TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 2.5.2013.
Nutricionisti ruše mit o dobrobitima mlijeka Još otkad smo bili klinci slušamo priču o tomu da svakog dana trebamo popiti barem čašu mlijeka, koje će našem tijelu dati potrebne količine kalcija i drugih nutritivnih elemenata kojima možemo zahvaliti na zdravlju kostiju i našeg tijela općenito. I onda jednog dana znanstvenici i nutricionisti kažu da je sve ono s čime smo rasli bila nei
Nutricionistica Vivian Goldschmidt naglašava da kravlje mlijeko postoje s jednom svrhom - da udeblja mlado od krave. "Kravlje mlijeko je sjajno za telad, ali svaki sisavac ima svoje 'dizajnersko' mlijeko. Piti mlijeko druge vrste nije u našem genetskom kodu." Goldschmidt je istaknula i da je naša sposobnost da probavimo mlijeko nakon treće godine genetska mutacija, jer kod 75% ljudi tijelo nedugo nakon rođenja prestaje proizvoditi laktazu, enzim potreban za cijepanje mliječnog šećera laktoze na probavljive šećere glukozu i galaktozu. Dakle, broj ljudi koji mogu probaviti mlijeko je znantno manji od onih koji to ne mogu. Upravo zbog toga konzumacija mliječnih proizvoda kod mnogih izaziva proljev, nadutost i grčeve, a spomenuti problemi sa probavnim sustavom znaju utjecati i na kardiovaskularni sustav, kožu i dr.
Također, prisutnost viška hormona u kravljem mlijeku, koji se kravama daju ne bi li proizvodile više mlijeka, utječe na našu kožu i reproduktivni sustav, ali se dovodi i u vezu sa vrstama raka uzrokovanog hormonalnim poremećajima, kao što su rak dojke i prostate.
Mišljenja su podijeljena i kod tvrdnje da mlijeko čini korist našim kostima. Nutricionisti naime tvrde da, nasuprot općeprihvaćenom mišljenju, proteini iz mlijeka čine da pH vrijednost u našem tijelu pada, što uzrokuje curenje kalcija iz kostiju, sa svrhom ispravljanja pH vrijednosti, što ih čini slabijima i manje bogatima kalcijem.
Ipak, nije sve tako crno. Nutricionistica Lauren Slayton tvrdi da je jogurt još uvijek poželjan dio naše ishrane, zbog probiotika, vitamina i minerala koje sadrži.
Kalcij, koji ste očekivali u mlijeku, radije potražite u sardinama, zelenom povrću i grahu.
A.S.
TEKST: Ilda Ilda
Zemlja hiljadu jezera, aurora borealisa i, očito, najveće sreće! Po osmi put zaredom, Finska je zauzela prvo mjesto na Svjetskom izvještaju o sreći za 2025. godinu, ostavljajući ostatak svijeta da se pita: "Šta to oni rade tako dobro?"
Prate je Danska, Island i Švedska, dok su u prvih deset još i Norveška, Nizozemska, Kostarika, Izrael, Luksemburg i Meksiko.
Ko stoji iza izvještaja?
Svjetski izvještaj o sreći objavljuje se svake godine i rezultat je saradnje Gallupa, Centra za istraživanje dobrobiti Univerziteta u Oxfordu, Mreže za održiva razvojna rješenja Ujedinjenih naroda i uredniškog odbora samog izvještaja. Podaci dolaze iz Gallupovog Svjetskog istraživanja, koje analizira odgovore ljudi iz više od 140 zemalja.
Kako se mjeri sreća?
Ispitanici ocjenjuju kvalitet svog života na skali od 0 do 10. Osim subjektivnog doživljaja sreće, uzimaju se u obzir faktori poput BDP-a po stanovniku, socijalne podrške, očekivanog životnog starenja u dobrom zdravlju, ličnih sloboda, velikodušnosti i nivoa korupcije.
Tajna finske sreće
Finska se godinama drži na vrhu zahvaljujući visokom nivou povjerenja u društvu, snažnom sistemu socijalne sigurnosti i optimizmu. Ključna razlika je u tome što sreća u skandinavskim zemljama nije vezana samo za materijalno, već i za osjećaj sigurnosti, jednakosti i povezanosti u zajednici.
Ko je još u vrhu?
Pored Finske, u samom vrhu liste nalaze se:
Zanimljivo je da je Kostarika po prvi put ušla u top 10, dok su zemlje poput Švicarske i Australije ispale sa liste najsretnijih.
Šta možemo naučiti od njih?
Dok Finska i njene okolne zemlje već godinama održavaju vodeće pozicije, ostatak svijeta može naučiti važne lekcije: građenje povjerenja u zajednici, jačanje socijalne podrške i optimizam mogu biti ključni faktori za povećanje sreće.
Gdje je BiH na listi?
Prema Svjetskom izvještaju o sreći za 2025. godinu, Bosna i Hercegovina zauzela je 56. mjesto od 147 zemalja. U poređenju sa zemljama bivše Jugoslavije, BiH je ispred Crne Gore (71. mjesto), Hrvatske (72. mjesto) i Sjeverne Makedonije (86. mjesto).
U regionu, najbolje rangirana zemlja je Slovenija na 19. mjestu.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
