#OstaniKući inicijativa motivirala nas je da među starijim hollywoodskim uspješnicama i nagrađivanim naslovima potražimo filmove koji će biti naše idealno vikend društvo.

Od crno bijelih romantičnih priča, preko dramskih i kriminalističkih hitova pa sve do pustolovnih filmova, ova lista krije neke od najpopularnijih naslova koje morate pogledati barem jednom u životu.

Pored toga, sjajne vijesti su da glumačku ekipu u ovim filmovima čine Audrey Hepburn, Katharine Hepburn, Humphrey Bogart, Vivien Leigh, Clark Gable, Gregory Peck, Meryl Streep i mnoga druga talentirana glumačka imena. Atmosfera crno-bijelih filmova, magija starog Hollywooda, ali i tematika o kojoj ovi naslovi govore, sjajan su bijeg od stvarnosti, a istovremenu potiču i na razmišljanje o ljubavi, životu i obitelji.

Zato, večeras pripremite kokice, vaš omiljeni napitak i uživajte u maratonu vječnih filmova koji i godinama nakon premijere nasmijavaju, zabavljaju i iznova oduševljavaju publiku.

Zameo ih vjetar (Gone with the Wind) (1939.)

Ovo je slavna američka ljubavna povijesna drama iz 1939. godine nastala prema istoimenom romanu kojeg je napisala Margaret Mitchell. Radnja se vrti oko južnjačke ljepotice Scarlett O’Hara koja odrasta tijekom i nakon američkog građanskog rata te se zaljubi u Rhetta Butlera.

https://www.youtube.com/watch?v=0X94oZgJis4

Čarobnjak iz Oza (The Wizard of Oz) (1939.)

Ovaj američki fantastično-glazbeni film iz 1939. snimljen je u boji, s efektima koji su bili još novi za to doba. Tijekom godina je postao vrlo poznat i popularan, a donosi priču o djevojčici Dorothy koja je sanjala o mjestu gdje nema problema, posjeti Čarobnjaku iz Oza i putovanju na kojemu su joj se pridružili limeni čovjek, strašilo i lav.

https://www.youtube.com/watch?v=H_3T4DGw10U

Casablanca (1942.)

Romantična drama smještena u marokanski grad Casablancu tijekom Drugog svjetskog rata fokusira se na sukob između, prema riječima jednog od junaka, ljubavi i vrline: on mora odabrati između ljubavi prema ženi i onog što je ispravno, pomaganja njoj i njenom mužu vođi Pokreta otpora da pobjegnu iz Casablance kako bi mogli nastaviti borbu protiv nacista.

https://www.youtube.com/watch?v=BkL9l7qovsE

Afrrička kraljica (The African Queen) (1951.)

Zvijezde Katharine Hepburn i Humphrey Bogart u ovom klasiku koji je režirao John Huston donose priču o misionaru i kapetanu na brodu u središnjoj Africi za vrijeme Prvog svjetskog rata.

https://www.youtube.com/watch?v=88jytHOsDos

Praznik u Rimu (Roman Holiday) (1953.)

Ovo je romantična komedija iz 1953. godine. Film priča o mladoj princezi koja pobjegne tijekom službenog posjeta Rimu i sprijatelji se s ciničnim američkim novinarom, koji samo želi ekskluzivnu priču, ali kasnije shvati da se zaljubljuje u nju.

https://www.youtube.com/watch?v=twi3lQIDkiU

Prozor u dvorište (Rear Window) (1954.)

Prema mnogima jedan od Hitchcockovih najboljih filmova. Radnja se odvija u sobi gdje Jeff Jeffries nakon teškog prijeloma noge biva prisiljen ostati doma. Dan mu se sastojao od sjedenja na prozoru uz pogled na susjedstvo i posjete njegove lijepe djevojke Lise i patronažne sestre Stelle.

https://www.youtube.com/watch?v=m01YktiEZCw

Ubiti pticu rugalicu (To kill a Mockingbird) (1962.)

Ova američka drama iz 1962. i adaptacija istoimene knjige autorice Harper Lee donosi priču o rasnoj nejednakosti u izmišljenom gradu Maycombu (država Alabama).

https://www.youtube.com/watch?v=KR7loA_oziY

Priča sa zapadne strane (West Side Story) (1961.)

Ovaj film se smatra jednim od najboljih filmskih mjuzikla i kinematografskim remek djelom koji je osvojio čak 10 Oscara. Glavni glumci su Mary i Tony, mladi ljubavnici, koji proživljavaju sudbinu Romea i Julije među zaraćenim bandama New Yorka.

https://www.youtube.com/watch?v=NF1L3NorO3E

Divan život (It's Wonderfull Life) (1946.)

Slavni američki dramski film koji donosi priču o Georgeu Baileyu, poslovnom čovjeku na rubu samoubojstva na sam Badnjak. Georgea su pritisli brojni problemi, a kap koja je prelila čašu bila je gubitak značajne svote novca. No tada se pojavljuje njegov anđeo čuvar Clarence koji mu pokazuje kako bi njegov grad, obitelj i poznanici izgledali da se nikad nije rodio. 

https://www.youtube.com/watch?v=ewe4lg8zTYA

Moja Afrika (Out of Africa) (1985.)

Romantični film smješten u kolonijalnoj Keniji u 20. stoljeću donosi priču o ljubavi između vlasnice plantaže i lovca na divljač. 

https://www.youtube.com/watch?v=2EW2kNCmZZ0

Tufting je glasan, grub i fizički zahtjevan proces. Ono što iza njega ostaje djeluje potpuno suprotno. Meko, taktilno i umirujuće. Dok smo posmatrali radove izložene u Domu Zanata, upravo je taj kontrast bio jedan od prvih elemenata koji se mogao osjetiti u prostoru.

Samostalna izložba In Between the Threads okuplja tapiserije kroz koje Amila Mujanović-Hodžić istražuje pripadanje, sjećanje i ličnu transformaciju. U razgovoru za Bonjour.ba među izloženim radovima govorila nam je o njihovom nastanku, odnosu prema materijalu i iskustvima koja su oblikovala njen stvaralački proces.

Amila Mujanović-Hodžić, produkt dizajnerica i umjetnica

Foto: Edvin Kalić  
 

Amila vunu oblikuje kroz reljef, volumen i formu, a značenja radova otvaraju se postepeno, zajedno s detaljima njihove izrade i pričama koje stoje iza njih.

Izložbu je posvetila kćerkama Amal i Djuli, koje donedavno nisu ni znale čime se njihova mama bavi. 

Amila nam je otkrila da je upravo zbog njih ova postavka za nju mnogo više od predstavljanja novih radova. U njoj je sažela vrijednosti, znanje i odnos prema stvaranju koje želi prenijeti dalje.




 

Mjesta koja ostaju u nama  

Sarajevo i Berlin danas su dvije tačke Amilinog privatnog i stvaralačkog života. Kretanje između njih promijenilo je način na koji razmišlja o pripadanju, ali i o tragovima koje ostavljamo u prostorima kroz koje prolazimo.

Koliko je život između Berlina i Sarajeva promijenio način na koji posmatrate dom?

„Nekada sam dom doživljavala kao mjesto. Danas ga mnogo više doživljavam kao osjećaj. Život između dva grada naučio me da pripadanje nije nužno vezano za jednu adresu, već za ljude, uspomene i male rituale koje nosimo sa sobom. Zanimaju me tragovi koje ostavljamo u prostorima, ali i tragovi koje prostori ostavljaju u nama.“

I naziv studija SELICE proizašao je iz te ideje kretanja i povratka. Amila u pticama selicama prepoznaje sposobnost prilagođavanja novim prostorima uz zadržavanje veze s vlastitim korijenima.



 

Rad počinje mnogo prije alata  

Amilin odnos prema tekstilu nije započeo savremenom popularnošću tuftinga. S tradicionalnim tkanjem susrela se još tokom školovanja u Srednjoj školi primijenjenih umjetnosti, a kasnije je učestvovala u realizaciji radova Šejle Kamerić, tkajući njene ćilime u radionici Amile Smajović-Pozder.

Na projektu Poetika šare razvijala je vlastite predmete na tradicionalnim tkalačkim stanovima. Upravo su joj ta iskustva pokazala koliko su vremena, vještine i koncentracije sadržani u svakom centimetru tekstila.



 

Tufting je došao kasnije, tokom izrazito teškog životnog perioda. U njemu nije pronašla samo drugačiju tehniku nego mogućnost da emociju prevede u fizički materijal. Sam proces je grub, glasan i repetitivan, dok je njegova završena površina meka i topla. Taj kontrast nije tek zanimljivost zanata, nego emotivna osnova njenog rada.

Koliko dugo u prosjeku nastaje jedna tapiserija i šta taj proces od vas zahtijeva?

 „Teško je reći koliko dugo nastaje jedna tapiserija jer svaka ima svoj ritam. Nekada je završim za nekoliko dana, nekada su potrebne sedmice ili čak mjesec dana. Ne mislim samo na vrijeme izrade, već i na sve ono što joj prethodi, promišljanje, istraživanje, skiciranje, odabir materijala i traženje prave forme. Najveći dio procesa zapravo se odvija mnogo prije nego što uzmem tufting alat u ruke.

Takav rad od mene traži strpljenje, potpunu prisutnost i spremnost da usporim. U vremenu u kojem smo navikli da sve nastaje brzo, upravo mi ta sporost daje osjećaj smisla. Mislim da se ona na kraju osjeti i u samim radovima.“

Tapiserije su izrađene od visokokvalitetne novozelandske vune i drugih održivih materijala. Njihove boje, volumen i mekoća neposredno privlače pogled, ali Amili je podjednako važno sve ono što na površini ne možemo odmah pročitati. Porijeklo materijala, ljudsko znanje i vrijeme sadržano u svakom dijelu rada.

Sporost je ovdje sastavni dio stvaralačkog procesa i kvaliteta koji ostaje utkan u konačni rad. Ona je sastavni dio forme. Ukloniti vrijeme iz tog procesa značilo bi ukloniti dio vrijednosti samog rada.




 

Jedna nit nikada ne počinje u ateljeu  

Posebno mjesto u postavci zauzima instalacija od sirove vune pramenke. Njome Amila pogled vraća na početak procesa, mnogo prije umjetničke ideje, dizajnerske skice i galerijskog zida.

Put jedne niti, kaže Amila, počinje mnogo prije tapiserije: od ovce, šišanja i pranja vune, preko češljanja, vunovlačarstva i predenja, do tkanja ili tuftinga. U tom procesu učestvuju brojni ljudi i zanati čiji rad u gotovom predmetu često ostaje nevidljiv.





Posebno skreće pažnju na vunovlačarstvo, zanat koji polako nestaje. S njim ne odlazi samo jedna tehnika, nego i znanje o materijalu, lokalnom podneblju i procesu kojim su generacije sirovu vunu pretvarale u trajne i vrijedne predmete.
 

„Danas često vidimo samo gotov proizvod, a zaboravljamo koliko rada, vremena i vještine stoji iza njega“, kaže Amila.

Za nju se vrijednost ručnog rada zato ne iscrpljuje u činjenici da je predmet izrađen rukama. Ona se nalazi u pažnji, znanju i malim odstupanjima koja ga čine neponovljivim. U svijetu serijske preciznosti trag ljudske ruke postaje ono što se ne može proizvesti u beskonačnom broju identičnih primjeraka.

Nesavršenost tada nije nedostatak koji treba sakriti, nego dokaz da je proces zaista postojao.

Predmeti koji ostaju  

Održivost je jedno od temeljnih polazišta studija SELICE i prisutna je u izboru materijala, ritmu izrade i ideji da predmet treba trajati.

Amila nam je govorila o dizajnu kao načinu oblikovanja svakodnevnih navika. Predmet koji čuvamo, popravljamo i s vremenom prenosimo dalje za nju ima vrijednost koja raste zajedno s odnosom koji prema njemu razvijamo.



 

Koji kompromis u svom radu nikada ne biste napravili?

 „Nikada ne bih pristala da ubrzam proces nauštrb kvaliteta ili da biram materijale koji nisu u skladu s vrijednostima u koje vjerujem. Važno mi je da iza svakog rada mogu potpuno stajati, od prve ideje do posljednje niti. Mislim da se iskren odnos prema materijalu i procesu uvijek osjeti u konačnom rezultatu.“

Kada rad dobije novi život  

Dok smo posmatrali postavku, zanimalo nas je koliko se značenje radova mijenja sa svakom osobom koja pred njima zastane.

Šta se nadate da će neko prepoznati o sebi dok stoji pred vašim radovima?

 „Ne očekujem da ljudi u mojim radovima vide isto što i ja. Zapravo, volim kada svako pronađe vlastito značenje. Ako se neko pred njima na trenutak zaustavi, prisjeti nekog mjesta, osobe ili osjećaja koji je možda dugo bio zaboravljen, onda mislim da je rad ostvario svoju svrhu. Za mene umjetnost ne mora dati odgovore, ponekad je dovoljno da postavi pitanje koje ostane s nama i nakon što odemo.“

 



In Between the Threads povezuje porijeklo, zanatsko znanje i savremeni umjetnički izraz, predstavljajući tradiciju kao živi materijal koji se prenosi, razvija i iznova tumači.

Jedna nit tako postaje zapis ljudi, prostora i vremena koji su joj omogućili da nastane, ali i svega što će u njoj prepoznati oni koji pred radom zastanu.



 
 

Izložba In Between the Threads realizovana je uz kustosku saradnju Džane Ajanović iz Doma Zanata. Strateški kreativni koncept, vizuelni identitet i komunikacijsku strategiju projekta oblikovala je Selma Obarčanin, ispred SO.. Quantum Growth Agency, dok je fotografkinja Amna Geljo dokumentovala postavku i otvorenje izložbe.
 

Izložba ostaje otvorena do 29. augusta 2026. godine u Domu Zanata u Sarajevu, na adresi Zelenih beretki 8. Ulaz je besplatan.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba  
Foto: Amna Geljo ( @amnassiaa ) / Bonjour.ba