TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 28.10.2020.
Tijekom jesenskih mjeseci kada je vani hladno i imamo osjećaj da je noć u šest sati ujutro, ustati iz kreveta nam i nije najdraža aktivnost.
Pritisnemo odgodu alarma, a zatim iznenadno buđenje, brzinski tuširanje i trčanje iz kuće kako bismo na vrijeme stigli na posao. Doručak je bio ili je potpuno preskočen ili možda čak konzumiran u pokretu.
U suprotnosti sa ovakvom organizacijom jutra, postoje dame koje su ispunile mnoštvo ciljeva između buđenja i izlaska iz kuće na posao. Pripremile su se za produktivan i uspješan dan, a njihova bi tajna mogla biti jednostavnija nego što mislimo. Ukoliko promijenimo nekoliko jutarnjih navika i načina na koji ćemo rasporediti svoj dan, imat ćemo priliku uživat u blagodatima dobro isplaniranog jutra.
USTANITE RANIJE
Uspješne dame svoj dan započinju vrlo rano. Sat vremena ili dva sata ranije nego inače je odličan početak organizacije jutarnjih navika. U biti na ovaj način preuzimate kontrolu nad danom za razliku od puštanja da se taj dan jednostavno dogodi.
VJEŽBAJTE
Jutarnji treninzi poboljšavaju vaš metabolizam, pomažu u njegovanju dosljednih navika i snažne samodiscipline. Vježbanje također povećava vašu fizičku i mentalnu energiju i pomaže vam da bolje spavate noću.
SLUŠAJTE / ČITAJTE NEŠTO POZITIVNO
Započinjanje dana sa petnaest negativnih vijesti ujutro doista može negativno djelovati na vas. Stoga, umjesto da ujutro pročitate ili slušate vijesti, pokušajte pročitati nekoliko stranica knjige o samopoboljšanju, slušajući podcast ili inspirativne videozapise.
HRANJIV DORUČAK
Uzimanje hrane i pića u roku od prvog sata nakon buđenja priprema vaše tijelo i um za uspjeh. Ali nemojte jesti bilo što, već umjesto toga doručkujte zdravo i hranjivo. Pojedite doručak koji vam neće ostaviti osjećaj napuhanosti ili umora prije nego što je dan i započeo. Dajte svom tijelu odgovarajuću energiju koja mu je potrebna za performanse.
POSTAVITE CILJEVE / PLANIRAJTE SVOJ DAN
Započinjanje dana sa pozitivnom notom, točnije provjera vaše liste koju ste zapisali u planeru koliko ste postigli prethodnih dana i proslavljanjem već ostvarenih ciljeva može vam pomoći u postavljanju tona tog dana i motivirati vas da postignete još veći uspjeh.
***
Naslovna fotografija: @josieldn
Tekst: Ilda Lihić-Isović
TEKST: Bonjour.ba - PR
Sarajevo Film Festival je još 2014. godine kroz svoju profesionalnu platformu CineLink Industry Days pokrenuo niz inicijativa s ciljem promocije rodne ravnopravnosti, osnaživanja filmskih radnica i borbe protiv sistemskih nejednakosti u regionalnom i europskom filmskom okruženju.
Jedan od simbola te posvećenosti je Specijalna nagrada za promicanje rodne ravnopravnosti koju podržava Mastercard, priznanje koje se dodjeljuje redateljici debitantici čiji rad nosi snažan autorski glas i doprinosi rodnoj ravnoteži u kinematografiji.
Ove godine, o dobitnici nagrade odlučuje tročlani žiri koji čine Anna Croneman, Ivan Marinović i Norika Sefa.
Norika Sefa je kosovska redateljica, scenaristica i producentica, koja se proslavila sa debitantskim filmom Tražeći Veneru (2021.), koji je osvojio priznanja širom svijeta i etablirao je kao jedno od najautentičnijih novih imena evropske kinematografije. Upravo sa ovim filmom je postala prva dobitnica Specijalne nagrade za promicanje rodne ravnopravnosti.
Njeno stvaralaštvo karakteriše hrabro istraživanje forme i emocije: od dokumentarca Desde Arriba, snimljenog u peruanskoj džungli pod mentorstvom Wernera Herzoga, do najnovijeg avangardnog kratkog filma Kao bolesno žuta (2024.).
Osim autorskog rada, Norika aktivno podučava i učestvuje na kulturnim i umjetničkim događajima, a članica je i Europske filmske akademije. U ovom razgovoru govori o iskustvu rada u žiriju, o tome kako vidi proces ocjenjivanja i šta je danas najviše inspiriše u filmskom stvaralaštvu.
Ove godine ste član žirija za Specijalnu nagradu za promicanje rodne ravnopravnosti, koju podržava Mastercard. Kako je biti „s druge strane” slušati, procjenjivati i birati, umjesto biti onaj čiji se rad ocjenjuje? Kako je donijeti odluku koja može oblikovati nečiji put?
Prije svega, presretna sam što sam ponovo u Sarajevu. Do sada sam ovdje dolazila kako bih predstavila film, i to je bio poseban osjećaj. Sada je drugačije, ovaj zadatak nije stvar zanosa ili strasti, nego razmišljanja. Ne doživljavam ovu ulogu kao oblikovanje nečijeg života, svako oblikuje svoj život na način koji je često tajanstven i van domašaja jedne odluke. Procjenjivanje drugoga više otkriva o osobi koja žirira nego o onome koga on ocjenjuje.
Kao članica žirija osjećam se kao ogledalo, jer svaka odluka odražava moje vrijednosti, moj osjećaj ljepote, moje skrivene pristrasnosti. Potrebno je da vidim ne samo ono što je prikazano, nego i ono što je namjeravano kroz proces stvaranja. Na kraju, ocjenjivanje filma nije samo o filmu, to je tihi dijalog između platna i priče u meni.
U svijetu filma postoje trenuci koje nije moguće izmjeriti brojkama.
Kada pogledate na svoj put od trenutka kada ste dobili nagradu, pa do članstva u žiriju, koji je za vas bio onaj poseban, neprocjenjiv trenutak?
Ne postoji jedan trenutak, već možda osjećaj, koji je nastao kao posljedica mnogih neprocjenjivih trenutaka. Dok sam snimala filmove, postajala sam svjesna svijeta od kojeg sam se udaljavala. To su oni trenuci kada se iluzija na trenutak rasprši i stvari vidite drugačije. To je otvorilo prostor u kojem nisam morala da zauzmem stav, već sam jednostavno mogla biti radoznalija.
Specijalna nagrada za promicanje rodne ravnopravnosti daje podstrek rediteljicama na početku njihovog puta. Koliko ovakva podrška može donijeti nove ideje ili dodatnu hrabrost u kreativnom procesu? Iz vlastitog iskustva, možete li podijeliti trenutak kada vas je takva podrška ohrabrila na naredni korak?
Za mene, rad u kinematografiji koja pomjera granice jezika i forme znači i traganje za novim načinima finansiranja i preuzimanje većih kreativnih rizika. Industrija se brzo mijenja i na svakom koraku morate biti spremni da se prilagodite. Žene, posebno iz manjih zajednica poput moje, često odrastaju učeći da budu otporne, da moraju, te im se drugačije usađuje i način kako da prihvate neuspjeh kao dio puta.
Nagrade poput ove donose posebnu vrstu svijesti. Podsjećaju nas da je rodna ravnopravnost u filmu još uvijek proces u nastajanju. Ova vrsta podrške ne odnosi se na status ili priznanje, nego na njegovanje tog procesa i perspektive. Tako ja to doživljavam i kod sebe. 
Podrška ženama u filmu
Kada gledate na vlastiti put, ali i na rad drugih rediteljica, šta vidite kao ključ jačanja ženskih glasova u filmskoj industriji?
Za mene, jačanje ženskih glasova u filmu znači dati sebi dozvolu da preuzmemo rizike i da budemo uključene u svaki dio procesa stvaranja filma. Prečesto se žene usmjeravaju na uloge poput pisanja ili planiranja, dok se tehnička područja, rješavanje problema ili budžetiranje i dalje posmatraju kao „muški poslovi“.
Nije stvar samo u pristupu, već u preispitivanju naslijeđenog načina razmišljanja, i vrste obrazovanja koje dijeli poslove po spolu. Srećom, to se mijenja.
Pogled u budućnost
Od osvajanja nagrade do uloge u žiriju – vaš put već povezuje dva važna trenutka. Šta vas danas, u kreativnom smislu, najviše uzbuđuje i inspiriše u onome što dolazi?
Ne razmišljam zaista o prekretnicama, one postaju jasne tek kada se osvrnete unazad. A kada ih ugledate, sve što možete jeste da zastanete i zahvalite na tome. Najvažnije je ostati prisutan.
Ono što me sada inspiriše jeste napetost između svijeta kakav nam se prikazuje i svijeta kakav zaista jeste. Inspiriše me širina kinematografije, ono što ona može da bude i mogućnosti koje otvara da istražujemo, preispitujemo i zamišljamo.
Foto: PR
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!