TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 28.9.2023.
Drive Leadership & Talent konferencija je najveći i jedan od najvažnijih događaja koji doprinosi pozitivnim promjenama na tržištu rada u BiH. Mi smo razgovarali s organizatorima konferencije i saznali 5 stvari koje čine njenu suštinu, a o kojima vam danas pišemo.
Kome je namijenjena konferencija?
U prosjeku okuplja oko 400 učesnika, a namijenjena je: direktorima, menadžerima i vlasnicima kompanija, voditeljima ljudskih resursa, odjela i tim liderima, svima čiji posao uključuje vođenje i razvoj zaposlenika, kompanijama u privatnom i javnom sektoru, te javnoj upravi, onima koji se bave pronalaženjem i razvojem ljudskih potencijala, te naposljetku svima koji su zainteresovani za teme upravljanja ljudskim potencijalima.
Kako je nastao naziv DRIVE i šta on predstavlja?
Budući da je ovo najveća konferencija o vođenju i razvoju zaposlenika u Bosni i Hercegovini, razmišljali smo šta je cilj iste i dobili skraćeni termin „DRIVE“ koji u slobodnom prevodu označava nešto što nas pokreće i inspiraciju.
Koliko stručnjaka i govornika okuplja Drive konferencija?
U proteklih jedanaest godina na jednom mjestu organizatori su okupili preko 2.000 lokalnih i regionalnih stručnjaka, te preko 100 vodećih i svjetskih govornika. Koji napori stoje u organizaciji dolaska internacionalnih govornika, govori situacija koja je zadesila organizatore na dan konferencije kada je jedna od ključnih govornica bila zadržana pri slijetanju na sarajevski aerodrom, jer se nalazila na Interpolovoj listi.
Na svu sreću, radilo se o administrativnoj grešci koja nije blagovremeno uklonjena. Unatoč tome, organizatori su uložili maksimalne napore i brzo reagovali kako bi osigurali njen dolazak i prilagodili dnevni raspored programa. Učesnici konferencije nisu ostali uskraćeni za njen inspirativni govor, te su čak bili duboko dirnuti njenom životnom pričom.
Koji su izazovi organizacije?
Prva konferencija održana je 2009. godine u vrijeme kada je bilo malo poslovnih konferencija u BiH, a naročito u području upravljanja ljudskih resursa. Kompanija Kolektiv/MojPosao.ba pionir je u organizaciji ovog događaja u našoj zemlji, sa ciljem da svojim klijentima pruži edukaciju, umrežavanje i da osvijesti širu zajednicu o značaju HRM-a koji je tek tada počeo dobivati na značaju, budući da u to vrijeme mnoge kompanije nisu imale ovaj odjel niti su imale zaposlenike koji su specijalizovani za zapošljavanje i brigu o zaposlenima.
Očekivanja su da format ove vrste konferencije vodi 100 osoba u organizaciji, te da uobičajena priprema traje godinu dana, međutim iz rubrike zanimljivosti „u bekstejdžu“, izdvajamo da smo jednu konferenciju organizovali u rekordnih 15 dana, a da naš mali tim ljudi koji vodi uporedo više projekata sličnog tipa, priprema ovaj događaj u prosjeku 6 mjeseci.
Koja svjetska imena okuplja ova konferencija?
Drive konferencija do sada je okupila HR direktore i menadžere iz renomiranih svjetskih i regionalnih kompanija poput: Zara (Inditex), Uniliver, British Airlines, Atlantic Group, Beiersdorf AG (Nivea, Labello i Hansaplast), Nestle Adriatic, Coca- Cola, Honda, IKEA Iberica, Metro Cash & Carry, L’Oreal Adria, Rimac Automobili, Gazprom International, PricewaterhouseCoopers, BBC, LinkedIn, Monster Njemačka, Carlsberg i mnogi drugi.
* * *
Foto: Drive konferencija PR
TEKST: Ada Ćeremida
Najbolji način da upoznate festival nije kroz program, nego kroz jedan dobro isplaniran dan.
Zato smo odlučili uraditi upravo to. Tokom proteklih dana Sarajevo Photography Festival pretvorio je različite dijelove grada u mjesta susreta fotografije, razgovora i novih perspektiva.
Od izložbi koje vas zadrže mnogo duže nego što ste planirali, preko arhivskih fotografija koje vraćaju kolektivna sjećanja, pa sve do razgovora o kreativnosti i radionica koje otkrivaju procese iza fotografije, SPF se ove godine najbolje doživljava hodajući od jedne lokacije do druge. 
Tema ovogodišnjeg izdanja, „Under Pressure“, istražuje različite oblike pritiska koji oblikuju savremeni život, od ličnih i emocionalnih do društvenih i političkih. Upravo zbog toga mnoge izložbe ne traže samo da ih pogledate, nego i da zastanete, promislite i vratite im se još jednom.
Ako se pitate kako izgleda jedan dan na festivalu, vodimo vas kroz naš. 
Nekoliko koraka dalje čeka potpuno drugačija vrsta iskustva. Izložba „25 Years of No Man's Land“ Danisa Tanovića vraća publiku iza kulisa filma koji je obilježio jednu generaciju.
Neviđene fotografije sa snimanja ne funkcioniraju samo kao arhivski materijal. One otvaraju prostor za nova čitanja filma, vremena u kojem je nastao i načina na koji danas pamtimo rat, humor i apsurd koji je Tanovićev film tako precizno prikazao.
Za posjetioce koji su odrasli uz „No Man's Land“, ova postavka nosi dodatnu emocionalnu težinu. Za mlađe generacije ona je zanimljiv ulazak u proces nastanka jednog od najvažnijih filmova regionalne kinematografije.
Jedna od izložbi kojoj smo se najduže zadržali bila je „Carmina, Carlota: Retail Ritual“ španske umjetnice Carlote Guerrero. Kroz seriju fotografija nastalih nakon iskustva majčinstva, Carlota koristi luksuzne prodajne prostore i kabine za presvlačenje kao pozornicu za promišljanje identiteta, ženskog tijela i očekivanja koja društvo postavlja pred žene.
Fotografije djeluju gotovo filmski. Na prvi pogled su suzdržane i tihe, ali što ih duže posmatrate, više primjećujete slojeve značenja. Upravo zato ova izložba savršeno odgovara festivalskoj temi, jer govori o pritiscima koji nisu uvijek vidljivi, ali su stalno prisutni. Izložba se posebno izdvaja načinom na koji koristi prostor galerije i ostavlja dovoljno mjesta za vlastitu interpretaciju.
Dok velike izložbe privlače najviše pažnje, radionice su vjerovatno mjesto gdje se najbolje osjeti festivalska zajednica.
U prostoru Kawe svratili smo na dio programa posvećen analognom procesu fotografije koji je vodio Adil Sokolović tokom protehlih dana festivala.
Zidovi prekriveni probnim printovima, fotografijama u nastajanju, bilješkama i razgovorima među učesnicima djelovali su kao podsjetnik da fotografija nije samo gotova slika na zidu. Ona je proces, eksperiment i često niz pokušaja prije konačnog rezultata.
Zbog toga radionice djeluju kao svojevrsna festivalska pozadina koju publika ne vidi uvijek, a koja zapravo pokreće veliki dio programa.
Dan smo nastavili na artist talku Mislava Mironovića, autora kojeg smo nedavno ugostili i na Bonjour.ba. Njegovo predavanje „POV“ nije bilo klasično kreativno predavanje, nego priča o tome kako neočekivani putevi često vode do najzanimljivijih karijera.
Od profesionalnog MTB freeride sportiste do kreativnog direktora i osnivača studija, Mironović je kroz lična iskustva govorio o riziku, promjeni perspektive i važnosti vlastitog pogleda na svijet. 
Publika je ostala dugo nakon završetka predavanja, što je možda najbolji pokazatelj koliko su ovakvi razgovori važan dio festivalskog programa. A ako želite saznati više o njegovom putu, intervju s Mislavom već vas čeka na Bonjour.ba.
Prvu stanicu napravili smo u Umjetničkoj galeriji BiH, gdje je otvorena izložba finalista i pobjednika ovogodišnjeg festivala. Radovi pristigli iz više od 70 zemalja svijeta okupljeni su oko teme „Under Pressure“, ali svaki joj pristupa iz potpuno drugačije perspektive.
Dok prolazite kroz galerijske sale, smjenjuju se intimni portreti, dokumentarne priče, konceptualni eksperimenti i prizori koji vas tjeraju da zastanete nekoliko koraka unazad kako biste ih sagledali u cijelosti. Upravo ta raznolikost jedna je od najvećih vrijednosti ovogodišnje postavke. Nije riječ o jednoj temi, nego o desetinama različitih odgovora na isto pitanje.
Posebnu pažnju privukli su radovi ovogodišnjih pobjednika koje smo nekoliko dana ranije imali priliku upoznati i na ceremoniji dodjele nagrada u Narodnom pozorištu. Grand Prix osvojila je ukrajinska fotografkinja Anya Tsaruk, koja je ujedno odnijela pobjedu i u kategoriji dokumentarne fotografije, postavši prva žena koja je u pet godina festivala osvojila ovu titulu.
Na toj večeri i Bonjour je imao posebnu ulogu. Naša glavna urednica Emina Smaka uručila je nagradu u kategoriji modne fotografije, čiji je laureat bila Solène Richard iz Francuske. 
Ono što nam je ostalo nakon cijelog dana nije samo lista izložbi koje smo pogledali. Ostao je osjećaj da je festival ove godine uspješno povezao različite dijelove grada, različite generacije autora i potpuno različite fotografske pristupe.
Između Umjetničke galerije, artist talkova, radionica i susreta s autorima, SPF se pokazao kao mnogo više od mjesta na kojem gledate fotografije.
To je prostor u kojem se fotografija koristi kao početak razgovora. A upravo takvi razgovori najčešće ostanu s vama i nakon što napustite galeriju.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
