Kako bismo osvježili svoj prostor sa svakom novom sezonom, stalno smo u potrazi za novim idejama dekorisanja.

Upravo prazni zidovi daju bezbroj mogućnosti i pokazuju da uz samo nekoliko dodataka možemo kreirati efektnu prostoriju.

Bez obzira na vaš stil, imamo trikove koji mogu vizuelno izdužiti prostoriju i otkriti vaše afinitete, osobnost, ukus i bez obzira jeste li kolekcionar umjetnosti, ljubitelj prirode ili ljubitelj knjiga, zidovi se mogu prilagoditi tako da možete biti okruženi stvarima koje obožavate. Otkrijte osam ideja za dekor zidova koji će zasigurno dodati chic notu vašem domu.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Chelsea & Logan ? DIY Blog (@makingmanzanita) on Feb 27, 2020 at 4:46pm PST

VELIKA UMJETNIČKA DJELA

Umjetnička slika ili fotografija privući će pozornost i postati fokusna tačka u malom prostoru. Isprobajte crno-bijelu fotografiju u minimalističkom prostoru ili dodajte boju svom domu sa živopisnim apstraktnim djelom.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Happily Grey (@happilygrey) on May 6, 2020 at 8:49am PDT

GALERIJA SLIKA

Ništa ne dodaje osobnost i boju poput zidova galerije. Prikažite kolekciju umjetnina, fotografije uspomena ili dodajte zidne ograde i druge detalje te na savršen načini odrazite tko ste, gdje ste bili i što cijenite. Ukoliko preferirate minimalizam, odlučite se za jednostavne, kohezivne okvire ili ako biste voljeli poigrati se sa detaljima, unesite mnoštvo ukrašenih varijacija da biste stvari izmiješali. Stručnjaci savjetuju da produžite zid galerije do stropa kako biste stvorili iluziju većeg prostora.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by A Designers Mind (@adesignersmind) on Sep 1, 2019 at 1:06pm PDT

ZIDNI UKRASI KOJI ĆE DODATI TEKSTURU

Postavljanjem tapiserije na zid možete prostoru dodati šarm, kolorit, uzorak, kao i osjećaj mekoće. Razmislite o uokvirivanju vintage šalova ili drugog lijepog tekstila. Volimo ovaj vid dekorisanja jer je ukrase mnogo lakše premjestiti nego uokvirene slike kada dođe vrijeme da se uputite do svog sljedećeg doma ili do zamjene ukrasa.

Foto: @the.roving.kind

OGLEDALA

Ogledala odražavaju svjetlost pomažući malom prostoru da izgleda otvoreniji, veći i sjajniji. Ukoliko imate prostora, pokušajte postaviti veliko ogledalo ili kombinovati nekoliko manjih komada u stilu salona.

Foto: @rusticwildarrow

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Blair ? (@patina_pine) on May 29, 2019 at 4:43am PDT

MURAL

Neka vas zidovi odvedu na putovanje dodavanjem murala. Bez obzira na to jeste li ručno oslikali zid ili odabrali tapetu, motiv će imati veliki utjecaj kako na prostor, tako i na vaš doživljaj istoga.

Foto: @tanya_bonya

SKULPTURALNE ZIDNE LAMPE

Efektan način kako dobiti dodatni izvor svjetlosti bez zauzimanja prostora na podu ili bočnom stolu jesu zidne lampe. Odaberite privlačan dizajn koji je ujedno i zidna skulptura za unošenje svjetla, ali i stila.

Foto: @vitruvi

BILJKE

Biljke mogu zauzeti itekako važan segmenat kao dekor na zidu. Birajte viseće ili zidne sadnice sa kojima ćete zidovima dodati malo naturalističkog elementa, prostora i života.

Foto: @studioplants

KOŠARICE

Bez obzira želite li razigrani, šareni zid ili neutralne boje, bilo koji zid možete oživjeti asortimanom košara različitih veličina i tekstura.

Foto: @thebloomingnest

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi koje ste, sudeći po čitanosti, voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, Bonjour Picks se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.


 

Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
I zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba