TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 25.10.2024.
Kada pokrenemo razgovor o posebno bolnim i osjetljivim temama kao što je karcinom dojke postoji mnogo toga što želimo znati, ali nismo sigurni da li je pravi trenutak da postavimo pitanje i kako.
Kako da pružimo podršku? Kako se osobe koje se nose sa ovim izazovom osjećaju u svakom trenutku i na koncu - koje izazove donosi život nakon karcinom dojke. Koga je bolje pitati nego stručnjake i ženu koja se snažno nosila i izborila sa ovim izazovima.
Naši sagovornici su dr. Adnan Zećo specijalista plastične i rekonstruktivne hirurgije iz Naše male klinike Sarajevo i Enida Glušac predsjednica udruženja oboljelih od karcinoma dojke u Kantonu Sarajevo „Renesansa“.
Doktor Adnan Zećo
Još od 1985. godine se u mjesecu oktobru organizuje Pink oktobar kampanja kojom se želi podići svijest o ovom zloćudnom oboljenju. Rana detekcija je ključna kod uspješnog liječenja i zato je veliki naglasak pink oktobar kampanje baš na istoj. Međutim šta nakon izlječenja?
Terapija karcinoma dojke često zahtijeva potpunu ili parcijalnu mastektomiju, zračenje, kemo i hormonalnu terapiju. Kosa koja u procesu liječenja opadne će ponovo narasti, ožiljci nakon hirurške intervencije će zacijeliti, međutim mnogim ženama to nije dovoljno da bi se osjećale potpuno.
Zato danas sa našim sagovornicima pričamo o rekonstrukciji dojke.
Draga Enida Vama je dijagnosticiran karcinom dojke još prije navršene 40 - te godine života, potom je u sklopu liječenja slijedila obostrana mastektomija, kako ste se odlučili na rekonstrukciju dojke i ponovnu operaciju?
Prvi put, karcinom dojke sam dobila u 38 - oj godini života. Sasvim neočekivano, kao grom iz vedra neba i sve što mi se u tih prvih par dana dešavalo za mene je bilo kao u nekom polusnu iz kojeg sam jedva čekala da se probudim. Radilo se o agresivnoj vrsti karcinoma i predložena je obostrana mastektomija, što znači amputacija obje dojke.
U tom trenutku ja sam se brinula za svoj život i razmišljala sam samo kako da se izvučem tako da mi dojke i izgled nisu padali na pamet što je jako pogrešno kada gledam iz ove perspektive jer uvijek trebamo misliti pozitivno nadati se najboljem ishodu, a samim tim razmišljati i o kvaliteti života nakon. Na sreću, imala sam izuzetno dobrog hirurga koji je razgovarao sa mnom i upoznao me uopšte sa opcijom rekonstrukcije dojki, tako da sam ja na to pristala i nisam se pokajala.
Međutim kako nijedno zlo ne dolazi samo ja sam nakon godinu i pol dana ponovo dobila karcinom dojke i cijeli proces liječenja od operacije, terapija i zračenja morao se ponoviti. Uslijed zračenja došlo je do kontrakcije kože i bila je potrebna revizija. Nisam oklijevala i odlučila sam se za istu, ovaj put u Naša Mala Klinika Sarajevo. Izvrsni tim ljekara mi je pomoću uređaja Vectra dočarao kako će to moje grudi izgledati nakon operacije. Za mene je to bilo nevjerovatno iskustvo, tim hirurga iz NMK je zahvat rekonstrukcije dojke doveo do savršenstva.
Šta biste poručili ženama koje se suočavaju sa odlukom o rekonstrukciji dojke?
Preporučila bih svim ženama da nakon mastektomije, ukoliko je to moguće i to žele, urade rekonstrukciju dojke. Unatoč bolesti mi zaslužujemo da se osjećamo lijepo, dobijemo svoj život natrag i živimo punim plućima. Po mom mišljenju završetak liječenja je onda kada nakon bolesti, operacija, zračenja i terapija uradimo i rekonstrukciju tek tada možemo reći da smo završili sa tretmanom liječenja karcinoma dojke, tu se završava krug.
Udruženje Renesansa tokom čitave godine organizuje različite aktivnosti, radionice i predavanja namijenjena ženama nakon operacije karcinoma dojke, možete li nam reći nešto više o tom sadržaju?
Udruženje „Renesansa“ nažalost, zbog svih problema u našem zdravstvenom sistemu, umjesto da je usmjereno isključivo na poboljšanje kvaliteta života pacijenata, čemu udruženja prvenstveno i služe, mi se borimo za goli život. Ali pored toga velikim trudom i zalaganjem svih naših članica, pored borbe sa zdravstvenim sistemom uspijevamo da održimo tri velike, sada već tradicionalne manifestacije, a to je „Dan Narcisa“ – kada početkom maja i dolaskom proljeća, podijelimo narcise i dižemo svijest sugrađana o karcinomu dojke.
Također u maju na naš rođendan održavamo regionalnu konferenciju udruženja oboljelih od karcinoma dojke gdje su pozvani učesnici iz svih zemalja regiona. U oktobru imamo „Dani ružičaste vrpce“ – kada organizujemo predavanja, radionice i edukacije u prostorijama našeg udruženja.
Pored toga tokom čitave godine imamo redovne aktivnosti poput psihološke radionice, yoge, NLP, književnih večeri, zajedničkih izleta itd. - za svakoga po nešto kako bi se svaka članica osjećala ugodno, ispunjeno i prihvaćeno, jer mi jedna drugu najbolje razumijemo.
Nakon emotivnog razgovora sa Enidom, doktora Adnana Zeću smo pitali za stručno mišljenje i savjete.
Adnane, kada preporučujete da pacijentice rade rekonstrukciju dojke?
Rekonstrukcija dojke je uvijek poželjna da se uradi, bez obzira na godine. Dojka je dio integriteta žene. Doprinosi ljepšem izgledu i većem samopouzdanju te u konačnici boljem kvalitetu života, tako da je rekonstrukcija poželjna u svakom slučaju.
Za liječenje karcinoma dojke potreban je tim ljekara, onkolog, glandularni i plastični hirurg. Svaki ljekar ima svoju ekspertizu, a uloga plastičara je da objasni modalitete rekonstrukcije dojke i istu izvede. Preporuka je da se u proces rekonstrukcije ulazi odmah po otkrivanju karcinoma, da to bude u sklopu odstranjivanja dojke, tako da se žena nakon operacije budi sa „novom“ dojkom. U slučajevima kada nije moguća primarna rekonstrukcija, preporučujemo da se uradi sekundarna odnosno naknadna.
Kada spominjemo hirurške intervencije pa i rekonstrukciju dojke pacijentice vrlo često imaju strah od samog zahvata. Dali je opravdan i kako ga otkloniti?
Pacijentice kojima je otkriven karcinom dojke su naravno pod stresom, često uplašene i bezvoljne. Put kojim prolaze do samog čina rekonstrukcije često je mukotrpan, od zračenja, operativnih tretmana, hemoterapija i razumljivo je da su ove pacijentice posebno senzitivne.
Rekonstrukcija dojke ni na koji način ne utiče negativno na ishod liječenja i zdravlja. Neće spriječiti potencijalni recidiv ili uticati da se on pojavi. Važno je napomenuti da rekonstrukcija dojke ne isključuje naknadne redovne preglede, tako da možemo govoriti samo o pozitivnim učincima na sveukupno stanje pacijentice.
* * *
Foto: Pexels, Sanela Zukić za Bonjour.ba
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Crvenilo, zatezanje i osjećaj da koža odjednom reaguje na sve često pripisujemo narušenoj barijeri. Problem je što internet taj izraz koristi za gotovo svaku iritaciju.
U beauty svijetu trenutno postoji nekoliko izraza koje viđamo doslovno svuda, a skin barrier je vjerovatno na vrhu liste.
Od TikTok rutina do dermatoloških savjeta, svi pričaju o njemu. I to s razlogom.
Od TikTok rutina do dermatoloških savjeta, svi pričaju o njemu. I to s razlogom.
Ali znamo li zapravo šta znači?
Riječ je o zaštitnoj barijeri kože čiji je glavni zadatak zadržati vodu u koži i ograničiti prodor potencijalnih iritansa iz okoline. Kada dobro funkcioniše, o njoj uglavnom ni ne razmišljamo.
Problem počinje kada koža više ne podnosi tempo koji smo joj zadale.
Najjednostavnije ga je zamisliti kao zid od cigli i maltera.
Ćelije vanjskog sloja kože, korneociti, ponašaju se poput cigli, dok prostor između njih ispunjava organizirana lipidna matrica, “malter” sastavljen prvenstveno od ceramida, holesterola i slobodnih masnih kiselina. Zajedno čine strukturu koja ograničava gubitak vode i otežava prodor potencijalnim iritansima iz okoline.
Kada se sastav ili organizacija te lipidne matrice poremete, barijerna funkcija može oslabiti, koža lakše gubi vodu i postaje propusnija za vanjske supstance.
Beauty internet posljednjih godina prilično uspješno prodaje ideju da bolja koža uvijek dolazi uz još jedan serum, još jednu kiselinu i još nekoliko koraka u rutini.
Koža obično prva pokaže kada pređemo granicu.
Crvenilo, zatezanje, peckanje, pojačana suhoća i osjećaj da lice odjednom reaguje na proizvode koje je ranije sasvim dobro podnosilo mogu pratiti oslabljenu kožnu barijeru .
Važna riječ ovdje je mogu.
Svako peckanje ili crvenilo nije automatski dokaz da smo “uništile skin barrier”. Dehidrirana koža, reakcija na određeni sastojak, kontaktni dermatitis, rozacea i druga stanja mogu izgledati vrlo slično.
Ako se problem ponavlja, pogoršava ili ne smiruje nakon pojednostavljivanja rutine, odgovor vjerovatno nije još jedan serum s riječima barrier repair na pakiranju.
Najkorisniji potez često je i najmanje uzbudljiv: privremeno pojednostaviti rutinu.
Bez novih proizvoda, bez dodatnog eksperimentisanja i bez pokušaja da se problem riješi preko noći.
U praksi to često znači povratak na nekoliko osnovnih koraka koje koža dobro podnosi: blagi cleanser, hidratantna krema i SPF.
Istovremeno ima smisla napraviti pauzu od svega što trenutno dodatno iritira kožu, uključujući jače kiseline, pilinge i retinoide , dok se ne vrati normalna tolerancija.
U ovoj fazi dobra rutina često izgleda gotovo banalno.
To joj ne oduzima efikasnost.
U formulama namijenjenim podršci barijeri zato često susrećemo ceramide i druge lipide, pantenol te humektanse poput glicerina i hijaluronske kiseline, koji pomažu koži zadržati vodu.
Sve korisno.
Ali natpis barrier repair na prednjoj strani pakiranja sam po sebi još nije dokaz da je formula sofisticiranija ili bolja od dobre hidratantne kreme bez tog izraza.
Još jedna stvar koju algoritam ne voli posebno naglašavati jeste vrijeme.
Oporavak kožne barijere nije instant proces.
Koliko će trajati zavisi od toga šta je problem izazvalo, koliko je koža iritirana i nastavljamo li je u međuvremenu izlagati istim okidačima. Konstantno mijenjanje proizvoda u toj fazi može samo otežati procjenu onoga što koži zapravo odgovara.
Nekoliko proizvoda koje koža dobro podnosi, dovoljno hidratacije i malo strpljenja nisu naročito uzbudljiv sadržaj za TikTok.
Za kožu mogu biti sasvim druga priča.
Skin barrier je postao marketinški izraz gotovo jednako brzo koliko je postao edukativan.
Ipak, iza cijelog trenda ostala je jedna korisna ideja: više skincare proizvoda ne znači automatski bolju kožu.
Dobra rutina ponekad se ne gradi dodavanjem.
Gradi se vrlo promišljenim oduzimanjem.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @alisontoby
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
