija je fenomen u kojem se čula prepliću gdje ton može imati nijansu, a boja može imati zvuk. U umjetnosti, ona postaje metafora za iskustvo koje briše granice između unutrašnjeg i spoljašnjeg svijeta.
Upravo na toj ideji počiva Synesthesia: da umjetnost ne mora biti tiha, da može biti fizička, živa i da nas poziva da je osjećamo svim čulima.
Jedan od umjetnika, Darko Jovičić, poznat po digitalnim radovima koji nastaju isključivo na njegovom telefonu, na svom je Instagram profilu podijelio misao koja savršeno objašnjava duh izložbe:
“Od novembra 2024. do novembra 2025. napravio sam više od 5.000 digitalnih radova. Ovi odabrani su kao stranice dnevnika tragovi trenutaka, emocija, muzike. Synesthesia je način da ih oslobodim, da ih pustim u prostor, u pokret.”
Njegovi radovi otvaraju pitanje: koliko je danas granica između onoga što stvaramo i onoga što osjećamo, između tijela i ekrana, zvuka i boje?
Balancer, brend iza kojeg stoji Darko, zajedno sa Dunjom Tanasić predstavlja vizuelni identitet koji spaja minimalizam, ritam i digitalnu estetiku. Kroz balans boje, forme i pokreta, ovaj brend istražuje emocionalne pejzaže svakodnevnih trenutaka.
Ova postavka okuplja grupu autora čije se vizualne poetike stapaju u zajednički senzibilitet onaj koji ne traži spektakl, već iskustvo.
Nejra Hadžigrahić, vlasnica brenda YUGA, je doktorica, vizualna umjetnica i dizajnerica poznata po toplim, ručno crtanim ilustracijama i vibrantnim bojama koje pretvara u digitalne forme.
Benjamin Čengić, sarajevski umjetnik, muralist i kulturni radnik, kojeg smo posljednji put pratili tokom Fasada Festivala u Sarajevu. Sada ga ponovo srećemo u Tuzli, gdje nastavlja svoj vizualni narativ o urbanoj solidarnosti i javnom prostoru. Njegovi radovi često osvajaju gradske zidove kao tihe, ali upečatljive poruke zajedništva i odgovornosti.
Ljubomir Todorović, muralist, dizajner i profesor grafičkog dizajna čije ste radove vjerovatno već sreli na zidovima Sarajeva. Njegove velike, apstraktne kompozicije spajaju akademsku preciznost i uličnu spontanost, čineći ga jednim od ključnih imena na sceni javne umjetnosti u BiH.
Miran Mujagić je grafički dizajner i umjetnik iz Tuzle. Ako ste prolazili pored Mlinara, vidjeli ste njegov rad, možda i ne znajući da stoji iza njega. Dizajnirao je i vizualni identitet Backyarda, a vodi i vlastiti streetwear brend koji povezuje tipografiju, boju i urbano naslijeđe.
Tea Hlavaček je grafička dizajnerica i digitalna umjetnica čiji rad balansira između hiperdigitalne estetike i poezije forme. Njene kompozicije spajaju teksture stakla, svjetlosne reflekse i portrete koji djeluju kao da su uhvaćeni između sna i ekrana.
Njihovi radovi stvaraju prostor između sjećanja i tehnologije, između analognog traga i digitalnog sjaja, pretvarajući Atelje Ismeta Mujezinovića u živi organizam svjetla, pokreta i emocije.
Uoči otvorenja, planirane su radionice koje će posjetiocima omogućiti da i sami dotaknu proces stvaranja, a tu večer, Atelje se pretvara u svjetlosnu mapu grada, prostor gdje će se vizualni i muzički svijet spojiti kroz DJ setove Intense, Daki i Giver.
Njihova energija povezat će publiku, umjetnike i prostor u jedno zajedničko iskustvo, u kojem zvuk postaje svjetlo, a svjetlo ritam.
U toj simfoniji pokreta, boje i muzike, Synesthesia dostiže svoje značenje, trenutak u kojem se čula prepliću, a umjetnost postaje fizičko iskustvo.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
