TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 29.3.2020.
#OstaniKući inicijativa ponukala nas je da razmislimo kako i svoju kupaonicu detaljnije urediti te kreirati opuštajuću, ali itekako organiziranu oazu.
Srećom, Pinterest je brzo odgovorio na našu nedoumicu kroz nekoliko sjajnih fotografija na kojima ćete uočiti praktične i jednostavne trikove primjenjive i na uređenje vaše kupaonice.
Pored standardnih savjeta kako organizirati police, otkriti ćete multifunkcionalnost svakidašnjih predmeta, pristupačne trikove za slaganje, ali i prijedloge kako maksimalno uštedjeti na prostoru.
Otkrijte više u nastavku.
PLETENE KORPE SU VAŠI NAJBOLJI PRIJATELJI
Možete ih koristiti za skladištenje ručnika, ali i za brojne druge stvarčice koje će vam uvijek biti nadohvat ruke i na jednom mjestu.
DODATNE POLICE ISPOD UMIVAONIKA SUPER SU RJEŠENJE
Bilo da imate maleni ili veliki umivaonik, prostor ispod sjajan je za kreiranje dodatnog mjesta za skladištenje stvari.
VJEŠALICE ĆE ODLIČNO UŠTEDITI PROSTOR
Ovaj trik najbolje će koristiti malene kupaonice, no sjajan je i za velike kupaonice. Na njih možete ovjesiti ručnike koje koristite, pletene vrećice ili čak biljke kojima odgovaraju uvjeti u kupaonici.
ŠTO KAŽETE NA LJESTVE U KUPAONICI?
Ovaj praktičan dodatak možete koristiti na bezbroj načina, a itekako je zanimljiv detalj koji će učiniti dizajn vaše kupaonice modernim i mrvicu drugačijim.
ISKORISTITE UGAO KOD KADE ILI TUŠA
Šamponi, regeneratori, losioni, maske... svi oni će najbolje izgledati na visećim policama koje možete locirati na zidu u uglu. Osim što ćete tako uštedjeti prostor, učiniti ćete ih najdostupnijima tijekom kupanja i tuširanja.
PLETENE VREĆICE I U ORGANIZACIJI KUPAONICE? ZAŠTO NE?
Pletene i mrežaste vrećice sjajan su način kako skladištiti toalet papir i slične higijenske potreštine u vašoj kupanici.
UGRADBENE POLICE SU CHIC I PRAKTIČAN DETALJ U VAŠOJ KUPAONICI
Ovako uređene police ne samo da su zanimljive za uređenje vaše kupaonice, nego će i samu organizaciju učiniti jednostavnijom.
ISKORISTITE PROSTOR I IZNAD WC ŠKOLJKE
Dodatne police, košare, vješalice i slično kreirati će dodatni prostor za skladištenje, ali i izgledati odlično u vašoj kupaonici.
VIŠENAMJENSKO POKUĆSTVO IDEALNO JE ZA MALE KUPAONICE
Klupica koju ste nabavili za mališane koji žele oprati ruke u umivaoniku, ali još uvijek ne mogu doseći slavinu, može vrlo lako postati i mjesto za dodatno skladištenje uz malo mašte.
STAKLENKE S POKLOPCEM ODLIČNE SU ZA SKLADIŠTENJE SITNICA
Bilo da već imate neiskorištene staklenke ili planirate nabaviti nove, štapići, četkice, vatice i slične stvari vrlo lako ostaju organizirane u ovakvim posudama na vašim policama.
VISEĆE KOŠARE CHIC SU I PRAKTIČAN DODATAK ZA ORGANIZACIJU
Ukoliko investirate u par košara koje ćete ovjesiti na police ili u ovom slučaju na ljestve, kreirati ćete pregledan i organiziran sustav u vašoj kupaonici na koji ćete biti iznimno ponosni.
SVOJE PROIZVODE ZA SVAKODNEVNU NJEGU ČUVAJTE U POSUDI
Ukoliko na umivaoniku čuvate parfem, kremu za ruke, lice i slično te proizvode vrlo lako možete organizirati ukoliko ih u uglu posložite na jedan ukrasni tanjur ili posudu koja će biti sjajan detalj u vašoj kupaonici.
TKO KAŽE DA SVIJEĆE NISU MULTIFUNKCIONALNE?
Jednom kada iskoristite svijeće u vašem domu, prenamijenite ih i pretvorite u simpatične posude za vaš makeup koji će na neodoljiv način ostati posložen u vašoj kupaonici.
SVOJE STVARČICE U LADICAMA MOŽETE ORGANIZIRATI UZ POMOĆ ODJELJAKA
Svi koji vole imati cijeli sistem organizacije, korak više mogu napraviti kada u svoje ladice uključe odjeljke i posudice uz pomoć kojih mogu još detaljnije posložiti sve sitnice.
JEDNOSTAVNE ČAŠE SU TAKOĐER ODLIČNE ZA ORGANIZACIJU
Sve vaše četkice, proizvode i druge stvarčice vrlo jednostavno možete organizirati uz pomoć par prozirnih čaša u vašoj kupaonici.
POKRETNA KOLICA SJAJNA SU INVESTICIJA ZA VAŠU KUPAONICU
Osim što na njima možete organizirati sve sitnice, možete ih prenositi i postaviti gdje god vam to u trenutku odgovara što je sjajno, pogotovo za malene kupaonice.
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
