TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 2.7.2020.
Kada je u pitanju naša produktivnost u današnjem užurbanom tempu življenja, postoje mnoge stvari koje utječu na nju.
Naše vještine upravljanja vremenom djeluju na to koliko smo produktivni taj dan, kao i obveze koje imamo prema drugima, bilo na poslu sa radnim kolegama ili kod kuće sa dragim osobama.
S druge strane, na nju utječu i naši rituali, za koje možda ne želimo da su tu i da ih imamo u vlasništvu, a koji negativno utječu na našu produktivnost.
Foto: @cellajaneblog
Rad na ispravljanju loših navika učinit će da budemo zadovoljni učinjenim i dat će nam priliku da uživamo u većem uspjehu. U nastavku smo istražili i pronašli šest korisnih spoznaja o stvarima koje su barijera ka našoj svakodnevnoj produktivnosti, a koje možemo već danas promijeniti.
NE PLANIRAMO UNAPRIJED
Svjesni smo da nisu svi planeri i da neki više uživaju u sponatanosti, što i nije u konačnici loša stvar, ali apsolutno nepostojanje plana i nije baš idealan odabir.
Bez jasnog plana možete precijeniti koliko vremena imate za obavljanje određenih zadataka. Na primjer ako se bliži rok predaje rada i niste planirali unaprijed, možda ćete u potpunosti propustiti rok.
Postoji više načina da se napravi popis obveza za dan, tjedan ili mjesec. To možete učiniti na ploči, tabli ili na običnom komadu papira. Za raspored zadataka možete upotrijebiti i internetski kalendar ili neke od aplikacija na mobitelu.
Foto: rawpixel.com
ZANEMARIVANJE RUTINE
Stvaranje rutine omogućava nam brže dovršavanje zadataka. Dobro mjesto za početak je kreiranje savršene jutarnje rutine. Ovdje donosimo savjete za inspirativan početak dana.
DISTRAKCIJA
je loša navika koja možda i najviše djeluje na manjak produktivnosti.
Ako radite od kuće, možda se teško fokusirate ili obavljate svoj posao. Lako vas može ometati obitelj zbog čega teško pratite misao i ostajete produktivni.
Umjesto da radite u radnom okruženju gdje se lagano omete vaša koncentracija, promijenite svoje navike. Pronađite mjesto gdje možete raditi daleko od kaosa i buke. Koristite slušalice, isključite notifikacije te recite kolegama/članovima obitelji da vas ne prekidaju s upitima u određenom vremenskom periodu.
Foto: stylemepretty.com
EMAIL I MOBITEL
Također, prekid posla radi provjere i čitanja emaila je loša navika koja može negativno utjecati na produktivnost. Kada dopustite da emailovi često prekidaju ono što radite, usporavate radni napredak. Da biste bolje upravljali svojom online poštom, bili učinkovitiji i produktivnije radili, provjerite email svakih par sati. Postavite tajmer na mobitelu da se isključi ili stavite podsjetnik u kalendaru da vas obavijesti. Vaš mobitel je još jedna smetnja koja utječe na produktivnost. Lako je bezazleno provjeriti svoje obavijesti i dok ih brišete zalutati na društvene mreže.
Baš kao s emailom zakažite pauze za provjeru obavijesti svakih nekoliko sati. Dok provjeravate, postavite tajmer na otprilike pet minuta kako ne biste izgubili trag vremena.
Ostalo vrijeme budite u toku s onim što radite kako biste podigli produktivnost.
PREVIŠE ZADATAKA
Studije dokazuju da obavljanje više zadataka ne mora uvijek ubrzati proces rada, točnije više zadataka nas usporava.
Postoje mali načini sa kojima nam multitasking može pomoći da uštedimo vrijeme. Na primjer, računalo možemo pokrenuti dok pijemo kavu, ali općenito prebacivanje između zadataka na zadatak u super užurbanom tempu zapravo usporava rad. Razlog je taj što se naš mozak mora prilagoditi novom zadatku i shvatiti gdje smo bili na prošlom koraku, a za to nam je potrebno nekoliko minuta. Što je veća složenost posla koji obavljamo, dulje je potrebno za prilagodbu novom zadatku, a što nam je više vremena potrebno, manje smo produktivni.
Foto: rawpixel.com
ODLAGANJE
Još jedna stvar koja se može negativno odraziti na produktivnost je odlaganje stvari. To je lako učiniti kada nam se određeni zadatak i posao ne sviđa, ali problem je što nas to može spriječiti da ostvarimo sve što želimo. Možete pokušati prvo napraviti te projekte kao prvi zadatak tog dana i jednostavno ih prekrižiti sa liste ili ih možete delegirati nekom drugom kome bolje odgovara i ko se bolje snalazi sa tim, ako vam to posao dopušta.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Prije godinu dana njihov put tek je počinjao. Jedna u Mostaru, druga u Sarajevu, treća u Banjoj Luci. Različite priče, ali ista odluka da se krene. Danas su to žene koje u BiH grade vlastite brendove, korak po korak.
Iako su im putevi različiti, povezuje ih jedna važna tačka: akademija koju su zajednički organizovali dm drogerie markt Bosna i Hercegovina i Bonjour.ba. Upravo tu je nastala razlika između ideje koja ostane na papiru i brenda koji polako, ali sigurno, raste.
Jer često ne nedostaje ni znanje ni ideja, nego onaj dodatni poticaj da se prestane odgađati ono što već znamo da treba uraditi. Akademija je bila prostor u kojem žene jačaju žene, gdje podrška dolazi iz zajedništva, a govornice bez uljepšavanja dijele iskustva, greške i vrlo konkretne smjernice za naredne korake.
Za Martinu Djordjevski, koja u Mostaru gradi brend tegla, edukacija je bila ključna u fazi kada je imala ideju, ali i mnogo nepoznanica. Učenje o osnovama poslovanja pomoglo joj je da sagleda širu sliku i da svoju ideju pretvori u nešto opipljivo.
“Na početku puta značajno mi je bilo to što sam prolazila kroz različite programe i akademije gdje sam učila o pisanju biznis plana i šta, zapravo, znači pokretati biznis. To mi je bilo značajno da razvijem ideju, razvijem biznis plan i da čujem od profesionalaca kako se to radi.”
Maja Topčagić danas svoj poslovni put razvija u Sarajevu i da, njen put je imao faze u koojima je sve djelovalo preteško. Došao je trenutak kada je odustajanje izgledalo kao najlogičnija opcija. Upravo tada donijela je odluku koja je promijenila smjer.
“Mislim da je to bio dan kad sam htjela da odustanem jer je bilo suviše teško, međutim rekla sam: ideš glavom kroz zid bez straha, jer strah je samo dodatni faktor koji te čini jačom. Tako sam prije par godina odlučila da pokrenem svoj studio: nešto drugačije, autentično i jednostavno ja.”
Poduzetničke vrline često se ne vide u uspjehu, nego u trenucima kada je najteže nastaviti.
Dragana Rauš svoj profesionalni put započela je u Banjoj Luci s marketinškom agencijom raush.ba. Razvijala se kroz iskustvo i spremnost da isproba, pogriješi i nauči. Umjesto čekanja idealnih uslova, birala je praksu kao najbolju školu.
“Moj savjet ženama jeste da na svaku priliku kažu ‘da’. Jer ako ne kažeš da, ne možeš znati da li ti se nešto sviđa ili ne. Dovodite se u razne situacije, eksperimentišite sa svojim sposobnostima i mogućnostima jer ne postoji drugi način da se nauči nego iz prakse.”
U njenom slučaju, rast nije bio linearan, ali je bio stvaran i održiv.
Iako dolaze iz različitih sredina i imaju različite profesionalne puteve, Martinu, Maju i Draganu povezuje jedan važan trenutak. Ne kao početak njihovih ideja, nego kao tačka u kojoj su te ideje dobile potvrdu, strukturu i dodatni zamah.
Akademija je bila prostor u kojem su znanje, iskustva i razmjena s drugim ženama prvi put sjeli na svoje mjesto kao jasan signal da ono što rade ima smisla, da su pitanja koja postavljaju legitimna i da put kojim idu nije usamljen.
Upravo taj spoj edukacije, razgovora i stvarnih primjera dao je dodatni poticaj da se krene ozbiljnije, odlučnije i s više povjerenja u vlastite odluke.
Iz „jednog dana ću“ u „krećem sada“!
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
