TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 23.9.2020.
Budući da mnogi od nas u zadnje vrijeme često rade i od kuće, za radnim stolom koji možda nije pravilno postavljen, svakodnevno gledanje u zaslon računala u nepravilnom položaju sjedenja, može imati utjecaja na vašu produktivnost, kao i zdravlje.
Vrijeme je da prekinete ovu lošu naviku i poboljšate svoj radni dan. Kako bismo vam pomogli naveli smo tri jednostavna savjeta za kreiranje zdravije radne rutine.
UZMITE MALO ZRAKA
Bilo da imate pauzu i možete izaći na sat vremena za ručak, kratku šetnju ili na sastanak, definitivno iskoristite taj period da izađete van i uzmete malo zraka. Jako bitna stavka je da u ovoj pauzi ne gledate svoj telefon. Fokusirajte se na disanje, posmatranje prirode i dajte svom umu predah od tehnologije. Ako možete pronaći park ili klupicu u prirodi, sjednite i udahnite svježi zrak. Studija pokazuje da povratak prirodi i svakodnevno provođenje malo vremena okruženi zelenim stvarima mogu značajno smanjiti razinu kortizola (hormona stresa). Počnite sa pet minuta vašeg dana, a ako vam posao to dopušta vremenom produžite vrijeme trajanja ili sebi organizujte ručak u prirodi.
USTANITE
Nova i opsežna istraživanja pokazuju da biste tijekom radnog dana trebali stajati najmanje dva sata, a realno biste to trebali povećati na četiri sata dnevno. Telefonski pozivi mogu se obavljati dok stojite, a možete samo ustati nakon svakih petnaest minuta iza radnog stola kako biste malo predahnuli.
UREDITE POPIS OBAVEZA
Stresna i nezdrava radna rutina može vas dovesti do osjećaja preopterećenosti što kreira negativno okruženje i neispravno razmišljanje pri obavljanju radnih zadataka. Dakle, prvo pogledajte svoj popis obaveza i shvatite što radite, što biste promijenili, trebate li bolje organizovati vrijeme ili efikasnije odrediti prioritete. Pokušajte kreirati vremenski određeni popis obaveza koji će vam pomoći da napredujete što brže.
***
Naslovna fotografija: @gerihirsch
Tekst: Ilda Lihić-Isović
TEKST: Bonjour.ba
Sigurnost je riječ koju svi volimo čuti, bilo da je riječ o poslu, porodici ili finansijama, ali koliko je zapravo realna? Da li sigurnost zaista postoji ili je samo osjećaj koji gradimo povjerenjem u ljude i sisteme oko sebe?
Upravo u tom prostoru između očekivanja i stvarnosti nastaje uloga upravljanja rizicima.
O tome šta znači biti čuvar stabilnosti u svijetu punom promjena, razgovarali smo s Arnelom Alagić, Direktoricom Sektora za upravljanje rizicima u ASA Banci.
Arnela Alagić, Direktorica Sektora za upravljanje rizicima u ASA Banci
Vi ste zaduženi za sve ono što treba spriječiti da se ne desi. Kada znate da je rizik realan, a da ga tim još ne vidi?
“Upravljanje rizicima u svakodnevnom radu ne možemo i ne trebamo posmatrati izolovano. Rizici predstavljaju sastavni dio poslovnog modela banke. Sagledavamo tržišna kretanja i regulatorni okvir. Za mene, snažan tim predstavlja ključnu ulogu u uspješnom upravljanju rizicima," objašnjava Arnela.
Ona dodaje da timski rad omogućava razmjenu znanja, transparentnu i jasnu komunikaciju, razumijevanje, ali i jednako važno poštovanje, čime rizici predstavljaju prilike za unapređenje poslovnih procesa, a nikako prijetnju u poslu.
Kako izgleda kada lider mora reći “ne”, iako zna da to niko ne želi čuti?
Arnela: Vrlo često kada dođe ‘ne’, to je izazov kojeg zajedno pretvaramo u prilike. U mojoj ulozi reći ‘ne’ posmatram u širem kontekstu, odnosno u interesu cijele organizacije, na način da nas rizik ne ograničava, nego u svakodnevnom poslu pomaže ka kvalitetnijim i razumnijim donošenjem odluka.
Postoji li u životu “sigurna opcija” ili je to samo osjećaj koji sebi kupimo?
Dotakli smo se i teme koja se rijetko postavlja naglas, a to je da li postoji u životu uopće sigurna opcija ili samo iluzija kontrole koju gradimo planiranjem i odlukama.
“Sigurna opcija u životu jeste osjećaj, a ne činjenica. Ono što nas čini sigurnim u svakodnevnom radu jesu analize različitih podataka, kontrola koju uspostavljamo u određenom poslovnom okruženju. Upravljanje rizicima jeste činjenica gdje svakodnevnim donošenjem odluka sprečavamo da se nešto desi”, objašnjava Arnela.
Za kraj, razgovor smo usmjerili ka temi koja najviše povezuje banke i ljude, a to je povjerenje.
Zašto neki korisnici osjećaju nepovjerenje prema bankama?
Arnela jasno ističe da se povjerenje ne podrazumijeva, ono se gradi i to svakodnevno: "Transparentna i jasna komunikacija prema klijentima je ključ da banka postane strateški partner sa svojim klijentima. Takav pristup upravo imamo u ASA Banci. Taj pristup dovodi do zadovoljstva klijenata, a u konačnici to je ključni pokazatelj dugoročnog povjerenja i dvosmjerne komunikacije s klijentima koju smo uspostavili.“
Razgovor s Arnelom Alagić pokazuje da sigurnost nije stanje, već proces koji se svakodnevno gradi znanjem, odgovornošću i povjerenjem. U njenom poslu, iskustvo i analitika idu ruku pod ruku s empatijom i razumijevanjem ljudi jer iza svake brojke stoji odluka, a iza svake odluke čovjek.
Upravo takav pristup čini ASA Banku mjestom gdje se odluke ne donose samo racionalno, nego i s dubokim osjećajem odgovornosti prema ljudima, a žene poput Arnele pokazuju da liderstvo nije samo u donošenju odluka, već i u načinu na koji se one žive.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
