Kada je u pitanju naša produktivnost u današnjem užurbanom tempu življenja, postoje mnoge stvari koje utječu na nju.

Naše vještine upravljanja vremenom djeluju na to koliko smo produktivni taj dan, kao i obveze koje imamo prema drugima, bilo na poslu sa radnim kolegama ili kod kuće sa dragim osobama.

S druge strane, na nju utječu i naši rituali, za koje možda ne želimo da su tu i da ih imamo u vlasništvu, a koji negativno utječu na našu produktivnost.

Foto: @cellajaneblog

Rad na ispravljanju loših navika učinit će da budemo zadovoljni učinjenim i dat će nam priliku da uživamo u većem uspjehu. U nastavku smo istražili i pronašli šest korisnih spoznaja o stvarima koje su barijera ka našoj svakodnevnoj produktivnosti, a koje možemo već danas promijeniti.

NE PLANIRAMO UNAPRIJED

Svjesni smo da nisu svi planeri i da neki više uživaju u sponatanosti, što i nije u konačnici loša stvar, ali apsolutno nepostojanje plana i nije baš idealan odabir.
Bez jasnog plana možete precijeniti koliko vremena imate za obavljanje određenih zadataka. Na primjer ako se bliži rok predaje rada i niste planirali unaprijed, možda ćete u potpunosti propustiti rok.
Postoji više načina da se napravi popis obveza za dan, tjedan ili mjesec. To možete učiniti na ploči, tabli ili na običnom komadu papira. Za raspored zadataka možete upotrijebiti i internetski kalendar ili neke od aplikacija na mobitelu.

Foto: rawpixel.com

ZANEMARIVANJE RUTINE

Stvaranje rutine omogućava nam brže dovršavanje zadataka. Dobro mjesto za početak je kreiranje savršene jutarnje rutine. Ovdje donosimo savjete za inspirativan početak dana.

DISTRAKCIJA

je loša navika koja možda i najviše djeluje na manjak produktivnosti.
Ako radite od kuće, možda se teško fokusirate ili obavljate svoj posao. Lako vas može ometati obitelj zbog čega teško pratite misao i ostajete produktivni.
Umjesto da radite u radnom okruženju gdje se lagano omete vaša koncentracija, promijenite svoje navike. Pronađite mjesto gdje možete raditi daleko od kaosa i buke. Koristite slušalice, isključite notifikacije te recite kolegama/članovima obitelji da vas ne prekidaju s upitima u određenom vremenskom periodu.

Foto: stylemepretty.com

EMAIL I MOBITEL

Također, prekid posla radi provjere i čitanja emaila je loša navika koja može negativno utjecati na produktivnost. Kada dopustite da emailovi često prekidaju ono što radite, usporavate radni napredak. Da biste bolje upravljali svojom online poštom, bili učinkovitiji i produktivnije radili, provjerite email svakih par sati. Postavite tajmer na mobitelu da se isključi ili stavite podsjetnik u kalendaru da vas obavijesti. Vaš mobitel je još jedna smetnja koja utječe na produktivnost. Lako je bezazleno provjeriti svoje obavijesti i dok ih brišete zalutati na društvene mreže.
Baš kao s emailom zakažite pauze za provjeru obavijesti svakih nekoliko sati. Dok provjeravate, postavite tajmer na otprilike pet minuta kako ne biste izgubili trag vremena.
Ostalo vrijeme budite u toku s onim što radite kako biste podigli produktivnost.

PREVIŠE ZADATAKA

Studije dokazuju da obavljanje više zadataka ne mora uvijek ubrzati proces rada, točnije više zadataka nas usporava.
Postoje mali načini sa kojima nam multitasking može pomoći da uštedimo vrijeme. Na primjer, računalo možemo pokrenuti dok pijemo kavu, ali općenito prebacivanje između zadataka na zadatak u super užurbanom tempu zapravo usporava rad. Razlog je taj što se naš mozak mora prilagoditi novom zadatku i shvatiti gdje smo bili na prošlom koraku, a za to nam je potrebno nekoliko minuta. Što je veća složenost posla koji obavljamo, dulje je potrebno za prilagodbu novom zadatku, a što nam je više vremena potrebno, manje smo produktivni.

Foto: rawpixel.com

ODLAGANJE

Još jedna stvar koja se može negativno odraziti na produktivnost je odlaganje stvari. To je lako učiniti kada nam se određeni zadatak i posao ne sviđa, ali problem je što nas to može spriječiti da ostvarimo sve što želimo. Možete pokušati prvo napraviti te projekte kao prvi zadatak tog dana i jednostavno ih prekrižiti sa liste ili ih možete delegirati nekom drugom kome bolje odgovara i ko se bolje snalazi sa tim, ako vam to posao dopušta.

Sarajevo Film Festival je još 2014. godine kroz svoju profesionalnu platformu CineLink Industry Days pokrenuo niz inicijativa s ciljem promocije rodne ravnopravnosti, osnaživanja filmskih radnica i borbe protiv sistemskih nejednakosti u regionalnom i europskom filmskom okruženju.

Jedan od simbola te posvećenosti je Specijalna nagrada za promicanje rodne ravnopravnosti koju podržava Mastercard, priznanje koje se dodjeljuje redateljici debitantici čiji rad nosi snažan autorski glas i doprinosi rodnoj ravnoteži u kinematografiji. 

Ove godine, o dobitnici nagrade odlučuje tročlani žiri koji čine Anna Croneman, Ivan Marinović i Norika Sefa.



 

Norika Sefa je kosovska redateljica, scenaristica i producentica, koja se proslavila sa debitantskim filmom Tražeći Veneru (2021.), koji je osvojio priznanja širom svijeta i etablirao je kao jedno od najautentičnijih novih imena evropske kinematografije. Upravo sa ovim filmom je postala prva dobitnica Specijalne nagrade za promicanje rodne ravnopravnosti. 

Njeno stvaralaštvo karakteriše hrabro istraživanje forme i emocije: od dokumentarca Desde Arriba, snimljenog u peruanskoj džungli pod mentorstvom Wernera Herzoga, do najnovijeg avangardnog kratkog filma Kao bolesno žuta (2024.).

Osim autorskog rada, Norika aktivno podučava i učestvuje na kulturnim i umjetničkim događajima, a članica je i Europske filmske akademije. U ovom razgovoru govori o iskustvu rada u žiriju, o tome kako vidi proces ocjenjivanja i šta je danas najviše inspiriše u filmskom stvaralaštvu.

Ove godine ste član žirija za Specijalnu nagradu za promicanje rodne ravnopravnosti, koju podržava Mastercard. Kako je biti „s druge strane” slušati, procjenjivati i birati, umjesto biti onaj čiji se rad ocjenjuje? Kako je donijeti odluku koja može oblikovati nečiji put?

Prije svega, presretna sam što sam ponovo u Sarajevu. Do sada sam ovdje dolazila kako bih predstavila film, i to je bio poseban osjećaj. Sada je drugačije, ovaj zadatak nije stvar zanosa ili strasti, nego razmišljanja. Ne doživljavam ovu ulogu kao oblikovanje nečijeg života, svako oblikuje svoj život na način koji je često tajanstven i van domašaja jedne odluke. Procjenjivanje drugoga više otkriva o osobi koja žirira nego o onome koga on ocjenjuje. 

Kao članica žirija osjećam se kao ogledalo, jer svaka odluka odražava moje vrijednosti, moj osjećaj ljepote, moje skrivene pristrasnosti. Potrebno je da vidim ne samo ono što je prikazano, nego i ono što je namjeravano kroz proces stvaranja. Na kraju, ocjenjivanje filma nije samo o filmu, to je tihi dijalog između platna i priče u meni.

U svijetu filma postoje trenuci koje nije moguće izmjeriti brojkama.

Kada pogledate na svoj put od trenutka kada ste dobili nagradu, pa do članstva u žiriju, koji je za vas bio onaj poseban, neprocjenjiv trenutak?

Ne postoji jedan trenutak, već možda osjećaj, koji je nastao kao posljedica mnogih neprocjenjivih trenutaka. Dok sam snimala filmove, postajala sam svjesna svijeta od kojeg sam se udaljavala. To su oni trenuci kada se iluzija na trenutak rasprši i stvari vidite drugačije. To je otvorilo prostor u kojem nisam morala da zauzmem stav, već sam jednostavno mogla biti radoznalija.

Specijalna nagrada za promicanje rodne ravnopravnosti daje podstrek rediteljicama na početku njihovog puta. Koliko ovakva podrška može donijeti nove ideje ili dodatnu hrabrost u kreativnom procesu? Iz vlastitog iskustva, možete li podijeliti trenutak kada vas je takva podrška ohrabrila na naredni korak?

Za mene, rad u kinematografiji koja pomjera granice jezika i forme znači i traganje za novim načinima finansiranja i preuzimanje većih kreativnih rizika. Industrija se brzo mijenja i na svakom koraku morate biti spremni da se prilagodite. Žene, posebno iz manjih zajednica poput moje, često odrastaju učeći da budu otporne, da moraju, te im se drugačije usađuje i način kako da prihvate neuspjeh kao dio puta. 

Nagrade poput ove donose posebnu vrstu svijesti. Podsjećaju nas da je rodna ravnopravnost u filmu još uvijek proces u nastajanju. Ova vrsta podrške ne odnosi se na status ili priznanje, nego na njegovanje tog procesa i perspektive. Tako ja to doživljavam i kod sebe. 



 

Podrška ženama u filmu  
 

Kada gledate na vlastiti put, ali i na rad drugih rediteljica, šta vidite kao ključ jačanja ženskih glasova u filmskoj industriji?

Za mene, jačanje ženskih glasova u filmu znači dati sebi dozvolu da preuzmemo rizike i da budemo uključene u svaki dio procesa stvaranja filma. Prečesto se žene usmjeravaju na uloge poput pisanja ili planiranja, dok se tehnička područja, rješavanje problema ili budžetiranje i dalje posmatraju kao  „muški poslovi“. 

Nije stvar samo u pristupu, već u preispitivanju naslijeđenog načina razmišljanja, i vrste obrazovanja koje dijeli poslove po spolu. Srećom, to se mijenja.

Pogled u budućnost  
 

Od osvajanja nagrade do uloge u žiriju – vaš put već povezuje dva važna trenutka. Šta vas danas, u kreativnom smislu, najviše uzbuđuje i inspiriše u onome što dolazi?

Ne razmišljam zaista o prekretnicama, one postaju jasne tek kada se osvrnete unazad. A kada ih ugledate, sve što možete jeste da zastanete i zahvalite na tome. Najvažnije je ostati prisutan. 

Ono što me sada inspiriše jeste napetost između svijeta kakav nam se prikazuje i svijeta kakav zaista jeste. Inspiriše me širina kinematografije, ono što ona može da bude i mogućnosti koje otvara da istražujemo, preispitujemo i zamišljamo.

Foto: PR