Kada je u pitanju naša produktivnost u današnjem užurbanom tempu življenja, postoje mnoge stvari koje utječu na nju.

Naše vještine upravljanja vremenom djeluju na to koliko smo produktivni taj dan, kao i obveze koje imamo prema drugima, bilo na poslu sa radnim kolegama ili kod kuće sa dragim osobama.

S druge strane, na nju utječu i naši rituali, za koje možda ne želimo da su tu i da ih imamo u vlasništvu, a koji negativno utječu na našu produktivnost.

Foto: @cellajaneblog

Rad na ispravljanju loših navika učinit će da budemo zadovoljni učinjenim i dat će nam priliku da uživamo u većem uspjehu. U nastavku smo istražili i pronašli šest korisnih spoznaja o stvarima koje su barijera ka našoj svakodnevnoj produktivnosti, a koje možemo već danas promijeniti.

NE PLANIRAMO UNAPRIJED

Svjesni smo da nisu svi planeri i da neki više uživaju u sponatanosti, što i nije u konačnici loša stvar, ali apsolutno nepostojanje plana i nije baš idealan odabir.
Bez jasnog plana možete precijeniti koliko vremena imate za obavljanje određenih zadataka. Na primjer ako se bliži rok predaje rada i niste planirali unaprijed, možda ćete u potpunosti propustiti rok.
Postoji više načina da se napravi popis obveza za dan, tjedan ili mjesec. To možete učiniti na ploči, tabli ili na običnom komadu papira. Za raspored zadataka možete upotrijebiti i internetski kalendar ili neke od aplikacija na mobitelu.

Foto: rawpixel.com

ZANEMARIVANJE RUTINE

Stvaranje rutine omogućava nam brže dovršavanje zadataka. Dobro mjesto za početak je kreiranje savršene jutarnje rutine. Ovdje donosimo savjete za inspirativan početak dana.

DISTRAKCIJA

je loša navika koja možda i najviše djeluje na manjak produktivnosti.
Ako radite od kuće, možda se teško fokusirate ili obavljate svoj posao. Lako vas može ometati obitelj zbog čega teško pratite misao i ostajete produktivni.
Umjesto da radite u radnom okruženju gdje se lagano omete vaša koncentracija, promijenite svoje navike. Pronađite mjesto gdje možete raditi daleko od kaosa i buke. Koristite slušalice, isključite notifikacije te recite kolegama/članovima obitelji da vas ne prekidaju s upitima u određenom vremenskom periodu.

Foto: stylemepretty.com

EMAIL I MOBITEL

Također, prekid posla radi provjere i čitanja emaila je loša navika koja može negativno utjecati na produktivnost. Kada dopustite da emailovi često prekidaju ono što radite, usporavate radni napredak. Da biste bolje upravljali svojom online poštom, bili učinkovitiji i produktivnije radili, provjerite email svakih par sati. Postavite tajmer na mobitelu da se isključi ili stavite podsjetnik u kalendaru da vas obavijesti. Vaš mobitel je još jedna smetnja koja utječe na produktivnost. Lako je bezazleno provjeriti svoje obavijesti i dok ih brišete zalutati na društvene mreže.
Baš kao s emailom zakažite pauze za provjeru obavijesti svakih nekoliko sati. Dok provjeravate, postavite tajmer na otprilike pet minuta kako ne biste izgubili trag vremena.
Ostalo vrijeme budite u toku s onim što radite kako biste podigli produktivnost.

PREVIŠE ZADATAKA

Studije dokazuju da obavljanje više zadataka ne mora uvijek ubrzati proces rada, točnije više zadataka nas usporava.
Postoje mali načini sa kojima nam multitasking može pomoći da uštedimo vrijeme. Na primjer, računalo možemo pokrenuti dok pijemo kavu, ali općenito prebacivanje između zadataka na zadatak u super užurbanom tempu zapravo usporava rad. Razlog je taj što se naš mozak mora prilagoditi novom zadatku i shvatiti gdje smo bili na prošlom koraku, a za to nam je potrebno nekoliko minuta. Što je veća složenost posla koji obavljamo, dulje je potrebno za prilagodbu novom zadatku, a što nam je više vremena potrebno, manje smo produktivni.

Foto: rawpixel.com

ODLAGANJE

Još jedna stvar koja se može negativno odraziti na produktivnost je odlaganje stvari. To je lako učiniti kada nam se određeni zadatak i posao ne sviđa, ali problem je što nas to može spriječiti da ostvarimo sve što želimo. Možete pokušati prvo napraviti te projekte kao prvi zadatak tog dana i jednostavno ih prekrižiti sa liste ili ih možete delegirati nekom drugom kome bolje odgovara i ko se bolje snalazi sa tim, ako vam to posao dopušta.

Završena je četvrta Woman.Comm konferencija, koja je i ove jeseni okupila stručnjakinje iz komunikacijske industrije regiona.

Tokom dva dana konferencije čule su se brojne inspirativne priče žena koje su otvoreno podijelile iskustva, uspjehe, ali i izazove koje nosi rad u dinamičnoj industriji komunikacija, te se pričalo i o stanju u industriji, novitetima i napretku. 




Konferencija je završena uz snažnu poruku da su izdržljivost, odvažnost i vjera u vlastite mogućnosti ono što žene svakodnevno izdiže iznad „staklenog stropa“. 

„Da bismo bili iznad staklenog stropa, potrebno je da budemo izdržljive, odvažne, ali i da ne slušamo kada nam kažu da ne možemo“, poručila je Ljiljana Vasić, regionalna market export menadžerka kompanije Bambi. 




Jadranka Penava, direktorica MeggleBH, dodala je da su „žene bolje jer su snalažljivije, glasne, bučne i moćne. Riječi mogu, znam i hoću guraju nas naprijed.“

Belma Hadžiomerović, doktorica ekonomskih nauka i osnivačica Bstorm Consultinga, istakla je da liderstvo počinje iznutra: „Ne čekajmo savršene okolnosti, jer one rijetko dolaze. Promjena počinje onog trenutka kada preuzmemo odgovornost i odlučimo djelovati.“





Komunikacijska industrija regije: slični izazovi, različiti pristupi

Drugi dan konferencije donio je pregled tržišta Hrvatske, Slovenije, Srbije i BiH, uz zaključak da region odlikuje snažna kreativnost, rast i želja za profesionalizacijom.



 

U Hrvatskoj, članice HURA-e u 2024. ostvarile su gotovo 400 miliona eura prihoda, a očekuje se rast od 12% u 2025. godini. Kampanje s manjim budžetima sve češće osvajaju međunarodna priznanja, dok projekti poput Dana komunikacija i IAB Discovery edukacija dodatno jačaju industriju.

U Bosni i Hercegovini, komunikacijska industrija pokazuje stabilan rast uprkos izazovima poput odliva kadrova, ograničenih budžeta i nedostatka sistemskog mjerenja medija. 




Među događajima koji oblikuju tržište istaknuti su: Sarajevo Film Festival, No Limit Festival, Branding konferencija, Advertissimo i Woman.Comm, uz potrebu za snažnijim udruženjem koje bi okupilo agencijski sektor.

Slovenija, kako je istakao Tine Lugarič, suosnivač kreativnog studija Trampolin, bilježi stabilan rast i prelazak na digitalno oglašavanje, koje sada čini više od 50% ukupnih budžeta. 

To sve ukazije na zrelost tržišta, ali i na promjene u ponašanju oglašivača prema većoj mjerljivosti, efikasnosti, ciljanju i optimizaciji kampanja. Oni su taj trend iskoristili na najbolji način, i u kombinaciji sa njihovim receprtom za uspjeh postižu odlične rezultate. 

„Naš recept je jednostavan, ne izlazimo na pičeve, ideje ne dajemo besplatno. Povjerenje i poštovanje su srce svakog odnosa, a bez njih dobre stvari se ne dešavaju“, rekao je Lugarič.

Nove teme: Krize, AI i event marketing

Paneli i predavanja donijeli su i pregled ključnih tema koje oblikuju budućnost industrije. Katja Fašink je kroz praktične primjere predstavila kako pravovremeno i strateški razmišljanje u kriznim situacijama može spasiti reputaciju brenda, uz upozorenje da su „kompanije sve izloženije hakerskim napadima i reputacijskim rizicima“. 




S druge strane Krešimir Macan je objasio koliko je bitan politički PR, kako može uticati na percepciju posmatrača i kako lako negativac može postati pozitivan lik.




Amra Jusović Alihodžić, creative Project Manager u agenciji McCann Sarajevo, provela nam je kroz panel koji je govorio o značaju event marketinga,  sa svojim sagovorinicima je došla do zaključka da „događaji nisu samo iluzija vrijednosti, već iskustva koja mijenjaju ljude, zajednice i tržište“.

O budućnosti komunikacija kroz prizmu umjetne inteligencije govorio je Borislav Miljanović, CEO Represent System poručivši da je „Umjetna inteligencija već sada dio našeg svakodnevnog života, i neće otići. Na nama je da naučimo kako da je koristimo da mi upravljamo njome, a ne on nama. Dokle god je tretiramo kao alat koji nam pomaže da živimo i radimo bolje, ona je naš saveznik.“




Zajedništvo i razmjena znanja – najveći kapital Woman.Comm zajednice

Tine Lugarič je dao odličan zaključak da događaji poput Woman.Comm konferencije imaju neprocjenjivu vrijednost jer povezuju ljude, stvaraju nova poznanstva i omogućavaju da se ekspertize i znanja dijele i nakon konferencije.

„To je najveći kapital koji imamo, da se upoznajemo, razmjenjujemo iskustva i ostajemo u kontaktu. Na taj način rastemo i kao pojedinci i kao industrija“, rekao je.

Ovogodišnja Woman.Comm konferencija još jednom je potvrdila da je snaga komunikacija u znanju, solidarnosti i autentičnosti  i da žene u industriji ne samo da prate trendove, već ih često i postavljaju.

Foto: PR