Kada je u pitanju naša produktivnost u današnjem užurbanom tempu življenja, postoje mnoge stvari koje utječu na nju.

Naše vještine upravljanja vremenom djeluju na to koliko smo produktivni taj dan, kao i obveze koje imamo prema drugima, bilo na poslu sa radnim kolegama ili kod kuće sa dragim osobama.

S druge strane, na nju utječu i naši rituali, za koje možda ne želimo da su tu i da ih imamo u vlasništvu, a koji negativno utječu na našu produktivnost.

Foto: @cellajaneblog

Rad na ispravljanju loših navika učinit će da budemo zadovoljni učinjenim i dat će nam priliku da uživamo u većem uspjehu. U nastavku smo istražili i pronašli šest korisnih spoznaja o stvarima koje su barijera ka našoj svakodnevnoj produktivnosti, a koje možemo već danas promijeniti.

NE PLANIRAMO UNAPRIJED

Svjesni smo da nisu svi planeri i da neki više uživaju u sponatanosti, što i nije u konačnici loša stvar, ali apsolutno nepostojanje plana i nije baš idealan odabir.
Bez jasnog plana možete precijeniti koliko vremena imate za obavljanje određenih zadataka. Na primjer ako se bliži rok predaje rada i niste planirali unaprijed, možda ćete u potpunosti propustiti rok.
Postoji više načina da se napravi popis obveza za dan, tjedan ili mjesec. To možete učiniti na ploči, tabli ili na običnom komadu papira. Za raspored zadataka možete upotrijebiti i internetski kalendar ili neke od aplikacija na mobitelu.

Foto: rawpixel.com

ZANEMARIVANJE RUTINE

Stvaranje rutine omogućava nam brže dovršavanje zadataka. Dobro mjesto za početak je kreiranje savršene jutarnje rutine. Ovdje donosimo savjete za inspirativan početak dana.

DISTRAKCIJA

je loša navika koja možda i najviše djeluje na manjak produktivnosti.
Ako radite od kuće, možda se teško fokusirate ili obavljate svoj posao. Lako vas može ometati obitelj zbog čega teško pratite misao i ostajete produktivni.
Umjesto da radite u radnom okruženju gdje se lagano omete vaša koncentracija, promijenite svoje navike. Pronađite mjesto gdje možete raditi daleko od kaosa i buke. Koristite slušalice, isključite notifikacije te recite kolegama/članovima obitelji da vas ne prekidaju s upitima u određenom vremenskom periodu.

Foto: stylemepretty.com

EMAIL I MOBITEL

Također, prekid posla radi provjere i čitanja emaila je loša navika koja može negativno utjecati na produktivnost. Kada dopustite da emailovi često prekidaju ono što radite, usporavate radni napredak. Da biste bolje upravljali svojom online poštom, bili učinkovitiji i produktivnije radili, provjerite email svakih par sati. Postavite tajmer na mobitelu da se isključi ili stavite podsjetnik u kalendaru da vas obavijesti. Vaš mobitel je još jedna smetnja koja utječe na produktivnost. Lako je bezazleno provjeriti svoje obavijesti i dok ih brišete zalutati na društvene mreže.
Baš kao s emailom zakažite pauze za provjeru obavijesti svakih nekoliko sati. Dok provjeravate, postavite tajmer na otprilike pet minuta kako ne biste izgubili trag vremena.
Ostalo vrijeme budite u toku s onim što radite kako biste podigli produktivnost.

PREVIŠE ZADATAKA

Studije dokazuju da obavljanje više zadataka ne mora uvijek ubrzati proces rada, točnije više zadataka nas usporava.
Postoje mali načini sa kojima nam multitasking može pomoći da uštedimo vrijeme. Na primjer, računalo možemo pokrenuti dok pijemo kavu, ali općenito prebacivanje između zadataka na zadatak u super užurbanom tempu zapravo usporava rad. Razlog je taj što se naš mozak mora prilagoditi novom zadatku i shvatiti gdje smo bili na prošlom koraku, a za to nam je potrebno nekoliko minuta. Što je veća složenost posla koji obavljamo, dulje je potrebno za prilagodbu novom zadatku, a što nam je više vremena potrebno, manje smo produktivni.

Foto: rawpixel.com

ODLAGANJE

Još jedna stvar koja se može negativno odraziti na produktivnost je odlaganje stvari. To je lako učiniti kada nam se određeni zadatak i posao ne sviđa, ali problem je što nas to može spriječiti da ostvarimo sve što želimo. Možete pokušati prvo napraviti te projekte kao prvi zadatak tog dana i jednostavno ih prekrižiti sa liste ili ih možete delegirati nekom drugom kome bolje odgovara i ko se bolje snalazi sa tim, ako vam to posao dopušta.

Sigurnost je riječ koju svi volimo čuti, bilo da je riječ o poslu, porodici ili finansijama, ali koliko je zapravo realna? Da li sigurnost zaista postoji ili je samo osjećaj koji gradimo povjerenjem u ljude i sisteme oko sebe?

Upravo u tom prostoru između očekivanja i stvarnosti nastaje uloga upravljanja rizicima.

O tome šta znači biti čuvar stabilnosti u svijetu punom promjena, razgovarali smo s Arnelom Alagić, Direktoricom Sektora za upravljanje rizicima u ASA Banci.
 

 Arnela Alagić, Direktorica Sektora za upravljanje rizicima u ASA Banci  

Vidjeti ono što drugi ne vide

Vi ste zaduženi za sve ono što treba spriječiti da se ne desi. Kada znate da je rizik realan, a da ga tim još ne vidi?

“Upravljanje rizicima u svakodnevnom radu ne možemo i ne trebamo posmatrati izolovano. Rizici predstavljaju sastavni dio poslovnog modela banke. Sagledavamo tržišna kretanja i regulatorni okvir. Za mene, snažan tim predstavlja ključnu ulogu u uspješnom upravljanju rizicima," objašnjava Arnela.
 

Ona dodaje da timski rad omogućava razmjenu znanja, transparentnu i jasnu komunikaciju, razumijevanje, ali i jednako važno poštovanje, čime rizici predstavljaju prilike za unapređenje poslovnih procesa, a nikako prijetnju u poslu.

Moć odluke koja nije popularna

Kako izgleda kada lider mora reći “ne”, iako zna da to niko ne želi čuti?

Arnela: Vrlo često kada dođe ‘ne’, to je izazov kojeg zajedno pretvaramo u prilike. U mojoj ulozi reći ‘ne’ posmatram u širem kontekstu, odnosno u interesu cijele organizacije, na način da nas rizik ne ograničava, nego u svakodnevnom poslu pomaže ka kvalitetnijim i razumnijim donošenjem odluka.

Sigurna opcija… postoji li uopće?

Postoji li u životu “sigurna opcija” ili je to samo osjećaj koji sebi kupimo?

Dotakli smo se i teme koja se rijetko postavlja naglas, a to je da li postoji u životu uopće sigurna opcija ili samo iluzija kontrole koju gradimo planiranjem i odlukama.

“Sigurna opcija u životu jeste osjećaj, a ne činjenica. Ono što nas čini sigurnim u svakodnevnom radu jesu analize različitih podataka, kontrola koju uspostavljamo u određenom poslovnom okruženju. Upravljanje rizicima jeste činjenica gdje svakodnevnim donošenjem odluka sprečavamo da se nešto desi”, objašnjava Arnela.
 

Povjerenje i nepovjerenje u bankarstvu

Za kraj, razgovor smo usmjerili ka temi koja najviše povezuje banke i ljude, a to je povjerenje. 

Zašto neki korisnici osjećaju nepovjerenje prema bankama?

Arnela jasno ističe da se povjerenje ne podrazumijeva, ono se gradi i to svakodnevno: "Transparentna i jasna komunikacija prema klijentima je ključ da banka postane strateški partner sa svojim klijentima. Takav pristup upravo imamo u ASA Banci. Taj pristup dovodi do zadovoljstva klijenata, a u konačnici to je ključni pokazatelj dugoročnog povjerenja i dvosmjerne komunikacije s klijentima koju smo uspostavili.“
 

Razgovor s Arnelom Alagić pokazuje da sigurnost nije stanje, već proces koji se svakodnevno gradi znanjem, odgovornošću i povjerenjem. U njenom poslu, iskustvo i analitika idu ruku pod ruku s empatijom i razumijevanjem ljudi jer iza svake brojke stoji odluka, a iza svake odluke čovjek.
 

Upravo takav pristup čini ASA Banku mjestom gdje se odluke ne donose samo racionalno, nego i s dubokim osjećajem odgovornosti prema ljudima, a žene poput Arnele pokazuju da liderstvo nije samo u donošenju odluka, već i u načinu na koji se one žive. 
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa ASA Bankom

Bonjour.ba produkcija  
Foto i video za Bonjour.ba: Marko Jovančić