TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 17.2.2018.
Istinski smo pobornici mišljenja da se dizajn našeg interijera može mijenjati iz dana u dan i da od postojećeg ukrasa ili komada namještaja uvijek možemo kreirati nešto novo. Oduzimanjem jedne sitnice ili dodavanjem druge možete iznova mijenjati izgled vašeg doma sve do onog trenutka kada doslovce obožavate svaki kutak u svoja četiri zida.
Pošto svakako u svom domu uz već ustaljeni raspored volimo tu i tamo dodati nešto moderno, novo i osvježiti prostor, nerijetko svratimo do online adresa kako bismo saznali što se to krije na policama, sofama i uredskim stolovima trendsetterica. It cure svakako imaju svoje viđenje lijepo i moderno uređenog stana. Izvješće koje smo mi dobili u svom istraživanju njihovih profila i interijera donosi pregršt zanimljivih komada namještaja koje ćete rado pozdraviti u svom domu, ali i nekoliko ustaljenih stvarčica koje će možda trebati preuređenje u vašem domu. Što svaka it cura ima u svom interijeru, otkrivamo u nastavku.
# Cvijeće
Puno cvijeća. Toliko cvijeća da, gdje god da spustite pogled, ne možete, a da ne vidite cvijeće. Najčešći izbori aranžmana najviše za početak ovise o dijelu godine, ali it djevojke lude za božurima, gipsofilijom, crvenim ružama i margaritama.
#2 Nešto vintage
Od zdjelica sa ručno oslikanim dizajnom do sofe koja se prostire cijelom prostorijom, it djevojke vole vintage komade. U kojoj mjeri ste ga vi spremni ugostiti u svom domu, naravno, ovisi o vama, ali vjerujemo da vješalice za ključeve ili pepeljara u vintage stilu nikako neće naškoditi.
#3 Neonski znakovi
Jednostavni natpis iznad kreveta, riječ koja pozdravlja vaše goste u hodniku ili jednostavno znak koji se krije negdje u kutu vašeg dnevnog boravka - totalno je u trendu imati neonske znakove u domu. Uzimajući u obzir koliko smo zabavnih Pinterest fotografija uspjeli pronaći, vjerujemo da ćete i vi veoma brzo pronaći jedan originalan natpis za sebe.
#4 Časopisi i knjige na uglu stola
Nešto što se proteže već generacijama svakako je ovaj trend koji se još uvijek ne želi umiroviti – hrpa vaših omiljenih magazina koji vas pogledavaju na krajičku stola za kavu. Tu su da odražavaju vaš stil, ukus i posluže kao svojevrsna inspiracija za vas.
#5 Krzno
Krzno ćete pronaći u svakom modernom domu u bilo kojem obliku i bilo kojoj dimenziji. Čekat će vas na vašoj stolici u uredu ili će čučati u njihaljci. Svoje mjesto u obliku krznenog jastuka naći će u hodniku, ali i na vašoj sofi u dnevnom boravku. O spavaćoj sobi ne želite da počnemo.
#6 Modna fotografija kao umjetnost na zidu
Isječak iz modnih novina, editorijal koji obožavate, vaš vlastiti crtež – sve su to varijacije koje možete iskoristiti kao dio zbirke modnih umjetnina. Bitno je da ostavi efekt kao natpis Prada Marfa koji se nalazi u stanu Lily van der Woodsen iz serije Gossip Girl (Tračerica).
#7 Svijeće
Jer uz takvu popularnost hyggea i slavljenje skandinavskog uživanja u životu, tko ne bi htio iskusiti hyggelig ugođaj uz pomoć svijeća u domu. Njihov miris će vas opustiti, a one će estetski uljepšati svaki noćni ormarić, stol u dnevnom boravku, ali i vaš uredski stol.
#8 Prozirna ili tzv.'ghost' stolica
Nismo ni primijetili kada se ušuljala u blagovaonice, za stolove za uljepšavanje i uredske stolove, a ova stolica već vjerno prati svaki moderno uređen dom. Najbolji prijatelj krznenih jastuka, minimalizma, ali i komad namještaja koji uspostavlja ravnotežu u domu sa previše stilova možda se uskoro nađe i u vašem interijeru.
#9 Savršeno organizirane police
Nešto sa sajma, suveniri sa putovanja, pokloni, knjige – sve to aranžirano na polici u svojevrsno umjetničko djelo, česta je postava na zidovima domova it cura. One veliku pozornost posvećuju svom dekoru i obožavaju sitnice. Pa čak i minimalistice ne mogu odoljeti ovom trendu.
#10 Zidovi ukrašeni umjetninama i fotografijama
U moderno uređenim domovima nerijetko ćete pronaći galerije i zidove od poda do stropa ispunjene svakojakim fotografijama, umjetničkim djelima i posterima. S obzirom na vaš ukus naravno možete birati količinu i aranžman samih fotografija, ali vjerujemo da ovaj trend ima namjeru u svijetu interijera ostati neko duže vrijeme.
Foto: pinterest.com
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
