Nakon Pinteresta, Instagrama i sličnih medijskih platformi, prva naredna stilska inspiracija stiže s filmskih platna. Tema je neiscrpna: počinje s hollywoodskim klasicima kroz koje možemo pratiti povijesna razdoblja i njihove osnovne karakteristike, i traje do danas, kada su filmovi i serije prilika za reklamu, a često i tzv. odskočna daska dizajnerima, scenografima i drugim kreativcima.

Kroz sljedećih nekoliko primjera donosim vam svoj izbor ideja za vaše interijere i eksterijere, inspiriran popularnim filmovima i serijama. Prijatelji znaju da nisam filmofil i da u kinu najčešće zaspim, ali evo, pronašla sam ideje i u tim dijelovima koje uspijem budna odgledati.

Očekivano, počet ću s ovogodišnjim hitom, filmom La la Land. Svi proljetni trendovi na jednom mjestu: intenzivan kolorit, cvjetni, geometrijski i različiti grafički uzorci. Sadržaj Mijinog stana odgovara dobrom ulovu na lokalnom buvljaku: jastuci, zidni plakati, stolne svjetiljke, ogledala, prekrivači i zavjese. Iako na prvi pogled vlada „ništa-ni-s-čim“ stil, u konačnici odaje ugodnu atmosferu.  
Ljudi nerado biraju ovako intenzivne boje i uzorke, ali izaberite jedan komad koji će unijeti malu dozu eklekticizma: geometrijski uzorak na zavjesama/jastuku ili omiljeni filmski plakat.

Svaki film i serija su inspiracija, ali neki kao da su snimani s tim ciljem. Izdvojit ću film ‘The Intern“, za čiju scenografiju je odgovorna Kristi Zea. Inspiracija je u svakom prizoru filma: bijelo – siva kuhinja s popularnim „metro“ pločicama i otvorenim drvenim policama, industrijska viseća rasvjeta i Toledo stolice; nestvaran uredski prostor s bijelim stolovima i sivim ergonomskim stolicama, prugastim tepihom, industrijskom rasvjetom, vidljivim gredama i ogromnom količinom stakla i čelika. Ili blagovaonica koja krije popularna dizajnerska imena: Eames ili Hoffmann stolice.

Kad smo kod ikona produkt dizajna, vodim vas u Dexterov stan, gdje glavno mjesto drži Cherner drvena stolica, kojoj su glavne odlike zaobljenost i jednostavnost. Dizajnirao ju je Norman Cherner 1958. godine i od tad krasi interijere diljem svijeta, pa ju je i popularni Pixar smjestio u Toy Story 2!

Stolna lampa je komad koji svoje mjesto nađe u svakoj prostoriji, što svjedoči odvjetnička serija „Suits“, ali i kultna serija Seks i grad. Dobro, ne samo stolne lampe: popularne su i podne, ali u posljednje vrijeme i tzv. zglobne!

Govoriti o interijerima, a ne spomenuti švedsku trilogiju, predvođenu filmom „The Girl with the Dragon Tattoo“?!
Stakleni kubus smješten na stjenovitom brežuljku je Villa Överby. U cca 250 m² savršenog tlocrta i pomno dizajniranih detalja, od slavine do ogromnih otvora, sve je inspiracija! Iz nepregledne bjeline izdvajam jedine tamne komade - čak nekoliko caffe stolića. Rasporedite ih po dnevnoj sobi - za cvijeće, knjige, lampu,…

50 nijansi sive je (samo) naziv knjige i filma, dok u interijeru vlada sve osim sivila. Luksuzni materijali na nestvarnoj kvadraturi teško uopće mogu biti inspiracija za naše standarde. Ipak, stol s kamenom pločom u dnevnoj sobi ili prirodan i „nedovoljno“ obrađen trpezarijski stol su detalji koje bih ukrala iz interijera ovog tipa.

Dio popularnog kuhinjskog otoka često su visoke stolice. Spomenula sam industrijske Toledo, a sada ću izdvojiti stolice u boji, točno onakve kakve imaju Edina i Patsy u humorističnoj seriji Absolutely Fabulous. Metalne stolice Tolix u žutoj, zelenoj, plavoj, narančastoj boji dizajnirao je Xavier Pauchard davne 1934. godine.

Filmska industrija je neiscrpan izvor inspiracije, ali moram negdje završiti. Neki filmovi „imaju više stila“, u nekim je taj segment manje bitan.
U filmu „A Single Man“ stil igra jednu od najvažnijih uloga, već u traileru! Ako računamo da je za sve odgovoran sam Tom Ford, sve vam je jasno. Za kraj donosim tlocrt kuće i toplu preporuku za film: nepogrešiv interijer, sofisticiran stil glavnih glumaca i ... kutak s toaletnim stolićem!


Predimenzionirane lampe i ogromno ogledalo na stolu prekrivenom koraljnom tkaninom s bijelim tropskim uzorkom...plus „čupava“ bijela fotelja! Kontaktirajte nas ako znate gdje nabaviti ovakve komade!

Za MODAMO.piše: Martina Penava

_{Foto: www.jewishjournal.com,www.design-milk.com,www.patreon.com,www.littlemissarchitect.com,www.thescript.thetake.com,www.cultfurniture.com, www.filmandfurniture.com}

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.



Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada  

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.

Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba