#OstaniKući inicijativa motivirala nas je da među starijim hollywoodskim uspješnicama i nagrađivanim naslovima potražimo filmove koji će biti naše idealno vikend društvo.

Od crno bijelih romantičnih priča, preko dramskih i kriminalističkih hitova pa sve do pustolovnih filmova, ova lista krije neke od najpopularnijih naslova koje morate pogledati barem jednom u životu.

Pored toga, sjajne vijesti su da glumačku ekipu u ovim filmovima čine Audrey Hepburn, Katharine Hepburn, Humphrey Bogart, Vivien Leigh, Clark Gable, Gregory Peck, Meryl Streep i mnoga druga talentirana glumačka imena. Atmosfera crno-bijelih filmova, magija starog Hollywooda, ali i tematika o kojoj ovi naslovi govore, sjajan su bijeg od stvarnosti, a istovremenu potiču i na razmišljanje o ljubavi, životu i obitelji.

Zato, večeras pripremite kokice, vaš omiljeni napitak i uživajte u maratonu vječnih filmova koji i godinama nakon premijere nasmijavaju, zabavljaju i iznova oduševljavaju publiku.

Zameo ih vjetar (Gone with the Wind) (1939.)

Ovo je slavna američka ljubavna povijesna drama iz 1939. godine nastala prema istoimenom romanu kojeg je napisala Margaret Mitchell. Radnja se vrti oko južnjačke ljepotice Scarlett O’Hara koja odrasta tijekom i nakon američkog građanskog rata te se zaljubi u Rhetta Butlera.

https://www.youtube.com/watch?v=0X94oZgJis4

Čarobnjak iz Oza (The Wizard of Oz) (1939.)

Ovaj američki fantastično-glazbeni film iz 1939. snimljen je u boji, s efektima koji su bili još novi za to doba. Tijekom godina je postao vrlo poznat i popularan, a donosi priču o djevojčici Dorothy koja je sanjala o mjestu gdje nema problema, posjeti Čarobnjaku iz Oza i putovanju na kojemu su joj se pridružili limeni čovjek, strašilo i lav.

https://www.youtube.com/watch?v=H_3T4DGw10U

Casablanca (1942.)

Romantična drama smještena u marokanski grad Casablancu tijekom Drugog svjetskog rata fokusira se na sukob između, prema riječima jednog od junaka, ljubavi i vrline: on mora odabrati između ljubavi prema ženi i onog što je ispravno, pomaganja njoj i njenom mužu vođi Pokreta otpora da pobjegnu iz Casablance kako bi mogli nastaviti borbu protiv nacista.

https://www.youtube.com/watch?v=BkL9l7qovsE

Afrrička kraljica (The African Queen) (1951.)

Zvijezde Katharine Hepburn i Humphrey Bogart u ovom klasiku koji je režirao John Huston donose priču o misionaru i kapetanu na brodu u središnjoj Africi za vrijeme Prvog svjetskog rata.

https://www.youtube.com/watch?v=88jytHOsDos

Praznik u Rimu (Roman Holiday) (1953.)

Ovo je romantična komedija iz 1953. godine. Film priča o mladoj princezi koja pobjegne tijekom službenog posjeta Rimu i sprijatelji se s ciničnim američkim novinarom, koji samo želi ekskluzivnu priču, ali kasnije shvati da se zaljubljuje u nju.

https://www.youtube.com/watch?v=twi3lQIDkiU

Prozor u dvorište (Rear Window) (1954.)

Prema mnogima jedan od Hitchcockovih najboljih filmova. Radnja se odvija u sobi gdje Jeff Jeffries nakon teškog prijeloma noge biva prisiljen ostati doma. Dan mu se sastojao od sjedenja na prozoru uz pogled na susjedstvo i posjete njegove lijepe djevojke Lise i patronažne sestre Stelle.

https://www.youtube.com/watch?v=m01YktiEZCw

Ubiti pticu rugalicu (To kill a Mockingbird) (1962.)

Ova američka drama iz 1962. i adaptacija istoimene knjige autorice Harper Lee donosi priču o rasnoj nejednakosti u izmišljenom gradu Maycombu (država Alabama).

https://www.youtube.com/watch?v=KR7loA_oziY

Priča sa zapadne strane (West Side Story) (1961.)

Ovaj film se smatra jednim od najboljih filmskih mjuzikla i kinematografskim remek djelom koji je osvojio čak 10 Oscara. Glavni glumci su Mary i Tony, mladi ljubavnici, koji proživljavaju sudbinu Romea i Julije među zaraćenim bandama New Yorka.

https://www.youtube.com/watch?v=NF1L3NorO3E

Divan život (It's Wonderfull Life) (1946.)

Slavni američki dramski film koji donosi priču o Georgeu Baileyu, poslovnom čovjeku na rubu samoubojstva na sam Badnjak. Georgea su pritisli brojni problemi, a kap koja je prelila čašu bila je gubitak značajne svote novca. No tada se pojavljuje njegov anđeo čuvar Clarence koji mu pokazuje kako bi njegov grad, obitelj i poznanici izgledali da se nikad nije rodio. 

https://www.youtube.com/watch?v=ewe4lg8zTYA

Moja Afrika (Out of Africa) (1985.)

Romantični film smješten u kolonijalnoj Keniji u 20. stoljeću donosi priču o ljubavi između vlasnice plantaže i lovca na divljač. 

https://www.youtube.com/watch?v=2EW2kNCmZZ0

U Historijskom muzeju, umjetnost je na trenutak vratila mirise i boje koje smo mislili da smo prerasli.

U večeri prvog sarajevskog snijega onog tihog, usporenog, što grad na tren pretvori u vlastitu nostalgiju zakoračili smo u Crnu sobu i ušli u svijet Hanne Dujmović. Sve je djelovalo poznato, ali drugačije kao da su uspomene samo čekale da ih neko pozove nazad.

U galeriji ispunjenom ljudima, bojama i tihim uzdasima prepoznavanja, Hanna Dujmović je otvorila  svoju novu izložbu „Nostalgija djetinjstva“, a za sve koji nisu stigli na otvaranje, postavka ostaje otvorena do 29. novembra.

Umjesto klasičnog otvaranja, publika je dobila scensku večer: figure iz Hanninog imaginarnog svijeta kretale su se kroz prostor, VR projekcije otvarale skrivene slojeve slika, a fasada muzeja postala svjetlosna pozornica. Sve je djelovalo kao da je neko na trenutak spojio umjetnost, performans i animaciju u jedan polifoni doživljaj.




I baš tu, u toj pažljivo režiranoj mješavini umjetnosti i intime, počinje priča o ciklusu koji ne prikazuje samo djetinjstvo nego osjećaj povratka sebi.

Prije nego što se prepustimo bojama, simbolima i malim ritualima koji čine ovaj ciklus, razgovarali smo s Hannom o tome šta je „Nostalgija djetinjstva“ zaista otključala u njoj i zašto se činilo da je sinoć cijela galerija disala tim istim osjećajem.



Nostalgija djetinjstva“ je naziv koji odmah otvara vrata u vrlo intiman, gotovo scenski prostor.   

Šta taj pojam znači za vas i kakvu ste ideju željeli da publika ponese iz ovog ciklusa?  

Naziv “Nostalgija djetinjstva” došao je vrlo prirodno, gotovo spontano, dok sam radila na ovim formatima i vraćala se prizorima koji su godinama bili potisnuti negdje u tišini mog sjećanja. 

Djetinjstvo je za mene bilo razigrano, puno topline, bezbrižnosti i maštovitih svjetova koje sam tada smatrala stvarnim. Ovaj ciklus je zapravo moj pokušaj da ponovo dotaknem te fragmente, da ih izvučem na svjetlo i dam im novu formu.



 

Naziv nosi sa sobom i određenu nježnost, ali i blagu tugu, tugu za vremenom koje ne možemo vratiti, ali koje i dalje živi u nama kroz mirise, predmete i osjećaje koji se iznenada jave. 

Željela bih da publika, bez obzira na to odakle dolazi, kroz ove slike pronađe svoje uspomene: kroz neki predmet iz kuće svojih roditelja, zvuk iz ulice, igru koju su davno zaboravili.

Ako publika izađe iz prostora izložbe s toplinom u grudima, s osmijehom i možda nekom malom uspomenom koja im se iznenada vratila onda je ciklus ispunio svoj zadatak.



Svaka izložba ima onaj jedan trenutak koji vas “zaključa” u temu, kada sve što je do tada bilo rasuto odjednom dobije jasnu putanju.

Sjećate li se šta je kod ove postavke bila ta iskra onaj emocionalni impuls od kojeg je sve krenulo?    

Rekla bih da oduvijek u sebi nosim određenu dozu čežnje za nekim prošlim vremenima kao stara duša koja putuje modernim svijetom koji se ubrzano razvija. 

U ovom ciklusu sam misli i emocije spojila u jedan impuls koji je doveo do realizacije na platnima. Vjerujem da ću ovaj ciklus kroz vrijeme nastaviti razvijati, jer smatram da ima perspektivu da potakne kolektivnu emociju i da održi vizuelni, fizički prikaz fragmenata koje polako zaboravljamo.




Vaše slike već godinama vode dijalog sa snovima, mitovima, sjećanjima kao da se više glasova prepliće u jednom kadru.

Koje ste nove glasove pozvali u ovaj ciklus i zašto mislite da su se pojavili baš sada?  

Tako je. Pored simbolike, tema mojih slika navodi me da se mnogo bavim introspekcijom, a tako dolazim do novih odaja unutar svog bića i preplićem ih s onim što stvaram. 

Kao što sam rekla ranije ubrzano i površno doba u kojem živimo potiče me da se vraćam starim vrijednostima, koje kroz ovaj ciklus želim sačuvati i veličati.



Ženska figura je u vašem radu dugo bila nositeljica energije, simbolike i unutrašnje dinamike.  

Kako se ženska figura pojavljuje u ovoj postavci kao lik, kao energija, kao arhetip ili nešto treće?  

Ženska figura je u većini mojih slika nositeljica kompozicije. Na taj način odajem poštovanje ženama, koje su mnogo više od fizičke pojave što vrlo često zaboravljamo.

U ovom ciklusu fokus na žensku figuru je nešto manji, više odlazim u intimu prostora i razradu dječjih figura, obzirom da je koncept ciklusa to zahtijevao.



Kada se približimo vašim platnima, uvijek postoji jedan detalj koji nas emocionalno uhvati.

Ako biste morali izdvojiti jedan kadar iz nove postavke koji najtačnije govori o vašem trenutnom unutarnjem pejzažu, šta bi to bilo?  

Svaka od slika nosi mnoštvo simbolike, a kako smo svi individue za sebe, tako i isti motivi bude različite emocije kod različitih ljudi.
Konkretno iz ovog ciklusa, za mene posebnu emotivnu težinu nosi simbol Kinderlada zdjelice, posude iz koje sam tokom djetinjstva jela Čokolino i gledala crtane filmove. 

Danas se tom ritualu vraćam kroz sjećanje, kao trenutku u kojem sam istinski osjećala nešto što nam je danas tako strano: mir.

Foto: Monika Andrić

Šta vas, u ovom trenutku, najviše zaokuplja kao umjetnicu pitanje, ideja ili osjećaj kojem se stalno vraćate dok razmišljate o svojim narednim radovima?  

Publika gleda završni rezultat bez jasnog uvida u to kako je do njega došlo i koje su se unutrašnje faze odvile. Kako sve moje slike nastaju bez prethodnih skica, često se desi da određeni detalji nisu dovedeni do savršenstva, ali upravo u tome leži autentičnost rukopisa kojim se koristim.

U ovom trenutku, kao i tokom rada na ovom ciklusu, emocija koja me najviše prožimala bila je upravo: nostalgija.

Foto: Amna Geljo  
 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Monika Andrić, Amna Geljo