TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 9.8.2021.
Sarajevo se uvijek posebno probudi tijekom festivalske sezone i svatko od nas osjeti određeno uzbuđenje i euforiju u gradu za vrijeme SFF-a.
U želji da uspomenu sa festivalskih dana provedenih u Sarajevu ponesete kući, kreirali smo maleni vodič kroz najzanimljvije suvenire koje možete ponijeti iz festivalskog grada.
Istini na volju, brusili smo ovu listu duže vremena u želji da zaista spomenemo neke od brojnih sjajnih adresa u Sarajevu na kojima ćete naći autentične artikle i dodatke. Zato smo u nastavku izdvojili one brendove i concept store adrese koje okupljaju tradiciju, kreativnost, handmade i #madeinbih u jednu cjelovitu priču. Naravno, za detaljnije upoznavanje sa odličnim brendovima u BiH, uvijek možete istražiti #MadeInBiH priče ovdje.
A u nastavku otkrijte gdje i što kupiti u Sarajevu kako bi vam ostala divna uspomena na 27. izdanje Sarajevo Film Festival.
Službeni suveniri SFF-a u Festival Shopu
Marljiv tim Festivalskog shopa svake godine priprema atraktivne košulje, kape, bilježnice, festivalske kataloge, olovke kako biste po njima mogli zapamtiti Sarajevo Film Festival. Prodajna mjesta nalaze se na dvije lokacije: na blagajnama Sarajevo Film Festivala i u trgovini na Festivalskom trgu, koja je otvorena od prvog dana do posljednjeg dana Festivala.
Foto: sff.ba
Slastica – Butik Badem
Ovaj butik krije neke od najslađih poklona, među kojima su kolekcije orašastih plodova, deserta i brojnih drugih tradicionalnih slastica.
Molimao
Ovaj lifestyle brend iz Sarajeva i nadahnut Sarajevom kreator je kolekcija odjeće koje na odvažan način spaja street art i minimalizam u nosive artikle.
Bazerdžan Concept Store
Mjesto na kojemu ćete naći skupinu kvalitetnih proizvoda sa #MadeInBiH etiketom gdje svaki brend ima svoju posebnu priču i autentičnost. Uz nakit, u Bazerdžan Concept Storeu možete kupiti i odjeću, kao i dodatke za dom.
Kutcha Concept Store
Osim što interijer ovog concept storea krije autentične dodatke i odjeću koja će vas osvojiti na prvi pogled, svidjeti će vas i bashta kako ju oni rado zovu koja se nalazi iza Kutche.
Foto: @kutcha_cs
Royal with Cheese – Revolt Clothing
Streetwear je glavna odlika ovog brenda odjeće koji je baziran u Sarajevu. Na sceni su još od 2010. godine, a dizajn njihovih majica i ostalih artikala krije dašak buntovnosti i odvažnosti.
U njihovoj trgovini u Sarajevu možete pronaći i knjigu o izuzetnim ženama iz Bosne i Hercegovine koje su utjecale na naše društvo i još uvijek u njemu ostavljaju svoj trag.
Foto: @royalwithchesesarajevo
Articoolisan
Umjetnički shop u kojemu možete naručiti postere, odjeću i dodatke za dom sa motivima koji podsjećaju na Sarajevo. Neki od tih motiva su ćilim, sebilj i kolaži koji otkrivaju panoramu grada.
LisicaLisica
U njihovom showroomu možete pronaći najzanimljivije dodatke za dom i nakit rađen od bakra i mjeda. Njihov zanat dio je obiteljske tradicije od 1960. godine.
Vitrina Concept Store
Na ovoj adresi pronaći ćete zanimljice handmade i tradicionalne poklone, dodatke za dom, odjeću i nakit koji će vas rado podsjećati na vaš boravak u Sarajevu.
Magaza
Dino Merlin fan shop rado će posjetiti svi ljubitelji njegove glazbe i zaljubljenici u autentične poklone i dodatke za dom i garderobu.
***
Naslovna fotografija: Marko Jovančić
Tekst: Marija Perić
TEKST: Lamija Muratagić
Tufting je glasan, grub i fizički zahtjevan proces. Ono što iza njega ostaje djeluje potpuno suprotno. Meko, taktilno i umirujuće. Dok smo posmatrali radove izložene u Domu Zanata, upravo je taj kontrast bio jedan od prvih elemenata koji se mogao osjetiti u prostoru.
Samostalna izložba In Between the Threads okuplja tapiserije kroz koje Amila Mujanović-Hodžić istražuje pripadanje, sjećanje i ličnu transformaciju. U razgovoru za Bonjour.ba među izloženim radovima govorila nam je o njihovom nastanku, odnosu prema materijalu i iskustvima koja su oblikovala njen stvaralački proces.
Amila Mujanović-Hodžić, produkt dizajnerica i umjetnica
Foto: Edvin Kalić
Amila vunu oblikuje kroz reljef, volumen i formu, a značenja radova otvaraju se postepeno, zajedno s detaljima njihove izrade i pričama koje stoje iza njih.
Izložbu je posvetila kćerkama Amal i Djuli, koje donedavno nisu ni znale čime se njihova mama bavi.
Amila nam je otkrila da je upravo zbog njih ova postavka za nju mnogo više od predstavljanja novih radova. U njoj je sažela vrijednosti, znanje i odnos prema stvaranju koje želi prenijeti dalje.
Sarajevo i Berlin danas su dvije tačke Amilinog privatnog i stvaralačkog života. Kretanje između njih promijenilo je način na koji razmišlja o pripadanju, ali i o tragovima koje ostavljamo u prostorima kroz koje prolazimo.
Koliko je život između Berlina i Sarajeva promijenio način na koji posmatrate dom?
„Nekada sam dom doživljavala kao mjesto. Danas ga mnogo više doživljavam kao osjećaj. Život između dva grada naučio me da pripadanje nije nužno vezano za jednu adresu, već za ljude, uspomene i male rituale koje nosimo sa sobom. Zanimaju me tragovi koje ostavljamo u prostorima, ali i tragovi koje prostori ostavljaju u nama.“
I naziv studija SELICE proizašao je iz te ideje kretanja i povratka. Amila u pticama selicama prepoznaje sposobnost prilagođavanja novim prostorima uz zadržavanje veze s vlastitim korijenima.
Amilin odnos prema tekstilu nije započeo savremenom popularnošću tuftinga. S tradicionalnim tkanjem susrela se još tokom školovanja u Srednjoj školi primijenjenih umjetnosti, a kasnije je učestvovala u realizaciji radova Šejle Kamerić, tkajući njene ćilime u radionici Amile Smajović-Pozder.
Na projektu Poetika šare razvijala je vlastite predmete na tradicionalnim tkalačkim stanovima. Upravo su joj ta iskustva pokazala koliko su vremena, vještine i koncentracije sadržani u svakom centimetru tekstila.
Tufting je došao kasnije, tokom izrazito teškog životnog perioda. U njemu nije pronašla samo drugačiju tehniku nego mogućnost da emociju prevede u fizički materijal. Sam proces je grub, glasan i repetitivan, dok je njegova završena površina meka i topla. Taj kontrast nije tek zanimljivost zanata, nego emotivna osnova njenog rada.
Koliko dugo u prosjeku nastaje jedna tapiserija i šta taj proces od vas zahtijeva?
„Teško je reći koliko dugo nastaje jedna tapiserija jer svaka ima svoj ritam. Nekada je završim za nekoliko dana, nekada su potrebne sedmice ili čak mjesec dana. Ne mislim samo na vrijeme izrade, već i na sve ono što joj prethodi, promišljanje, istraživanje, skiciranje, odabir materijala i traženje prave forme. Najveći dio procesa zapravo se odvija mnogo prije nego što uzmem tufting alat u ruke.
Takav rad od mene traži strpljenje, potpunu prisutnost i spremnost da usporim. U vremenu u kojem smo navikli da sve nastaje brzo, upravo mi ta sporost daje osjećaj smisla. Mislim da se ona na kraju osjeti i u samim radovima.“
Tapiserije su izrađene od visokokvalitetne novozelandske vune i drugih održivih materijala. Njihove boje, volumen i mekoća neposredno privlače pogled, ali Amili je podjednako važno sve ono što na površini ne možemo odmah pročitati. Porijeklo materijala, ljudsko znanje i vrijeme sadržano u svakom dijelu rada.
Sporost je ovdje sastavni dio stvaralačkog procesa i kvaliteta koji ostaje utkan u konačni rad. Ona je sastavni dio forme. Ukloniti vrijeme iz tog procesa značilo bi ukloniti dio vrijednosti samog rada.
Posebno mjesto u postavci zauzima instalacija od sirove vune pramenke. Njome Amila pogled vraća na početak procesa, mnogo prije umjetničke ideje, dizajnerske skice i galerijskog zida.
Put jedne niti, kaže Amila, počinje mnogo prije tapiserije: od ovce, šišanja i pranja vune, preko češljanja, vunovlačarstva i predenja, do tkanja ili tuftinga. U tom procesu učestvuju brojni ljudi i zanati čiji rad u gotovom predmetu često ostaje nevidljiv.
Posebno skreće pažnju na vunovlačarstvo, zanat koji polako nestaje. S njim ne odlazi samo jedna tehnika, nego i znanje o materijalu, lokalnom podneblju i procesu kojim su generacije sirovu vunu pretvarale u trajne i vrijedne predmete.
„Danas često vidimo samo gotov proizvod, a zaboravljamo koliko rada, vremena i vještine stoji iza njega“, kaže Amila.
Za nju se vrijednost ručnog rada zato ne iscrpljuje u činjenici da je predmet izrađen rukama. Ona se nalazi u pažnji, znanju i malim odstupanjima koja ga čine neponovljivim. U svijetu serijske preciznosti trag ljudske ruke postaje ono što se ne može proizvesti u beskonačnom broju identičnih primjeraka.
Nesavršenost tada nije nedostatak koji treba sakriti, nego dokaz da je proces zaista postojao.
Održivost je jedno od temeljnih polazišta studija SELICE i prisutna je u izboru materijala, ritmu izrade i ideji da predmet treba trajati.
Amila nam je govorila o dizajnu kao načinu oblikovanja svakodnevnih navika. Predmet koji čuvamo, popravljamo i s vremenom prenosimo dalje za nju ima vrijednost koja raste zajedno s odnosom koji prema njemu razvijamo.
Koji kompromis u svom radu nikada ne biste napravili?
„Nikada ne bih pristala da ubrzam proces nauštrb kvaliteta ili da biram materijale koji nisu u skladu s vrijednostima u koje vjerujem. Važno mi je da iza svakog rada mogu potpuno stajati, od prve ideje do posljednje niti. Mislim da se iskren odnos prema materijalu i procesu uvijek osjeti u konačnom rezultatu.“
Dok smo posmatrali postavku, zanimalo nas je koliko se značenje radova mijenja sa svakom osobom koja pred njima zastane.
Šta se nadate da će neko prepoznati o sebi dok stoji pred vašim radovima?
„Ne očekujem da ljudi u mojim radovima vide isto što i ja. Zapravo, volim kada svako pronađe vlastito značenje. Ako se neko pred njima na trenutak zaustavi, prisjeti nekog mjesta, osobe ili osjećaja koji je možda dugo bio zaboravljen, onda mislim da je rad ostvario svoju svrhu. Za mene umjetnost ne mora dati odgovore, ponekad je dovoljno da postavi pitanje koje ostane s nama i nakon što odemo.“
In Between the Threads povezuje porijeklo, zanatsko znanje i savremeni umjetnički izraz, predstavljajući tradiciju kao živi materijal koji se prenosi, razvija i iznova tumači.
Jedna nit tako postaje zapis ljudi, prostora i vremena koji su joj omogućili da nastane, ali i svega što će u njoj prepoznati oni koji pred radom zastanu.
Izložba In Between the Threads realizovana je uz kustosku saradnju Džane Ajanović iz Doma Zanata. Strateški kreativni koncept, vizuelni identitet i komunikacijsku strategiju projekta oblikovala je Selma Obarčanin, ispred SO.. Quantum Growth Agency, dok je fotografkinja Amna Geljo dokumentovala postavku i otvorenje izložbe.
Izložba ostaje otvorena do 29. augusta 2026. godine u Domu Zanata u Sarajevu, na adresi Zelenih beretki 8. Ulaz je besplatan.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: Amna Geljo ( @amnassiaa ) / Bonjour.ba
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
