Istinski smo pobornici mišljenja da se dizajn našeg interijera može mijenjati iz dana u dan i da od postojećeg ukrasa ili komada namještaja uvijek možemo kreirati nešto novo. Oduzimanjem jedne sitnice ili dodavanjem druge možete iznova mijenjati izgled vašeg doma sve do onog trenutka kada doslovce obožavate svaki kutak u svoja četiri zida.

Pošto svakako u svom domu uz već ustaljeni raspored volimo tu i tamo dodati nešto moderno, novo i osvježiti prostor, nerijetko svratimo do online adresa kako bismo saznali što se to krije na policama, sofama i uredskim stolovima trendsetterica. It cure svakako imaju svoje viđenje lijepo i moderno uređenog stana. Izvješće koje smo mi dobili u svom istraživanju njihovih profila i interijera donosi pregršt zanimljivih komada namještaja koje ćete rado pozdraviti u svom domu, ali i nekoliko ustaljenih stvarčica koje će možda trebati preuređenje u vašem domu. Što svaka it cura ima u svom interijeru, otkrivamo u nastavku.

# Cvijeće
Puno cvijeća. Toliko cvijeća da, gdje god da spustite pogled, ne možete, a da ne vidite cvijeće. Najčešći izbori aranžmana najviše za početak ovise o dijelu godine, ali it djevojke lude za božurima, gipsofilijom, crvenim ružama i margaritama.

#2 Nešto vintage
Od zdjelica sa ručno oslikanim dizajnom do sofe koja se prostire cijelom prostorijom, it djevojke vole vintage komade. U kojoj mjeri ste ga vi spremni ugostiti u svom domu, naravno, ovisi o vama, ali vjerujemo da vješalice za ključeve ili pepeljara u vintage stilu nikako neće naškoditi.

#3 Neonski znakovi
Jednostavni natpis iznad kreveta, riječ koja pozdravlja vaše goste u hodniku ili jednostavno znak koji se krije negdje u kutu vašeg dnevnog boravka - totalno je u trendu imati neonske znakove u domu. Uzimajući u obzir koliko smo zabavnih Pinterest fotografija uspjeli pronaći, vjerujemo da ćete i vi veoma brzo pronaći jedan originalan natpis za sebe.

#4 Časopisi i knjige na uglu stola
Nešto što se proteže već generacijama svakako je ovaj trend koji se još uvijek ne želi umiroviti – hrpa vaših omiljenih magazina koji vas pogledavaju na krajičku stola za kavu. Tu su da odražavaju vaš stil, ukus i posluže kao svojevrsna inspiracija za vas.

#5 Krzno
Krzno ćete pronaći u svakom modernom domu u bilo kojem obliku i bilo kojoj dimenziji. Čekat će vas na vašoj stolici u uredu ili će čučati u njihaljci. Svoje mjesto u obliku krznenog jastuka naći će u hodniku, ali i na vašoj sofi u dnevnom boravku. O spavaćoj sobi ne želite da počnemo.

#6 Modna fotografija kao umjetnost na zidu
Isječak iz modnih novina, editorijal koji obožavate, vaš vlastiti crtež – sve su to varijacije koje možete iskoristiti kao dio zbirke modnih umjetnina. Bitno je da ostavi efekt kao natpis Prada Marfa koji se nalazi u stanu Lily van der Woodsen iz serije Gossip Girl (Tračerica).

#7 Svijeće
Jer uz takvu popularnost hyggea i slavljenje skandinavskog uživanja u životu, tko ne bi htio iskusiti hyggelig ugođaj uz pomoć svijeća u domu. Njihov miris će vas opustiti, a one će estetski uljepšati svaki noćni ormarić, stol u dnevnom boravku, ali i vaš uredski stol.




#8 Prozirna ili tzv.'ghost' stolica
Nismo ni primijetili kada se ušuljala u blagovaonice, za stolove za uljepšavanje i uredske stolove, a ova stolica već vjerno prati svaki moderno uređen dom. Najbolji prijatelj krznenih jastuka, minimalizma, ali i komad namještaja koji uspostavlja ravnotežu u domu sa previše stilova možda se uskoro nađe i u vašem interijeru.

#9 Savršeno organizirane police
Nešto sa sajma, suveniri sa putovanja, pokloni, knjige – sve to aranžirano na polici u svojevrsno umjetničko djelo, česta je postava na zidovima domova it cura. One veliku pozornost posvećuju svom dekoru i obožavaju sitnice. Pa čak i minimalistice ne mogu odoljeti ovom trendu.

#10 Zidovi ukrašeni umjetninama i fotografijama
U moderno uređenim domovima nerijetko ćete pronaći galerije i zidove od poda do stropa ispunjene svakojakim fotografijama, umjetničkim djelima i posterima. S obzirom na vaš ukus naravno možete birati količinu i aranžman samih fotografija, ali vjerujemo da ovaj trend ima namjeru u svijetu interijera ostati neko duže vrijeme.

Foto: pinterest.com

Postoji nešto gotovo meditativno u ritmu ruku koje oblikuju drvo.

U Bosni i Hercegovini riječ zanat nije samo vještina ona je kultura, način postojanja, veza između prošlog i sadašnjeg. Prije deset godina, jedan brend je odlučio upravo to naslijeđe pretvoriti u savremeni jezik dizajna. Danas, Zanat je sinonim za spoj tradicije i inovacije, prepoznat širom svijeta, ali duboko ukorijenjen u bosansku stvarnost.

Povodom desete godišnjice, Zanat je u Bosni i Hercegovini okupio sve svoje saradnike i prijatelje u događaju simboličnog naziva The Zanat Ten, trodnevnom susretu koji je spojio prošlost, sadašnjost i ono što tek dolazi.




Tri dana posvećena dizajnu, kulturi i budućnosti  

Događaj “The Zanat Ten” je slavio jubilej kroz kulturno putovanje kroz slojeve bosanskohercegovačkog identiteta i zajedničko promišljanje budućnosti dizajna. Od ateljea Safeta Zeca u Počitelju, do sarajevskih muzeja i galerija, gosti su otkrivali kulturu koja je inspirisala brend od samog početka. 

Među zvanicama su bila i neka od najpoznatijih imena svjetskog dizajna: Ilse Crawford, Yves Béhar, Naoto Fukasawa, Monica Förster, Sebastian Herkner, Michele De Lucchi, Harri Koskinen, Jasna Mujkić, Patrick Norguet, Jean-Marie Massaud, te Ludovica i Roberto Palomba.




Deset godina kasnije: Razgovor s Orhanom Nikšićem  

Nakon događaja The Zanat Ten, koji je okupio dizajnere i saradnike iz cijelog svijeta, razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o trenucima koji su obilježili proteklu deceniju, o naslijeđu koje Zanat čuva i o izazovu da tradiciju zadrži autentičnom, a istovremeno savremenom.

Foto: Irfan  Redžović 

Od Počitelja do Sarajeva, događaj je gostima pokazao slojeve bosanskog naslijeđa.   

Zašto vam je bilo važno da ovu godišnjicu ugradite u prostor i kulturu iz koje je sve krenulo?  

To je dobro pitanje. Zanat se gradi na temeljima bosansko-hercegovačkog kulturno-istorijskog naslijeđa. Konjičko drvorezbarstvo je prvi element nematerijale baštine iz Federacije BiH koji je uvršten na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, a taj element nije nastao u izolaciji od ostatka bosansko-hercegovačke kulture, odnosno kulturnog naslijeđa.

Mislimo da će naši partneri bolje razumjeti Zanat ako bolje upoznaju našu kulturu. Pored toga, od prvog trenutka kad smo krenuli u projekat zvani Zanat, naša ideja bila je da Zanat pored toga što koristi tehniku tradicionalnog konjičkog drvorezbarstva kao metod izrade svojih proizvoda, postane i sinonim za instituciju, brend ili poslovni model čija je misija između ostalog da promoviše različite elemente kulture našeg prostora. Obilježavanje godišnjice je samo jedan od načina na koji to radimo. 




Ove godine smo u Londonu bili koorganizator eventa sa arhitekticom Aidom Bratović, gdje smo britanskoj publici htjeli predstaviti bosansko-hercegovačko arhitektonsko kulturno naslijeđe kroz prezentaciju profesorice Nermine Zagore i rad Aide Bratović, tradicionalnu muziku Bosne i Hercegovine kroz nastup Damira Imamovića... 

Zanat za nas nije samo firma, nego i platforma koja promoviše određene vrijednosti.   



Vidjeti sve dizajnere zajedno u Bosni i Hercegovini po prvi put mora da je bio poseban trenutak.   

Da li je bio neki momenat u tom susretu, možda razgovor ili reakcija, što vam je ostalo posebno u sjećanju?  

U Bosni i Hercegovini, a siguran sam i u našoj široj regiji nikad se nije okupio ovoliki broj vodećih imena u svijetu dizajna.  Veliko je to ne samo za Zanat nego i za Bosnu i Hercegovinu i na to smo ponosni. Bilo je zaista puno divnih momenata, emotivnih i dirljivih trenutaka. Više njih ću sigurno dugo pamititi.

Dvije stvari koje su me posebno dojmile mi sad padaju na pamet.  Nakon obilaska ateljea Safeta Zeca u Poćitelju, novinarka New York Times-a koja piše o arhitekturi, dizajnu i naravno enterijeru, mi je rekla da je njegov dom i atelje u Počitelju najljepši enterijer u kojem je ikad bila. Kako je rekla, „ovdje je sve savršeno“.



Druga stvar, Michele de Lucchi, koji je ikona talijanskog dizajna, arhitekture i umjetnosti me pozvao da popijemo kafu prije njegovog samog odlaska. Htio je da mi kaže koliko je za njega značajajan event koji smo organizovali. Veli, a ja parafraziram, ovakve stvari se trenutno ne dešavaju ni u  Italiji, a ni šire u Evropi.

Mi smo se ovdje sastali da govorimo o bitnim stvarima kao što je budučnost dizajna kao profesije i naučne dicipline, da govorimo o široj društvenoj ulozi dizajna. Za mene lično je logično da dizajneri govore o široj društvenoj ulozi dizajna, jer dizajn ima moč da utiče na društvene procese. 



Kako uspijevate sačuvati autentičnost tradicionalnog zanata, a istovremeno ostati dio globalnog dizajnerskog dijaloga koji stalno traži nešto novo?  

Prije svega treba postaviti pitanje šta je to što neko smatra autentičnim? Kad smo radili na procesu uvrštenja konjičkog drvorezbarstva na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, zanimljivo mi je bilo otkriti da UNESCO nikako ne voli riječ autentičnost.   

Kad čovjek bolje razmisli, zapita se sljedeće: šta je zaista autentično. Tradicija konjičkog drvorezbastva razvijala se pod različitim uticajima.  Konjičko drvorezbarstvo je jedna mikro slika pluralizma u našem društvu, ako i slika istorije kroz koju je Zanat prošao.  




Mi u Zanatu imamo otvoren pristup u načinu na koji doživljavamo tradiciju. Čuvati tradiciju za nas ne znači slijepo kopirati određene paterne ili oblike koji su nastali u određenom trenutku kao dio te tradicije.   

Za nas je vrijednost konjičkog drvorezbarstva sadržana u njegovom nematerijalnom dijelu, u vještini izrade i emotivnoj vezi stvaraoca, kupaca i svih onih koji dolaze u dodir s konjičim drvorezbarstvom upravo prema tom načinu rada, posvečenosti kvalitetu.  

Kada na ovaj način shvatamo tradiciju, onda dizajn postaje metod za stalno inoviranje, učenje i svježinu zanata.     



Zanat kao priča o kontinuitetu

Kroz deset godina rada, Zanat je pokazao da dizajn može biti i čuvar kulture i pokretač promjene. Njihov uspjeh leži u sposobnosti da svijet podsjete da ručni rad nije nostalgičan čin, već savremeni izraz identiteta. 

Svaki komad koji izađe iz njihove radionice nosi tu priču o vremenu, o pažnji i o vjerovanju da naslijeđe može imati budućnost.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Monika Andrić