Kada je u pitanju naša produktivnost u današnjem užurbanom tempu življenja, postoje mnoge stvari koje utječu na nju.

Naše vještine upravljanja vremenom djeluju na to koliko smo produktivni taj dan, kao i obveze koje imamo prema drugima, bilo na poslu sa radnim kolegama ili kod kuće sa dragim osobama.

S druge strane, na nju utječu i naši rituali, za koje možda ne želimo da su tu i da ih imamo u vlasništvu, a koji negativno utječu na našu produktivnost.

Foto: @cellajaneblog

Rad na ispravljanju loših navika učinit će da budemo zadovoljni učinjenim i dat će nam priliku da uživamo u većem uspjehu. U nastavku smo istražili i pronašli šest korisnih spoznaja o stvarima koje su barijera ka našoj svakodnevnoj produktivnosti, a koje možemo već danas promijeniti.

NE PLANIRAMO UNAPRIJED

Svjesni smo da nisu svi planeri i da neki više uživaju u sponatanosti, što i nije u konačnici loša stvar, ali apsolutno nepostojanje plana i nije baš idealan odabir.
Bez jasnog plana možete precijeniti koliko vremena imate za obavljanje određenih zadataka. Na primjer ako se bliži rok predaje rada i niste planirali unaprijed, možda ćete u potpunosti propustiti rok.
Postoji više načina da se napravi popis obveza za dan, tjedan ili mjesec. To možete učiniti na ploči, tabli ili na običnom komadu papira. Za raspored zadataka možete upotrijebiti i internetski kalendar ili neke od aplikacija na mobitelu.

Foto: rawpixel.com

ZANEMARIVANJE RUTINE

Stvaranje rutine omogućava nam brže dovršavanje zadataka. Dobro mjesto za početak je kreiranje savršene jutarnje rutine. Ovdje donosimo savjete za inspirativan početak dana.

DISTRAKCIJA

je loša navika koja možda i najviše djeluje na manjak produktivnosti.
Ako radite od kuće, možda se teško fokusirate ili obavljate svoj posao. Lako vas može ometati obitelj zbog čega teško pratite misao i ostajete produktivni.
Umjesto da radite u radnom okruženju gdje se lagano omete vaša koncentracija, promijenite svoje navike. Pronađite mjesto gdje možete raditi daleko od kaosa i buke. Koristite slušalice, isključite notifikacije te recite kolegama/članovima obitelji da vas ne prekidaju s upitima u određenom vremenskom periodu.

Foto: stylemepretty.com

EMAIL I MOBITEL

Također, prekid posla radi provjere i čitanja emaila je loša navika koja može negativno utjecati na produktivnost. Kada dopustite da emailovi često prekidaju ono što radite, usporavate radni napredak. Da biste bolje upravljali svojom online poštom, bili učinkovitiji i produktivnije radili, provjerite email svakih par sati. Postavite tajmer na mobitelu da se isključi ili stavite podsjetnik u kalendaru da vas obavijesti. Vaš mobitel je još jedna smetnja koja utječe na produktivnost. Lako je bezazleno provjeriti svoje obavijesti i dok ih brišete zalutati na društvene mreže.
Baš kao s emailom zakažite pauze za provjeru obavijesti svakih nekoliko sati. Dok provjeravate, postavite tajmer na otprilike pet minuta kako ne biste izgubili trag vremena.
Ostalo vrijeme budite u toku s onim što radite kako biste podigli produktivnost.

PREVIŠE ZADATAKA

Studije dokazuju da obavljanje više zadataka ne mora uvijek ubrzati proces rada, točnije više zadataka nas usporava.
Postoje mali načini sa kojima nam multitasking može pomoći da uštedimo vrijeme. Na primjer, računalo možemo pokrenuti dok pijemo kavu, ali općenito prebacivanje između zadataka na zadatak u super užurbanom tempu zapravo usporava rad. Razlog je taj što se naš mozak mora prilagoditi novom zadatku i shvatiti gdje smo bili na prošlom koraku, a za to nam je potrebno nekoliko minuta. Što je veća složenost posla koji obavljamo, dulje je potrebno za prilagodbu novom zadatku, a što nam je više vremena potrebno, manje smo produktivni.

Foto: rawpixel.com

ODLAGANJE

Još jedna stvar koja se može negativno odraziti na produktivnost je odlaganje stvari. To je lako učiniti kada nam se određeni zadatak i posao ne sviđa, ali problem je što nas to može spriječiti da ostvarimo sve što želimo. Možete pokušati prvo napraviti te projekte kao prvi zadatak tog dana i jednostavno ih prekrižiti sa liste ili ih možete delegirati nekom drugom kome bolje odgovara i ko se bolje snalazi sa tim, ako vam to posao dopušta.

Vjerovatno smo danas nečiji dan učinile lakšim. Samo to nismo zapisale nigdje.

Pomogle smo komšinici da unese kese sa stepenica. 

Otkazale smo sastanak da nazovemo prijateljicu kojoj je dan bio loš. 

Pokupile smo kesu u parku koja nije naša. 
 

Sve smo to već zaboravile do večeri. Neko drugi nije.

Mala djela koja ne objavljujemo i o kojima rijetko pričamo, baš ona najčešće razlikuju neki dan od običnog.

Velika djela su ona koja se vide. 

Volonterski izlasci, donacije, akcije, intervjui. Pored njih postoji cijeli sloj sitnica koje nikome ne padaju na pamet kao priče. 
 

Pridržali smo vrata onome ko je žurio. 

Nazvale smo nanu iako nemamo ništa novo da kažemo. 

Pustile smo nekoga ispred sebe u red, čak i kad smo umorne. 

Predale smo izgubljeni novčanik bez fotografisanja "dobrog djela".

Takve geste obično prolaze neopažene. Radimo ih jer nam se u tom trenutku čini ispravnim, i tu staje sva motivacija.

Najlakše ih je odbaciti uz “nije to ništa”, ali na drugom kraju, neko zna. 

Zna komšinica kojoj smo pomogle. 

Zna prijateljica koja se večeras osjeća manje sama. 

Zna i djevojčica iz komšiluka koja nas je vidjela. 

Znamo i mi, prije nego što smo zaboravile.
 

Mala djela ne mijenjaju svijet odjednom. Skupljaju se polako, neprimjetno. Kada ih dovoljno ljudi radi dovoljno često, neki dijelovi grada i neki životi izgledaju drugačije nego što bi inače.

Ako bismo ih ipak zapisale, izgledale bi otprilike ovako:

Danas sam čuvala djecu prijateljici dva sata i osjećala sam se sjajno zbog toga.

Trknula sam do dm trgovine umjesto komšinice. Danas joj nije bio dan.

Sjela sam s kolegicom u pauzi i samo slušala. Toliko joj je trebalo.

Očistila sam park ispred zgrade, deset minuta, a svi smo disali lakše.

Donijela sam supu komšinici koja živi sama. Nije mi tražila.

Niti jedna od ovih rečenica nije spektakularna. Sve su tačne i sve su nečiji dan učinile boljim.
 

Upravo zato dm već dvadeset godina ulaže u zajednicu, a sada kroz platformu Žar za budućnost otvara prostor da se priče zabilježe. 

One koje obično ne dospiju nigdje, ali možda baš zato i imaju težinu.

Svako može podijeliti svoju priču ovdje. 

Dovoljno je da je istinita.
 

Pored prijava pojedinaca, platforma je otvorena i za udruženja, organizacije i institucije koje već vode konkretne projekte u zajednici. 

Projekte koje dm podrži objavit će na jesen 2026, a prijava se podnosi preko iste stranice.

Ako u našem okruženju postoji inicijativa, udruženje ili projekt koji zaslužuje da bude viđen, prijava traje nekoliko minuta, a nečiji tihi rad može dobiti vidljivost koja mu nedostaje.

Ima dana kada učinimo malo više nego što sebi priznajemo. 

Možda je vrijeme da se to ponekad i zapiše. 

Možda baš zato da nekoga drugog podsjeti da i svoje dane računa drugačije.
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa dm drogerie markt

Bonjour.ba produkcija:  
Voditeljica projekta: Inka Šehić
Autorica & vizualni dizajn članka: Ilda Lihić-Isović