TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 22.4.2016.
4 sobe gospođe Safije mjesto je koje će brzo zaokupiti sva vaša osjetila. Šarmantno uređenje, neodoljiv i pomno kreiran meni koji će razveseliti nepce čak i najzahtjevnijih zaljubljenika u hranu i stručnjaka kad su u pitanju vrsna vina, ali i bogata povijesna pozadina, čini 4 sobe gospođe Safije oazom mira i hedonizma.
„Od prvog trenutka do začetka same ideje o 4 sobe gospođe Safije, nikad nismo željeli biti samo jedno. Jedan restoran. Jedno mjesto za izlazak. Jedna lokacija u gradu. Jedna stavka u gastronomskim vodičima. Mjesto koje se ne otkriva jednom posjetom, niti mjesto koje se posjećuje samo jednom. Ideja 4 sobe gospođe Safije podrazumijeva slojevitost, baš onakvu kakvu je imala i sama gospođa Safija: red umjetnosti, red izvrsnih zalogaja i red odličnih vina, ambijent i atmosferu zbog kojih se poželite vratiti.“ – prokomentirali su Dalila & Amer Sinanović, vlasnici ovog sjajnog koncepta u Sarajevu.
Kada je otvoren vaš restoran?
Zapravo postoje tri odgovora na ovo pitanje, sva tri podjednako tačna. Toliko da ih je, suštinski, nemoguće odvojiti. Da krenemo od posljednjeg: projekat 4 sobe gospođe Safije je konačno zaživio u julu 2008., kada je restoran zvanično i fizički otvoren. Ipak, konceptualna ideja se razvijala još od 2004. godine, kada smo počeli sa, kako se kasnije pokazalo, iznimno ozbiljnim projektom "Hacienda Cantina Mexicana". U osnovi, to je bio restoran s kuhinjom koncipiranom na "Tex-Mex" specijalitetima, a bar je nudio zavidan izbor koktela i vina. Vrlo brzo je, kroz projekat "Hacienda", postalo jasno da filozofija nadolazećih trendova nalaže neprestano praćenje, obnavljanje znanja i stručno usavršavanje. Tome nema kraja dok god namjeravate da se time bavite. Trendovi koji postoje u umjetnosti, muzici, dizajnu ili modi svakako postoje i u gastronomiji, pa i ozbiljna poslovna strategija mora biti sa time u skladu.
U produkciji istog tima uz Haciendu se rodio i "Baghdad Cafe", koji je svojim posebnim orijentalnim stilom i sadržajem dodatno obogatio ugostiteljsku ponudu grada. Na platformi iskustava iz ova dva projekta se rodio koncept 4 sobe gospođe Safije, i to je drugi odgovor. Ipak, najzanimljiviji je treći odgovor i činjenica da, istinu govoreći, sobe gospođe Safije „žive“ još od 1910. godine, kada je sagrađena kuća gospođe Safije. Ma koliko su nas naša iskustva vodila do Safije, jednako je tako i Safijina kuća čekala na nas da utjelovimo ovakav, za naše prostore neuobičajen, koncept. Jer, važno je reći, 4 sobe gospođe Safije su sveobuhvatan projekat kojeg je restoran jedan segment.
Zašto restoran nosi naziv upravo 4 sobe gospođe Safije? Tko je bila gospođa Safija?
Gospođa Safija je oličenje svih onih divnih osobina koje su upisane u genetsko naslijeđe naših prostora, cijele Bosne i Hercegovine. U njoj je duh davno utihnulih, a lijepih vremena kada se, svrh svega, cijenila dobrota, odmjerenost, otmjenost, maniri, gostoprimstvo, kultura, umjetnost, kada su podjednako važni bili i kvalitet hrane i način na koji je servirana i kojim se slijedom jede. Zamislite koliko je zapravo egzotična kombinacija smjerne begovice, sarajevske dame besprijekorne porodične kulturološke anamneze i raskošne grofice sa evropskih dvorova i iz balskih dvorana u prvoj polovini 20. stoljeća.
Safijin je karakter neumitno obilježila ljubav prema čovjeku koji nije pripadao u njen svijet, jednako kao što je i ona bila strano tijelo u njegovom, što je takvu ljubav učinilo skoro nemogućom u ona vremena. No, kako već znamo – ljubav, ona koja je snažna i sama sebi svrha, je neuništiva i ništa joj ne može stati na put. Safija i Johan su, unatoč skandaloznoj vezi kakva je veza Sarajke iz čuvene begovske familije Magbulija sa Mejtaša i austrijskog grofa Johana Von Herbersteina i „okupatora“, nadrasli i vrijeme i prostor i ovaplotili jednu od najljepših ljubavnih priča regiona. U zalog ljubavi, Johan je Safiji poklonio onakvu kuću na Čekaluši kakvu je ona, skromna unatoč sjaju i bogatstvu iz kojeg je potekla, poželjela. Premalo je prostora da bismo ukratko objasnili ko je, zapravo, bila ta žena. Priče o gospođi Safiji možete pročitati na našoj Facebook stranici.
I kako, dakle, drugačije nazvati Safijinu kuću nego sobama gospođe Safije? Ime je, kao i kuća, već bilo tu kada smo mi stigli.
Vaš restoran sastavljen je od par dijelova, lounge dijela, restorana, wine bara i bašte. Što je specifično za svaki od ovih dijelova restorana?
4 sobe gospođe Safije su restoran, Wine & Tapas bar, Lounge i Safijina Bašča. Specifičnost restorana je posebna gastronomska arhitektura koju pažljivo njegujemo. Naime, naša se kuhinja bazira na gastronomskoj fuziji, izuzetnoj metodi kuhanja koja integrira različite regionalne kulinarske stilove sa bazom u tradicionalnoj kuhinji naših prostora, kreirajući uzbudljive i inovativne okuse. Tapas bar je smješten tamo gdje bi, da je kuća čovjek, bilo njegovo srce i fokusna je tačka za relaksirane zalogajčiće u opuštenoj, manje formalnoj atmosferi, a dopunjava ga Wine bar u kojem imamo čak stotinu različitih vinskih etiketa.
U sklapanju naše vinske karte su sudjelovali educirani somelieri i vrhunski enolozi i ona predstavlja najbitnije svjetske vinske sorte, regije i proizvođače. Ipak, pored najboljih francuskih, italijanskih i drugih svjetskih klasika, težište ponude je stavljeno na sve bolja autohtona lokalna i vina iz regiona, koja najbolje pariraju jelima iz našeg menija. Bašča gospođe Safije je intimna, tiha zelena oaza u samom centru jednog velikog i bučnog grada kao što je Sarajevo i to joj daje poseban šarm. Ona je „ušuškani“ dio čija su hortikultura i ambijent pažljiva replika bašči u vrijeme kada je kuća sagrađena. Umjetničkim rječnikom, bašta restorana u potpunosti odgovara impresionizmu.
Uređenju interijera je pristupljeno s posebnom pozornošću. Tko potpisuje uređenje i odakle ste crpili inspiraciju za njega?
Uz nesebičnu pomoć iznimno talentovanog sarajevskog arhitekte Nedžada Hrelje, s kojim smo sarađivali i na projektima Haciende i Baghdad Cafea, te originalnom rekonstrukcijom objekta sagrađenog 1910. godine, uspjeli smo očuvati njegovu visoku arhitektonsku vrijednost ovog objekta. Sa posebnom pažnjom smo radili na donošenju adekvatnih rješenja i pri tome pazili na svaki milimetar prošlosti urezan u zidove objekta.
Ugođaj je novom restauracijom ostao netaknut, što je i bio krajnji cilj, a svaka soba, iako pretvorena u namjenski stil, očuvala je svoju povijest. Prostor je ispunjen detaljima koje smo zatekli i onim koje smo pažljivo prikupljali tokom vremena, a inspiracija je bila i još uvijek jeste sam prostor i kuća. Uređenje je kontinuirani proces kojim se neprekidno bavimo, ali umjesto da gledamo u trenutne ili buduće trendove, u ovom je slučaju naš nepresušni izvor dobrih ideja i zanimljivih rješenja zapravo prošlost. Ipak, tehnički dio objekta poput kuhinje, pripadajućih pomoćnih i skladišnih prostorija, ali i inventara, je opremljen vrhunskom modernom opremom i tehnologijom iz segmenta ugostiteljske opreme.
Upravo je on i glavni krivac za intimnu, romantičnu i toplu atmosferu restorana. Na koje elemente je još važno paziti prilikom dočaravanja ugodne atmosfere za goste?
Sve u što uložite dovoljno ljubavi i energije nedvojbeno mora proizvesti izvrsnu atmosferu. Jako pazimo na sve, pa i najsitnije detalje koji će vrlo lako promaći čak i oku izuzetno pažljivog posmatrača, jer se čvrsto držimo filozofije da ukupna slika nije samo krupni kadar, nego cjelina koja je sastavljena od besprijekornih čestica. Uz kontinuitet u edukaciji članova našeg tima, s posebnim naglaskom na izvrsnost customer service, to nam se do sada pokazalo najboljim receptom za uspjeh. Ipak, čak i najbolje uređen restoran, ako je prazan, predstavlja samo prostor. Najljepšu i najtopliju atmosferu u ambijentu jednog restorana prave njegovi gosti.
S dolaskom proljeća, vaša bašta je idealna destinacija za poslijepodnevni snack s dragim ljudima. Koje jelo je najčešće traženo u 4 sobe gospođe Safije?
Da, kroz godine postojanja bašta je nekako postala jedan od najnestrpljivije očekivanih glasnika proljeća u gradu. Upravo prije nekoliko dana smo predstavili i otpočeli s novim menijem za 2016. godinu.
Teško da možemo izdvojiti neko jelo, jer su jednako tražena sva jela na novom jelovniku, međutim kvalitetan fillet oborite ribe je najčešći odabir naših gostiju.
Kako kreirate vaš meni?
Kreiranje jelovnika je važna disciplina unutar ovog projekta i tome posvećujemo veliku pažnju. Proces kreiranja svakog novog menija traje mjesecima i sastoji se od pripremne faze, kada propitujemo želje naših gostiju i istražujemo svjetske trendove, birajući iz njih one elemente koji nam se najviše sviđaju i kombinujemo ih, skalpamo i preklapamo s dijelovima postojećeg menija, druge faze u kojoj testiramo nove okuse, dotjerujemo ih i usavršavamo i u trećoj i posljednjoj fazi vršimo selekciju jela koja ulaze u konačni meni.
Foto: Vanja Lisac, Facebook 4sgs, Nađa Čengić
TEKST: Lamija Muratagić
De Niro, Morgan Freeman, Mads Mikkelsen i Willem Dafoe imaju nešto zajedničko osim filma. Kada bi se ugasila festivalska svjetla, završavali su na nekim od najpoznatijih sarajevskih adresa, a mi znamo kojim.
Sarajevo Film Festival ima i svoju gastronomsku mapu koja se kroz godine ispisivala paralelno s festivalskim programom. Između projekcija, razgovora i festivalskih obaveza, neka od najvećih filmskih imena pronalazila su predah za sarajevskim stolovima. Nekad je to bio ručak između dva termina, nekad večera koja bi se produžila, a nekad samo nekoliko mirnijih sati daleko od protokola i festivalske gužve.
Robert De Niro, Morgan Freeman, Mads Mikkelsen, Benicio del Toro i Willem Dafoe samo su dio impresivnog niza. Kada se velika filmska imena kroz godine počnu vezivati za iste sarajevske adrese, restorani prestaju biti tek mjesta susreta i postaju svojevrsni repozitorij festivalskih boravaka, anegdota i memorije grada.
Ako jedan sarajevski restoran ima filmski guestbook vrijedan posebnog poglavlja, onda je to Kibe Mahala. Za njihovim su stolovima kroz godine sjedili Stellan Skarsgård, Armand Assante, Benicio Del Toro, Tim Roth, Danny Glover, Jeremy Irons, Nick Nolte, Ralph Fiennes i John Cleese, ali neke od najboljih priča ostale su izvan fotografija.
Pred dolazak Morgana Freemana domaćini restorana dobili su informaciju o tačno određenom ginu i tonicu koje glumac pije. Uslijedila je potraga od Zagreba, Beograda i Ljubljane do drugih regionalnih adresa, bez uspjeha. Na kraju su preko Londona uspjeli nabaviti dvije boce gina i veću količinu tonica, spremne za njegov dolazak.
Freeman se prezentacijom oduševio. A onda je probao viljamovku.
Večer je nastavio s njom, dok je teško nabavljeni gin ostao gotovo netaknut. Malo je boljih anegdota o tome kako se pažljivo pripremljen plan u Sarajevu može promijeniti nakon jednog pića.
Robert De Niro također je bio gost Kibe Mahale, a njegovo ime već zauzima posebno mjesto u impresivnoj filmskoj arhivi restorana.
Robert De Niro je među imenima koja su kroz Sarajevo Film Festival svratila u 4 sobe gospođe Safije, a nekoliko godina kasnije na istoj adresi večerali su i Alejandro González Iñárritu i Paweł Pawlikowski.
Foto: @4sgs / @leila_leamm
S vremenom su 4 sobe gospođe Safije postale više od provjerene sarajevske adrese za ručak ili večeru. Lista njihovih gostiju danas čita se gotovo kao presjek savremene kinematografije, s Festivalom kao zajedničkom tačkom.
Mads Mikkelsen je tokom Sarajevo Film Festivala 2022. predstavio The Hunt, film koji mu je donio nagradu za najboljeg glumca u Cannesu.
Nakon festivalskog dijela večeri završio je u Konobi Luka, gdje se u jednom trenutku pridružio sviračima i zaplesao. Večera je tako dobila epilog koji je vrlo brzo postao dio festivalskih anegdota grada.
Jesse Eisenberg je tokom boravka u Sarajevu bio gost Baolija. U restoran je svratio nakon što je primio Počasno Srce Sarajeva i predstavio svoj rediteljski prvijenac Nakon što spasiš svijet.
Baoli je tako u svoju relativno mladu historiju vrlo brzo upisao i jedno ozbiljno filmsko ime.
Tavola je tokom boravka Willema Dafoea u Sarajevu ugostila slavnog glumca, dodajući još jedno veliko ime svojoj listi gostiju. Šta je bilo na stolu ostaje nepoznato, ali važniji je trag koji takve posjete ostavljaju, polako upisujući poznate sarajevske adrese u festivalsku historiju grada.
Festivalska historija, srećom, ne ostaje uredno posložena u programskim knjižicama. Dio nje ostane za stolom, u ručkovima između obaveza, večerama koje se produže i adresama na koje se gosti vraćaju.
Sarajevo tih dana film ionako ne zadržava samo u kinima.
Zato nije loše znati da stol za kojim večeras sjedite možda već ima sasvim pristojnu filmsku biografiju.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto i Grafičko oblikovanje: Bonjour.ba
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
