Haute couture je njena prava strast    Sarajevska dizajnerica Belma Tvico-Stambol će uskoro proslaviti dvadeset i deveti rođendan, a iza sebe već ima nebrojene kolekcije i revije, veliki broj priznanja i nagrada, iskustvo dizajniranja za jedan od vodećih jeans brandova na ovim prostorima i vlastiti modni studio. Uz odjeću, Belma se odvažila okušati u kreiranju cipela i vjenčanog prstenj

Ljubav prema kreiranju odjeće za Belmu je svakodnevica još otkad je kao djevojčica u tetkinom krilu krojila odjeću za svoje Barbie lutke. I dok su oni oko nje tu ljubav shvaćali kao prolaznu zaluđenost jedne curice, ona je s godinama postala sve ustrajnija u namjeri da moda ne bude samo njen hobi, nego i karijera. Svoju prvu kolekciju "Dama s kamelijama", koju su činile četiri haljine, prezentirala je još 2003. godine na Sarajevo Fashion Weeku. Nakon završene godine na Ekonomskom fakultetu, dizajnerica ipak odlučuje posvetiti se svom pozivu i upisati Tekstilno-tehnološki fakultet u Bihaću.

Kroz par godina Belma se preselila u Tursku, gdje je dobila ponudu da radi za tvrtku Big Star, a po povratku u Sarajevo 2008. godine ostvario joj se djevojački san - otvorila je vlastiti modni studio Belmadino. Od tog dana ova dizajnerica živi svoj san.

Njene kreacije danas se nose na crvenom tepihu, obožava ih i prva dama BiH, a ako posjetite Facebook stranicu dizajnerice nećete moći ne primijetiti silne zahvale zadovoljnih mladenki, koje su upravo njoj dali čast da dizajnira haljinu za jedan od najvažnijih dana u njihovim životima.




Belma nam je otkrila po čemu će pamtiti prošlu godinu, kako izgleda njen radni dan i kako je biti dizajnerica u državi kakva je Bosna i Hercegovina.

2013. je bez sumnje bila tvoja godina. Čini nam se da smo posljednjih mjeseci tvoje ime vidjeli posvuda. Snimila si fotografije svoje kolekcije u Beču, dizajnirala brojne kreacije s crvenog tepiha Sarajevo Film Festivala, surađivala s bh. fotografima i kreirala zanimljivu kolekciju namijenjenu poslovnim ženama. Jesmo li što zaboravili?

Ova godina je za mene stvarno bila sadržajna i uspješna. Trudim se da svake godine napravim nove korake naprijed i ponudim našim damama nešto novo i zanimljivo. Ove 2013. godine sam prvi put imala snimanje kolekcije u Beču, a najstojim da i buduće, barem one proljetne, snimam u inostranstvu. A posebno mi inetresantna posjeta bila Izmir Wedding sajamu za vjenčanice i večernje haljine, gdje sam upoznala dosta dizajnera s Bliskog istoka.


Reci nam malo više o Diva Business kolekciji? Kakva je žena koja nosi ove kreacije? Za kolekciju ste snimili i zanimljive vizuale?

DIVA Business kolekcija inspirisana je hrabrim, uspješnim i jakim bh. poslovnim ženama, čiju ljepotu u brzoj svakodnevnici često ne primijetimo. Namijenjena je poslovnim ženama koje su samouvjerene, fatalne i uspješne. Kolekcija odiše elegancijom, ženstvenošću, a sve to za poslovnu ženu i damu s dobrim ukusom. DIVA business collection se sastoji od poslovnih odijela koja se mogu nositi i u drugim svečanim prilikama, haljina vedrih boja koje mogu služiti i za dnevnu poslovnu kombinaciju ili za večernju, mantili s detaljima od čipke i ručno rađenim spiralama, neobični kaputi  ali ženstvenog kroja, kao i bluze i košulje sa animal printom...
Naše dive su bile u virtuelnoj šetnji gradovima koji su za njih predstavljali nešto posebno u životu. Bili smo u Izmiru, Istanbulu, Jeruzalemu, Beogradu, Parizu i Mostaru. Odabir je pao na Sabinu Bešlagić, Lejlu Jusić, Džejnu Bajramović, Leilu Kurbegović, Zvezdanu Cvijetić, Nađu Lutvikadić-Fočo i Julijanu Mikulić Jurišić. Modeli su dame i različite konstrukcije i različitih profesija. Većina modela su moje dugogodišnje  klijentice  i do sada su nosile poslovne kombinacije sa Tvico B potpisom. Moram naglasiti da mi je osnovna vodilja u odabiru bila činjenica da to budu prvenstveno žene koje izuzetno cijenim prije svega kao osobe, a tek onda kao poslovne i uspješne žene.

{gallery}2014_01/belmadiva{/gallery}

Još da na sve to nadodamo da, osim odjeće, imaš i kolekciju cipela, vjenčanog prstenja, a uskoro nam stiže i tvoja prva kolekcija torbica?

Da, uz sve ovo, iznenađenje za  dame koje vole TvicoB je kolekcija  unikatnih torbi, koju ćete uskoro moći vidjeti u cijelosti. Namijenjene su, kako za poslovne prilike, tako i za svečane, a rađene su od kvalitetne kože.


S obzirom na tvoje brojne poslovne suradnje, nameće se jedno pitanje – kako izgleda dan u životu Belme Tvico Stambol? Imaš li slobodnog vremena i kako ga koristiš?

Moj radni dan se uglavnom sastoji od kreiranja tj. izrade skica za nove kolekcije, uz kombiniranje odgovarajućeg materijala uz skicu. Ostali dio dana većinom provodim s klijentima, pa se zna desiti i da zajedno razrađujemo ideje za njih. Nastojim posvetiti vrijeme svakoj klijentici, saslušati njene želje i na taj način pokušati njihove zamisli pretvoriti u djelo. Često moj radni dan traje i 12h, iako i kada dođem kući znam nastaviti raditi na miru. Slobodan dan je kod mene je nedjelja i nju iskoristim da budem sa suprugom, prijateljima i porodicom, tako da, kada dođe vrijeme za neko putovanje i godišnji odmor, njemu se baš radujem jer se tada jedino kvalitetno odmorim.



Primjećujemo da svu svoju energiju usmjeravaš u stvaranje i kreativan rad, a rezultati koje postižeš pokazatelj su da je, čak i na specifičnom tržištu kakvo je bosanskohercegovačko, uspjeh itekako moguć. Što bi istaknula kao osnovne smjernice svima koji se tek spremaju zaplivati dizajnerskim vodama?

Da jednostavno najviše ulažu u sebe i daljnju edukaciju. Osobno ne mislim da sam blizu onog čemu težim, tako da često putujem na modne sajmove, pratim najnovije trendove, kupujem stručnu literaturu, a sve to kako bih saznala novitete. Isto tako je bitno da neko ko želi da se bavi modnim dizajnom bude spreman na dosta odricanja, ali da nikada ne smije zanemariti kvalitet i unikatnost.


Koje trenutke u svojoj karijeri bi izdvojila kao presudne za tvoj uspjeh?

Tu bi prije svega da izdvojim moj prvi profesionalni modni angažman za jeans kompaniju Big Star u Turskoj od 2006. do 2008. godine, zatim učešće na Expo 2010. u Shanghaiu, gdje sam dobila nagradu za izradu dizajna izgleda bh. delegacije, zatim saradnja sa Amelom Radan i brandom AR na projektu Pozdravi iz Sarajeva 2010. godine, kao i mnoge revije na Sarajevo Fashion Weeku, Charlotte Fashion Weeku, revije u Podgorici, Istanbulu, Shanghaiu, kao i poziv od strane World Fashion Week organizacije za učešće na panel diskusiji u Beču 2009. godine na temu Mladi u poduzetništvu.

{gallery}2014_01/belmawien{/gallery}

Okarakteriziraj nam stanje na bh. modnoj sceni?

Stanje je generalno loše. Čini mi se da vlada određena letergija i rijetko ko pokušava nešto da učini na tom polju. Od strane države jednostavno nema novca, zbog čega se ni Sarajevo Fashion Week nije održao zadnje dvije godine, što je dizajnerima uskratilo priliku da predstave svoje kolekcije s obzirom da organizacija svoje vlastite revije iziskuje velike troškove.
Izuzetak na modnoj sceni su po meni sestre Emina i Nermina Hodžić iz Kaftan studija, koje isto tako rade visoku modu. Kod fotografa bih istaknula Vanju Lisac, koja je po meni jedna od najboljih modnih  fotografkinja u Bosni Hercegovini.
Voljela bih da kod nas postoje modni magazini poput onih u susjednim državama, Hrvatskoj i Srbiji, koji stavljaju dosta akcenta na domaće dizajnere.


Tko su kolege sa svjetske modne scene koji posebno inspiriraju tvoj rad?

Što se tiče visoke mode to su definitivno Elie Saab i Zuhair Murad koji zaista rade haljine i vjenčanice od kojih zastaje dah, a kod nosive mode to je neprikosnoveni Giorgio Armani sa svojom čistom linijom i elegancijom.

Uživaš li više u preciznom krojenju poslovnih odijela ili radu na couture elementima svečanih haljina?

Mene stvarno zaista najviše ispunjuje rad na haute couture haljinama i vjenčanicama jer je tu zastupljeno i najviše ručnog rada i detalja, što čini da same haljine izgledaju glamuroznije.


Postoje li glazbeni žanr, film ili knjiga koji te posebno inspiriraju?

Veliki sam ljubitelj filmova, čitam različitu literaturu i to uvijek više knjiga u isto vrijeme. Ne mogu reći da me samo jedan film ili jedna knjiga posebno inspirisala, ali činjenica je da sve što me okružuje i što učim utiče na moj rad.


Pusti mašti na volju - gdje se vidiš u idućih 10 godina?

Voljela bih da tada imam svoj vlastiti salon u Parizu, u samom centru visoke mode. Nadam se da maštu nisam previše pustila :)


Za kraj, kako naši čitatelji mogu doći do tvojih kreacija?

Moje kreacije se mogu kupiti ili izraditi u mom studiju Belmadino kod Vijećnice, uskoro će biti pušten i online shop na mojoj web stranici www.belmatvico.com, tako da će se moje kreacije moći kupiti iz cijelog svijeta. Klijenti me mogu kontaktirati i preko Facebook stranice ili putem e-maila na [email protected].

Razgovarala: Anja Stojkić
Foto: Nađa Berberović, Vanja Lisac, Erelle

U idealnom svijetu, svaki dom bi trebao prije svega nuditi zaštitu i sigurnost, no surova realnost ponekad pokazuje drugačije.

Poražavajuća je činjenica da su hiljade žena izložene opasnosti i zlostavljanju. Za mnoge od njih ključ do slobode krije se u Sigurnim kućama. Upravo iz tog razloga smo odlučili razgovarati s menadžericom Sigurne kuće Fondacije lokalne demokratije u Kantonu Sarajevo, Muberom Hodžić – Lemeš. 

 

Mubera Hodžić – Lemeš

Željeli smo bolje razumjeti sveobuhvatnu podršku koju ova institucija pruža ženama, a te ključne informacije prenijeti i vama. Otkrivamo koji su to koraci nakon što su osobe fizički sigurne u kućama, koliko je važna terapija, koji su uslovi za djecu, ali i to kako mi kao individue možemo djelovati ukoliko sumnjamo na nasilje u našoj blizini. 

 

Pored fizičke zaštite i pružanja sigurnosti nudite mnoštvo besplatnih usluga u vašoj organizaciji. Nakon što su osobe fizički sigurne u vašim kućama, koji je naredni korak?

Fondacija lokalne demokratije upravlja Sigurnom kućom u Kantonu Sarajevo od 2000. godine, a pored toga imamo i druge vidove podrške i pomoći ženama žrtvama nasilja u porodici poput našeg Centra za žene, SOS telefona, Edukativnog kutka za mlade.

Kada govorimo o Sigurnoj kući, ona predstavlja jednu od mogućnosti zbrinjavanja žrtava nasilja u momentu kad se nasilje prijavi, kada je ženi potrebna fizička zaštita, sigurnost, ali i kompletan specijalizirani set usluga koje pomažu žrtvama nasilja za izlazak iz nasilničkog odnosa.

Vrste usluga koje se pružaju žrtvama nasilja u porodici u Sigurnoj kući su:

- Fizička zaštita i sigurnost,

- Psihoterapijski tretman (individualni i grupni),

- Radno - okupaciona terapija,

- Socijalno savjetovanje i podrška,

- Pravna pomoć, kroz korištenje usluga Centra za besplatnu pravnu pomoć FLD,

- Medicinska asistencija i rehabilitacija u suradnji sa zdravstvenim ustanovama,

- Terapijski rad sa partnerom/počiniteljem nasilja sa Službama socijalne zaštite Kantona Sarajevo,

- Ekonomsko osamostaljivanje korisnica kroz ekonomsko osnaživanje (uključivanje korisnica u Savjetovalište za žene FLD Sarajevo, suradnja sa Zavodom za zapošljavanje i drugim NVO organizacijama koje implementiraju programe ekonomske podrške žrtava nasilja u porodici),

- Psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima)

Koliko je važan psihoterapijski tretman? 

Ženama koje su doživjele nasilje, a koje se suočavaju sa posljedicama nasilja, uglavnom je potrebna psihoterapijska pomoć. U Sigurnoj kući se žene uključuju u cjelokupni psihosocijalni tretman. Svaki slučaj je individualan i pristupa mu se na takav - individualan način.

Cilj psihološke podrške je:

- Pomoći ženi da vrati dobru sliku o sebi, stekne samopouzdanje i preuzme kontrolu nad svojim životom,

- Pomoći ženi da stekne svijest o svom pravu na izbor, pravu na život bez nasilja te joj omogućiti potpuni oporavak od traume,

- Postići znatno smanjenje simptoma traume, s ciljem njihovog potpunog nestanka.

Centar za žene Fondacije lokalne demokratije koji je smješten u Sarajevu također pruža besplatnu psihološku pomoć i podršku, pravno savjetovanje i socio-ekonomsku podršku za žrtve nasilja u porodici ili partnerskog nasilja, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini ili ženama žrtvama rata. Sve žene koje imaju potrebu mogu zakazati svoj termin na jedan od brojeva telefona: 033 570-560 ili 033 570-561.

Kako osiguravate privatnost korisnica usluga?

Imamo obrazac i jasne upute prema kojima objasnimo korisnicama da ne mogu nikome odavati lokaciju na kojoj su smještene. Korisnice naših usluga nikada ne izlažemo javnosti na način da bilo gdje objavljujemo njihova imena ili bilo kakve informacije koje bi na bilo koji način mogle otkriti njihov identitet. Anonimnost je zagarantovana svima, a reagujemo i u slučajevima anonimnih prijava.

 

Kakav je proces ulaska i izlaska iz sigurne kuće? 

U Kantonu Sarajevo su jasno definisane procedure smještaja žrtava nasilja u Sigurnu kuću. Potpisani su protokoli o saradnji sa Kantonalnim centrom za socijalni rad i MUP-om Kantona Sarajevo. Ukoliko žena prijavi nasilje na SOS telefon, policija se uputi na adresu i djeluje u skladu sa svojom nadležnošću. Žena dobije sve informacije o zaštiti, mogućnost da ode u policijsku upravu i podnese krivičnu prijavu, policija po potrebi uključi nadležnu službu socijalne zaštite odnosno dežurnog socijalnog radnika ukoliko je potreban smještaj u Sigurnu kuću koji se odmah može i realizovati.

Na području Kantona Sarajevo rade dežurni socijalni radnici tako da se zbrinjavanje žrtve može realizovati i tokom tokom noći, vikendima, praznicima. odnosno uvijek je moguć smještaj i zaštita žrtava nasilja na području Kantona Sarajevo. Također je i SOS telefon aktivan 24 sata. Dakle, potrebno je da prijavite nasilje nadležnoj policiji, centru za socijalni rad ili nas pozovite na SOS telefon broj 033 222-000. U Sigurnoj kući se može ostati do šest mjeseci, moguće je i duže u odnosu na kompleksnost slučaja, u saradnji sa centrima za socijalni rad.
 

Na koji način se radi sa korisnicama vaših usluga kako bi se osamostalile i nastavile život izvan kuće? 

U Sigurnoj kući u Sarajevu je od 2000. godine zbrinuto 2.314 žrtava nasilja. Razvijali smo i razvijamo dodatne programe podrške u vidu ekonomskog osnaživanja žena, pravne i psihološke podrške kako bi žene žrtve nasilja dobile mogućnost da se osamostale i izađu iz kruga nasilja. Posljednjih godina realizujemo Socijalni program koji je obezbjeđen od strane Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Socijalni program se odnosi na materijalnu podršku žrtvama nasilja u porodici koje se osamostale nakon provedenog terapijskog tretmana u Sigurnoj kući. Za žene je od izuzetne važnosti podrška koju dobiju nakon napuštanja Sigurne kuće. Kroz Socijalni program omogućeno im je plaćanje troškova kirije i režija u trajanju do šest mjeseci.

Foto: Pexels.com   

 

Postoji li plan za postupanje u hitnim situacijama? 

Sigurna kuća pruža pomoć i zaštitu 24 sata dnevno, uvijek su naše usluge dostupne onima kojima su potrebne.

Postoje li procedure za procjenu opasnosti prije izlaska?

Mi imamo jasno definisanu izlaznu strategiju. Nakon smještaja u Sigurnu kuću i stabilizacije psihofizičkog stanja pristupa se izradi individualnog plana zaštite kojeg sačinjava korisnica zajedno sa psihologom nadležne službe socijalne zaštite i socijalnom radnicom Sigurne kuće. U individualnom planu se žena izjašnjava na koji način vidi rješenje svoje situacije. Uključe se potrebne institucije i organizacije koje će učestvovati u realizaciji plana zaštite.

Nakon realizacije većine postavljenih ciljeva, odnosno sticanja uvjeta za izlazak iz Sigurne kuće isto se i realizuje. Svaki slučaj se radi individualno te je i za rješenje istog potrebno različito vrijeme. Npr. ukoliko žena odluči trajni prekid nasilnog odnosa, potrebno je duže vrijeme dok završi postupak posredovanja, pokrene razvod braka, riješi pitanje čuvanja djece, nađe posao i stekne materijalne pretpostavke za samostalan život. Pojedine žene se vraćaju i u porodicu, ali sa drugačijim stavom jer su ohrabrene, pošto znaju da se ponovo mogu obratiti za pomoć ukoliko im bude potrebna. Sve žene koje su boravile u Sigurnoj kući ili prijavljivale nasilje u porodici mogu ponovno dobiti podršku sistema ukoliko je trebaju.

Nasilje u porodici se može prijaviti više puta, žena može biti zaštićena izrečenim zaštitnim mjerama više puta kao što može više puta i boraviti u Sigurnoj kući. Izlazak iz nasilnog odnosa je veoma težak i neke žene trebaju duže vrijeme do konačnog odlaska od počinitelja nasilja. Prema dostupnim svjetskim istraživanjima žena u prosjeku ostane 4 - 7 godina u nasilnom odnosu prije nego što iz njega izađe, a u prosjeku odlazi 7 puta prije konačnog odlaska.   

Kakve su usluge dostupne djeci osoba koje su pretrpjele nasilje? 

Imamo osiguran psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima i slično). Od 2002. godine u okviru Sigurne kuće pokrenut je rad i skloništa za djevojke žrtve seksualnog nasilja, incesta, silovanja, porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja. Primarni cilj skloništa je obezbjeđivanje direktne zaštite djevojaka, psihoterapijski tretman u cilju rehabilitacije i resocijalizacije (nastavak školovanja, detraumatizacija i prevazilaženje traumatskih iskustava, ponovno uključivanje u društveni život).

 

Foto: Pexels.com

Za kraj nam recite koje su to mjere koje mi kao individue možemo poduzeti ukoliko sumnjamo da se u našoj blizini dešava neki oblik nasilja? 

Nevladine organizacije u „Sigurnoj mreži“ kojima koordinira Fondacija lokalne demokratije su kroz svoja iskustva sa žrtvama nasilja napravile iskorak kako nasilje više ne bi bilo tabu tema u četiri zida, kako bi postalo javno vidljivo i samim time kažnjivo. Nasilju može biti izloženo svako bez obzira na obrazovanje i zaposlenje. Važno je da poručimo iz prakse da je moguće izaći iz kruga nasilja ukoliko se koriste svi resursi i trenutna zakonska rješenja. Svako neprijavljivanje i prikrivanje nasilja stvara pogodno tlo da se nasilje nastavi i postane intenzivnije.

Žrtve nasilja kao i građani/ke koji imaju saznanja da se nasilje dešava mogu pozvati SOS telefon i zatražiti pomoć – 033/222-000, zatim 1265 za FBiH i 1264 za Republiku Srpsku. Žrtve nasilje nisu krive za počinjeno nasilje i svaki oblik nasilja treba prijaviti. Napravite prvi korak, pozovite SOS telefon gdje ćete biti saslušane bez osude, možete nazvati i anonimno i dobit ćete mogućnost da se zaštitite.

* * *   
Foto: Pexels.com