Kako je danas biti bh. fotograf?      Aleksandar Arsenović jedan je od bh. fotografa koji je svoj zanat počeo peći prije par godina. Broj editorijala, kampanja i naslovnica koje je snimio vremenom je rastao na zavidan broji, a kako sam kaže - samokritičnost, estetičnost i težnja prema savršenstvu su odličan recept za uspjeh. Ljubav prema fotografiji rodila se još u tinejdžerskim dan

Već neko vrijeme djelujete kao fotograf na bh. sceni. Kada ste se točno počeli baviti fotografijom i što vas je potaklo da se krenete baviti ovom vrstom umjetnosti?

Ljubav prema fotografiji desila se u tinejdžerskom periodu. Sjećam se da sam sa sestrom sav džeparac trošio u foto trgovini, a euforija, čekajući slike izrađene na mat papiru je bila neopisiva. Zenitov aparat koji sam tada počeo da koristim samo je još više pojačao moje interesovanje za fotografiju.

Snimali ste editorijale, kampanje, ali i radili na raznim drugim projektima. U kojem ste od njih najviše uživali? Kojim projektom se najviše ponosite?

Krajem 2007. počinjem da radim za Ljepotu i zdravlje, te zahvaljujući ovom magazinu tj. urednici Jeleni Joksimović, postajem prepoznatljiv kao magazinski i modni fotograf. Svi časopisi, kampanje, modne i reklamne agencije za koje sam slikao, meni su sjajna reklama i iskustvo.

Imate i portfolio na web stranici talijanskog Vogue magazina. Planirate li graditi karijeru na međunarodnoj sceni?

Imam portfolio na Vogue.it  kao i hiljade drugih fotografa, ali ne odobravam medije koji od toga prave senzacije. U nedostatku pravih informacija neupućenima se plasira priča o lažnim naslovnicama Voguea i tamo nekim ekskluzivnim ugovorima. Želja mi je svoju karijeru nastaviti u inostranstvu, ali to nije nimalo lako, naročito za nas iz BiH. Nadam se da ću imati tu priliku uskoro.

Nosite epitet jednog od najboljih bh. fotografa. Koliko je zapravo bilo teško graditi karijeru na domaćoj sceni? Kako je danas biti bh. fotograf? 

Čini mi da je kod mene sve išlo glatko, jedan angažman mi je otvarao vrata nekom drugom, tako da sam veoma brzo stekao brojne kontakte. Jedino dobrom fotografijom možete naplatiti svoj rad. Ako niste samokritični, perfekcionista i esteta, tada niste dorasli modnoj fotografiji i ja bih takvima preporučio neku drugu vrstu fotografije. 

Koji je vama najdraži dio ovog posla? Jesu li vam draža snimanja na terenu, možda u studiju ili sama obrada fotografija?

U modnoj fotografiji svako snimanje je posebno jer je drugačije. I terenska i studijska fotografija mi je podjednako draga  jer se trudim uvijek neku novu ideju sprovesti u djelo i nikad se ne ponavljati. Što se tiče postprodukcije i ona zna biti uzbudljiva, ali realno, oduzima mi mnogo slobodnog vremena i svako malo mi remeti bioritam, san i redovnu ishranu.

S kojim osobama volite surađivati? Što vas ljuti, a što veseli na bh. sceni?

Volim da sam okružen pozitivnim i kreativnim ljudima. Sa obzirom da uglavnom radim u timu, neophodno je da vidim jednak trud kod svih. Kad je u pitanju bh. scena jedina pozitiva stvar su kreativni mladi ljudi. Oni nažalost ne mogu doći do izražaja jer su ili pritajeni ili su medijski zapostavljeni. Zato Vas molim da pišete o mladima i njihovim idejama, radovima, modelima i fotografijama, jedino tako možemo da razvijamo modnu scenu.  

Gdje pronalazite inspiraciju za vaš rad? Čiji rad vi cijenite?

Sve što vidim i čujem može da me inspiriše. Često je za realizaciju neke ideje neophodna logistika u vidu novca, ambijenta, kostima, ali  i to se može prevazići ako ste skloni improvizaciji.

Koji je vaš savjet za uspjeh mladim fotografima koji će tek početi peći svoj zanat kao modnog fotografa?

Kao što sam već rekao - bez samokritike nema kvalitete. Bitno je raditi na sebi i ne podilaziti širokim narodnim masama, ne raditi za lajkove na Facebooku pa zbog toga kačiti 101 sličicu ili istu fotografiju. Facebook je sjajan reklamator, ali plasirajte ono najbolje od vas!  


{gallery}srpanj_dvanaest/aleksandar{/gallery}



Razgovarala: Dijana Perić
Foto: Aleksandar Arsenović

Na 14. Branding konferenciji razgovarali smo o pažnji, povjerenju, algoritmima, vještačkoj inteligenciji i idejama za koje vrijedi rizikovati.

Možete isplanirati kampanju do posljednjeg kadra, ali ne možete isplanirati šta će publika s njom uraditi, kome će je algoritam pokazati ni koliko će joj ljudi vjerovati.

Na toj razlici između namjere i priče koja na kraju zaživi počiva Brand New Control, tema 14. Branding konferencije. 





Ovogodišnje izdanje, održano 18. septembra u Olimpijskoj dvorani Zetra, otvorilo je pitanja o pažnji, povjerenju, originalnosti i kreativnom radu u vremenu algoritama i vještačke inteligencije.

Kratka i direktna pitanja postavili smo ljudima koji te promjene svakodnevno oblikuju kroz vlastiti rad. Zanimalo nas je ko danas kontroliše priču, šta je brendovima izmaklo iz ruku i kako prepoznati ideju za koju vrijedi rizikovati.

Njihovi odgovori otkrivaju gdje danas završava kontrola, a počinju povjerenje, rizik i ideje koje se ne mogu svesti na formulu.

Dobre ideje rijetko dolaze s garancijom  

Za Amnu Džambić Branković, suvlasnicu agencije Via Media, ideje za koje vrijedi rizikovati često su upravo one koje ne dobiju jednoglasno „da“.

„Uglavnom su to ideje oko kojih se ne slažemo svi, ideje koje nam ne daju mira, koje nam ne daju spavati i kojima se uvijek vraćamo.“

Ali rizik ne znači i potpuno prepuštanje odluke tehnologiji. Kada smo je pitali koji dio kreativnog rada nikada ne bi prepustila vještačkoj inteligenciji, Amna je povukla vrlo jasnu granicu.

„Uvijek kažem da su ljudi front office, a AI back office. Ono što ne možemo prepustiti AI-ju je konačna odluka, jer ipak ljudi najbolje znaju emociju i način na koji se mogu približiti drugim ljudima.“




Na ideju kao početnu tačku nadovezuje se Sean Poropat, vlasnik i glavni kreativni direktor Studija Sonda. Za njega je danas zapravo lakši dio imati ideju. Teže je učiniti da ona zaista zaživi.

„Ideje danas imamo svi. Mi jesmo ljudi. Lako je imati ideju, međutim, puno ju je teže ostvariti. Veliku ideju ne morate nikome objašnjavati. Ona sama po sebi jeste jasna i postaje dio naše kulture.“



 

Povjerenje počinje tamo gdje kampanja završava

Za Mirana Stambola, Brand Manager za Audi, pitanje šta gradi povjerenje kada kampanja završi zapravo počinje idejom da njen utjecaj ne prestaje završetkom same kampanje.

„Kampanja mislim da nikad ne završi jer iza nje stoje ljudi i proizvodi koji su dio te kampanje i to će ostati sve dok je klijent vezan za taj proizvod.“



 

Šta danas znači imati ili nemati kontrolu nad brendom?

Harisa Mujanovića, direktora Bingo Group, pitali smo može li gubitak kontrole ponekad biti dobar za brend i šta se tada može otvoriti kao nova mogućnost.

„Tek kad izgubite kontrolu, vidite koliko vam je brend ustvari jak i definitivno u tom nekom gubitku kontrole nastaju neke nove ideje i izgradnja stvari za koje prije ste možda smatrali u nekom sigurnom okruženju da jednostavno nisu moguće.“




Na samu ideju nove kontrole nadovezuje se Mirela Laković, PR i marketing stručnjakinja.

„Ja mislim da je nova kontrola zapravo usmjerena na nas same. Ako smo pojedinci, ako smo brend, onda na suštinu tog brenda. Mislim da trebamo voditi računa da nas ne ponese ta lakoća i dostupnost koja je danas na svakom koraku. Mislim da je to novi izazov kada je riječ o kontroli.“




A pitanje ko danas zapravo kontroliše priču, brend, publika ili algoritam, postavili smo i Krešimiru Macanu, stručnjaku za strateško i krizno komuniciranje, vlasniku agencije za odnose s javnošću Manjgura.

„Uvijek publika odlučuje na kraju, ali algoritam postaje pametniji od publike. Dakle, algoritam, odnosno sve društvene mreže i svi oni koji, koji konzumiraju dnevno pokušavaju preuzeti kontrolu kako bi onda to prodali brendovima da bi to prodali publici.“




Ovogodišnja 14. Branding konferencija otvorila je pitanja koja kreativna i komunikacijska industrija više ne može odgađati. Na istoj sceni okupila je različita iskustva, stavove i pristupe, ostavljajući publici nove perspektive i ideje za koju vrijedi rizikovati.

Algoritam može prepoznati obrazac.

Za rizik, stav i dobru procjenu i dalje je potreban čovjek.  







 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Branding konferencijom

Bonjour.ba produkcija 

Voditeljica projekta: Semra Manjura 
Autorica & vizualni dizajn članka: Ilda Lihić-Isović
Foto i video: Marko Jovančić