TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 2.5.2013.
Nutricionisti ruše mit o dobrobitima mlijeka Još otkad smo bili klinci slušamo priču o tomu da svakog dana trebamo popiti barem čašu mlijeka, koje će našem tijelu dati potrebne količine kalcija i drugih nutritivnih elemenata kojima možemo zahvaliti na zdravlju kostiju i našeg tijela općenito. I onda jednog dana znanstvenici i nutricionisti kažu da je sve ono s čime smo rasli bila nei
Nutricionistica Vivian Goldschmidt naglašava da kravlje mlijeko postoje s jednom svrhom - da udeblja mlado od krave. "Kravlje mlijeko je sjajno za telad, ali svaki sisavac ima svoje 'dizajnersko' mlijeko. Piti mlijeko druge vrste nije u našem genetskom kodu." Goldschmidt je istaknula i da je naša sposobnost da probavimo mlijeko nakon treće godine genetska mutacija, jer kod 75% ljudi tijelo nedugo nakon rođenja prestaje proizvoditi laktazu, enzim potreban za cijepanje mliječnog šećera laktoze na probavljive šećere glukozu i galaktozu. Dakle, broj ljudi koji mogu probaviti mlijeko je znantno manji od onih koji to ne mogu. Upravo zbog toga konzumacija mliječnih proizvoda kod mnogih izaziva proljev, nadutost i grčeve, a spomenuti problemi sa probavnim sustavom znaju utjecati i na kardiovaskularni sustav, kožu i dr.
Također, prisutnost viška hormona u kravljem mlijeku, koji se kravama daju ne bi li proizvodile više mlijeka, utječe na našu kožu i reproduktivni sustav, ali se dovodi i u vezu sa vrstama raka uzrokovanog hormonalnim poremećajima, kao što su rak dojke i prostate.
Mišljenja su podijeljena i kod tvrdnje da mlijeko čini korist našim kostima. Nutricionisti naime tvrde da, nasuprot općeprihvaćenom mišljenju, proteini iz mlijeka čine da pH vrijednost u našem tijelu pada, što uzrokuje curenje kalcija iz kostiju, sa svrhom ispravljanja pH vrijednosti, što ih čini slabijima i manje bogatima kalcijem.
Ipak, nije sve tako crno. Nutricionistica Lauren Slayton tvrdi da je jogurt još uvijek poželjan dio naše ishrane, zbog probiotika, vitamina i minerala koje sadrži.
Kalcij, koji ste očekivali u mlijeku, radije potražite u sardinama, zelenom povrću i grahu.
A.S.
Volite pratiti inspirativne teme?
Dodajte Bonjour.ba u omiljene izvore na Google-u!TEKST: Lamija Muratagić
Miris svježe štampane knjige ili stare biblioteke može prizvati uspomene gotovo jednako snažno kao i fotografija. Neki parfimeri taj su osjećaj pretočili u mirise koje možemo nositi na koži.
Ako želite da vam najzanimljivije teme, shopping selekcije i priče koje biramo prve stignu direktno u inbox, pretplatite se na naš newsletter.
Miris nove knjige i miris stare biblioteke nemaju mnogo zajedničkog, osim činjenice da ih gotovo instinktivno prepoznajemo. Jedan je oštriji, s karakterističnim tragovima svježe štampe, dok drugi nosi onu suhu, drvenastu toplinu požutjelih stranica. Prilično je fascinantno koliko nam takvi mirisi mogu biti privlačni, iako ih vjerovatno nikada ne bismo potražile na policama parfimerije.
Dok su nas gourmand parfemi navikavali na vaniliju, pistacije i karamelu, u svijetu parfema svoje mjesto pronašle su i note koje podsjećaju na papir, tintu i stare knjige. Neki od tih mirisa lagani su, čisti i gotovo puderasti, poput tek otvorene bilježnice. Drugi imaju tamnije, metalne i blago zadimljene akorde koji prizivaju svježu štamparsku tintu ili prostoriju ispunjenu starim knjigama.
Posebno nas privlači način na koji parfimeri postižu taj efekat. Miris papira ili tinte zapravo je svojevrsna olfaktivna iluzija, nastala pažljivim slaganjem mošusa, drvenastih, mineralnih i drugih mirisnih akorda. Nije potrebno da parfem sadrži papir ili tintu da bismo u njemu prepoznali njihov miris.
Upravo se u tim interpretacijama krije čar ove male parfemske kategorije. Ista inspiracija može nas odvesti od nježnog mirisa čistih stranica do dubokih, gotovo zadimljenih kompozicija koje podsjećaju na stare biblioteke. Izdvojile smo četiri parfema koji pokazuju koliko različito mogu mirisati knjige, papir i tinta.
Da ova fascinacija ima i naučnu dimenziju, govori činjenica da karakterističan miris starih knjiga nastaje oslobađanjem hlapljivih organskih spojeva tokom starenja papira, među kojima su i molekule s aromama koje podsjećaju na vaniliju i bademe.
Parfimeri takve asocijacije rekonstruiraju drugim mirisnim materijalima. Parfemska kuća Iberchem je 2026. godine predstavila kolekciju INK, posvećenu upravo ovom konceptu, u kojoj se miris tinte gradi pomoću mineralnih, metalnih, drvenastih i dimnih akorda.
Iako je Comme des Garçons još 1999. godine istraživao miris kaligrafske tinte, današnje interpretacije pokazuju koliko širok raspon može imati ista inspiracija. Izdvojile smo četiri parfema koja to najbolje dokazuju.
Papir prije prve napisane rečenice. L’Eau Papier vjerovatno je najnježnija interpretacija ovog koncepta, gotovo proziran parfem koji više podsjeća na teksturu papira nego na njegov doslovni miris.
Bijeli mošus, mimoza i svijetle drvenaste note susreću se s akordom pare kuhane riže, koji kompoziciji daje neobičnu, pomalo mliječnu mekoću. Nježan je, puderast i diskretan, bez oštrine svježe tinte ili prašnjavih nota starih knjiga. Ako bi papir iz luksuzne japanske bilježnice mogao imati vlastiti miris, vjerovatno bi bio vrlo blizu ovome.
Montblanc i parfem inspirisan papirom? Prilično dobar spoj za kuću koja je čitav identitet izgradila oko kulture pisanja. Paper Musk iz 2026. godine zamišljen je kao miris prazne stranice, ali u mnogo čišćem, prozračnijem izdanju nego što bismo očekivale.
Bergamot i cvijet narandže daju mu svježinu, bijeli mošus onu gotovo besprijekornu čistoću, a cashmeran mekanu, drvenastu toplinu. Više podsjeća na osjećaj novog papira nego na miris stare biblioteke. Čak je i bočica dio priče, s bijelim lakiranim staklom i čepom inspirisanim tintarnicom. Minimalizam, samo što ga ovog puta možemo nanijeti na kožu.
Tinta bez mrlja na prstima. Ink Mark inspirisan je kineskom kaligrafijom, ali Jacques Cavallier Belletrud nije pokušao napraviti identičnu kopiju mirisa tintarnice. Umjesto toga dobili smo mnogo mekšu, gotovo meditativnu interpretaciju.
Sandalovina je kremasta, tamjan donosi suhu, blago dimnu notu, dok magnolija i ruža kompoziciji daju neočekivanu cvjetnu dimenziju. Parfem je topao, drvenast i suptilno misteriozan. Zanimljivo je da neki u njemu prepoznaju papir i tintu, dok drugi gotovo isključivo osjećaju sandalovinu i tamjan. Možda najsofisticiraniji dokaz da parfem ne mora doslovno mirisati na svoju inspiraciju da bi je uspješno dočarao.
Ako je Diptyque čista stranica bilježnice, Akro Ink je crna tinta na prstima nakon posjete tattoo studiju. I da, upravo je tetoviranje inspirisalo Oliviera Crespa da kreira ovaj prilično nekonvencionalan parfem.
Breza mu daje dimnu, gotovo katransku oštrinu, vetiver zemljanu suhoću, a jasmin ublažava intenzitet akorda crne tinte. Rezultat je taman, pomalo industrijski i daleko od nježnih mošusnih parfema koji dominiraju ovom selekcijom. Nije najpitomija interpretacija tinte, ali je vjerovatno najodvažnija. Za one kojima se dopada ideja parfema koji ne pokušava nužno mirisati lijepo na klasičan način.
Najbolji dio ove parfemske priče? Nema garancije da ćemo svi osjetiti isto. Nekome je L’Eau Papier miris nove knjige, drugome riže i mošusa. Upravo je u tome čar olfaktivne iluzije: parfimer kreira kompoziciju, a naše mirisno pamćenje daje joj značenje.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @mashu_love
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!