TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 28.9.2023.
Drive Leadership & Talent konferencija je najveći i jedan od najvažnijih događaja koji doprinosi pozitivnim promjenama na tržištu rada u BiH. Mi smo razgovarali s organizatorima konferencije i saznali 5 stvari koje čine njenu suštinu, a o kojima vam danas pišemo.
Kome je namijenjena konferencija?
U prosjeku okuplja oko 400 učesnika, a namijenjena je: direktorima, menadžerima i vlasnicima kompanija, voditeljima ljudskih resursa, odjela i tim liderima, svima čiji posao uključuje vođenje i razvoj zaposlenika, kompanijama u privatnom i javnom sektoru, te javnoj upravi, onima koji se bave pronalaženjem i razvojem ljudskih potencijala, te naposljetku svima koji su zainteresovani za teme upravljanja ljudskim potencijalima.
Kako je nastao naziv DRIVE i šta on predstavlja?
Budući da je ovo najveća konferencija o vođenju i razvoju zaposlenika u Bosni i Hercegovini, razmišljali smo šta je cilj iste i dobili skraćeni termin „DRIVE“ koji u slobodnom prevodu označava nešto što nas pokreće i inspiraciju.
Koliko stručnjaka i govornika okuplja Drive konferencija?
U proteklih jedanaest godina na jednom mjestu organizatori su okupili preko 2.000 lokalnih i regionalnih stručnjaka, te preko 100 vodećih i svjetskih govornika. Koji napori stoje u organizaciji dolaska internacionalnih govornika, govori situacija koja je zadesila organizatore na dan konferencije kada je jedna od ključnih govornica bila zadržana pri slijetanju na sarajevski aerodrom, jer se nalazila na Interpolovoj listi.
Na svu sreću, radilo se o administrativnoj grešci koja nije blagovremeno uklonjena. Unatoč tome, organizatori su uložili maksimalne napore i brzo reagovali kako bi osigurali njen dolazak i prilagodili dnevni raspored programa. Učesnici konferencije nisu ostali uskraćeni za njen inspirativni govor, te su čak bili duboko dirnuti njenom životnom pričom.
Koji su izazovi organizacije?
Prva konferencija održana je 2009. godine u vrijeme kada je bilo malo poslovnih konferencija u BiH, a naročito u području upravljanja ljudskih resursa. Kompanija Kolektiv/MojPosao.ba pionir je u organizaciji ovog događaja u našoj zemlji, sa ciljem da svojim klijentima pruži edukaciju, umrežavanje i da osvijesti širu zajednicu o značaju HRM-a koji je tek tada počeo dobivati na značaju, budući da u to vrijeme mnoge kompanije nisu imale ovaj odjel niti su imale zaposlenike koji su specijalizovani za zapošljavanje i brigu o zaposlenima.
Očekivanja su da format ove vrste konferencije vodi 100 osoba u organizaciji, te da uobičajena priprema traje godinu dana, međutim iz rubrike zanimljivosti „u bekstejdžu“, izdvajamo da smo jednu konferenciju organizovali u rekordnih 15 dana, a da naš mali tim ljudi koji vodi uporedo više projekata sličnog tipa, priprema ovaj događaj u prosjeku 6 mjeseci.
Koja svjetska imena okuplja ova konferencija?
Drive konferencija do sada je okupila HR direktore i menadžere iz renomiranih svjetskih i regionalnih kompanija poput: Zara (Inditex), Uniliver, British Airlines, Atlantic Group, Beiersdorf AG (Nivea, Labello i Hansaplast), Nestle Adriatic, Coca- Cola, Honda, IKEA Iberica, Metro Cash & Carry, L’Oreal Adria, Rimac Automobili, Gazprom International, PricewaterhouseCoopers, BBC, LinkedIn, Monster Njemačka, Carlsberg i mnogi drugi.
* * *
Foto: Drive konferencija PR
TEKST: Ada Ćeremida
Treće izdanje Industry Day u Visokom još jednom je otvorilo pitanje dizajna kao sistema, onog koji povezuje ideju, proizvodnju i odgovornost.
Kroz ovogodišnji fokus na „Green Deal“, razgovor se pomjera dalje od estetike i ulazi u prostor odluka, procesa i uticaja koji dizajn ima na društvo.
U tom kontekstu, razgovarali smo sa Slavimirom Futrom, jednim od najuticajnijih dizajnera i vizualnih komunikatora u regionu, čiji rad već godinama pomjera granice između forme, poruke i sistema.
Njegov pristup dizajnu ne počinje izgledom, nego pitanjem smisla, što se jasno reflektovalo i kroz njegovu ulogu na Alma Ras Industry Day. Dizajn, kako ga on vidi, nije dekoracija, nego rezultat jasno postavljene ideje i razumijevanja onoga što treba da komunicira.
Zato njegov pogled na savremeni dizajn pomjera fokus sa onoga što vidimo na ono što osjećamo i razumijemo već u prvim sekundama susreta s vizualom.
Razgovor sa Slavimirom Futrom otvara pitanja koja su danas ključna za razumijevanje dizajna. Umjesto forme, fokus stavlja na istinu, inteligenciju i osjećaj koji dizajn ostavlja.
Njegovi odgovori pomjeraju granicu između lijepog i smislenog, između trenda i onoga što traje.
Kada gledate jedan dizajn, šta vam prvo govori da li ima identitet ili ne?
Pa, prije svega, kod tih stvari je najvažnije da budu istinite. To se jednostavno nekako osjeti. Mi živimo danas u vremenu kada svi mogu da naprave nešto lijepo i atraktivno, a jako malo ljudi mogu da naprave nešto pametno. I to je ono što nas odvaja od umjetne inteligencije, ali i od “umjetničke” u tom smislu.
Tako da se odmah vidi, stvarno na prvi pogled, da li je nešto vještačko ili je organsko, prirodno, pametno i lijepo. To je sveti gral komunikacije.
Koja je najčešća greška mladih dizajnera danas?
Mislim da mladi dizajneri upravo tu problematiku forme usvajaju brže nego problematiku istine, odnosno inteligencije. Zato što je lakše doći do forme nego do istine, ljudi to rade preko ljepote.
Lako se iskopira nešto što je trend, nešto što se svima sviđa, i onda se na taj način svrstate u jednu armiju istomišljenika estetskih i time sebi obezbijedite neku poziciju u tom mikro društvu kojem pripadate.
Ali ono što preživljava decenije, da ne kažem vijekove, uvijek je ta suštinska istina. Uvijek treba tražiti više u inteligenciji nego u ljepoti.
Kako znate da je projekat završen? Postoji li ta tačka gdje treba stati?
Projekat se završava onda kada se osjeti da će uraditi svoj posao. Ipak je grafički dizajn dio industrije u kojoj ste vi direktno vezani za potrebe klijenta.
To se osjeti kad je dovoljno, kada nema potrebe da se zatrpava dodatnim informacijama ili dodatnim estetikama koje služe da uljepšaju stvar.
Čim vidite da neko ukrašava, znači da pokušava da nadoknadi neku rupu u konceptu ili opet u toj istoj inteligenciji.
Jedna riječ koja danas najviše nedostaje dizajnu?
Ljubav.
To je ono što se osjeća duboko. Empatija i međuljudski odnosi postali su nešto što se podrazumijeva, a zaboravili smo koliki je njihov potencijal i intenzitet. Ono što je duboko u nama skriveno, što je naša priroda, mi smo usmjereni jedni na druge.
A u novim okolnostima tehnoloških revolucija mi smo se, zapravo, okrenuli više sebi. I onda iz te pozicije gledamo svijet, a svijet nije nigdje van nas, on je u nama.
Onaj ko je shvatio da je čitav svijet u njemu, čitav univerzum i život, ta osoba privlači druge ljude. I to je ono što mladi nikako da shvate.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
