TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 14.11.2023.
Međunarodno nagrađivani arhitektonski studio Projekt V Arhitektura, koji je osnovan u Sarajevu 2017. godine te od tada radi na području Sarajeva i Londona, svojim je novim projektom pod nazivom „Zemlja“ u BiH donio jednu hvalevrijednu priču.
„Zemlja“ je naziv obnovljenog stana, smještenog u naselju Grbavica u Sarajevu, kroz koji su arhitekti ovog studia pokazali kako urbano stanovanje može biti ekološki i ekonomski održivo. Ovo je projekt koji, prema riječima arhitekta, nastoji obnoviti osjećaj mjesta, doma i zajedničkog identiteta kroz arhitektonske inovacije. Pitanje koje su postavili ovim projektom jest može li obnova doma dati ideje za obnovu zajednice, grada ili čak zemlje?
Moramo reći da ovako ambiciozan projekt zaista privlači pažnju. Osim toplinom i prozračnom harmonijom koja vlada ovim interijerom, oduševljava i činjenica da se prilikom obnove stana fokus stavio na održivu rekonstrukciju te se kroz njega promovira upotreba lokalnih i održivih materijala, ali i znanja, suprotstavljajući se neodrživim suvremenim građevinskim praksama.
Površina od 50m2 pretvorena je u harmoničnu oazu u kojoj prevladavaju topli i svijetli tonovi drva, uz decentni detalj smaragdno zelenih pločica koje krase zid kuhinjske površine. Uz to, prozračnost u prostor unose i zastori u vibrantnoj boji terakote koji interijeru daju na karakternosti i čija pokretljivost unosi dinamiku u ovaj stan.
Na ovaj način kreiran je fluidan prostor u kojem pokretni zastori mijenjaju ulogu pregradnih zidova pa su tako četiri male i mračne prostorije spojene u jedan kohezivan i osvijetljen prostor, s prostorijama koje možete prilagoditi trenutnom raspoloženju i transformirati ih uz jednostavno pomicanje zastora.
„Vunene zavjese djeluju kao pozorišne draperije. Oni otkrivaju i skrivaju slojeve prostora i pružaju beskrajne mogućnosti za promjene, stvarajući intimne ili prostrane postavke. Na taj način, svaki pojedinačni prostor djeluje veći kao i cijeli stan, koji se uvijek osjeti kroz periferni doživljaj bekstejdža.“ komentiraju iz Projekt V Arhitektura tima.
Namještaj također prati minimalističku strukturu stana. Tako se u interijeru nalaze tri komada fiksnog namještaja koji su dizajnirani po mjeri i idilično upotpunjavaju estetiku stana koja promovira prirodne elemente. Stolić za kavu izrađen je od zemlje (izrađen takvom tehnikom da na prvu asocira na kamene blokove) s kontrastnom staklenom pločom koja stavlja fokus na stubove ispod.
Drugi komad namještaja koji dominira prostorom je trpezarijski stol s kamenom pločom i drvenom bazom koja kamenu daje toplinu i povezuje stol s okruženjem.
Treći komad fiksnog namještaja su ormar, radni stol i ormarić za TV spojeni u jedan monolitni komad koji osim estetike u prostor unosi i funkcionalnost, stvarajući neupadljiv fluidan presjek između spavaćeg, radnog i dnevnog prostora.
Nit koja spaja čitav taj prostor su podovi od bijelog hrasta u kombinaciji s originalnim terrazzo podovima u kuhinji i kupatilu koji su sačuvani i restaurirani, a koji zajedno čine savršen spoj prošlosti i budućnosti u jednom prostoru.
Arhitektonski studio Projekt V Arhitektura je ovu predivnu priču o lokalnom namještaju i interijeru prožetom prirodom prenio i na dizajn namještaja te su po mjeri izradili i klupe, krevet i noćne ormariće i tako kreirali asortiman namještaja koji također nosi naziv „Zemlja“.
Glavni projektanti su Vernes Čaušević i Lucy Dinnen koji su i sami više rekli o konceptu ovog projekta:
"Zemlja je gotovo u potpunosti napravljena od prirodnih materijala - zemlje, gline, prirodnih tkanina i drveta. Stan je poput geološkog artefakta sa tragovima ljudske ruke ostavljenim na njegovim izrađenim površinama. Ovo stvara čulno iskustvo i osjećaj pripadnosti zemlji.
Upotreba domaćih proizvoda od punog drveta; uključujući masivne lijepljene ploče od bukve, hrastov parket i prozore od jele smreke, koji su sve pristupačniji od uvoznih alternativa, ne samo da doprinosi cirkularnoj ekonomiji, već i simbolično povezuje stan sa šumama Bosne i Hercegovine, koje pokrivaju preko 50% zemlje.
Koncept Zemlje se proteže i na fasadu, uključujući prozore, balkon i žardinjere od jele smreke. Ovo slavi urbani život koji je više povezan s prirodom i zajednicom. Jedinstveni karakter balkona nadovezuje se na duh sarajevskog adhokizma, koji se očituje u šarenilu neformalno izgrađenih balkona i prozora.“
Detalji stana zabilježeni su kroz objektiv fotografa Shantanu Staricka.
Pogledajte još fotografija ovog unikatnog projekta
* * *
Foto: Shantanu Starick
TEKST: Ada Ćeremida
Utonuli lounge prostori nekada su bili simbol opuštenog luksuza, arhitektonske slobode i društvenog života koji se odvijao bez formalnosti.
Danas ih ponovo viđamo u savremenim interijerima, ali s novim značenjem i drugačijim pristupom. Ono što je nekada djelovalo kao smjela odluka, sada se vraća kao odgovor na potrebu za intimnijim, toplijim i sporijim prostorima.
U vremenu otvorenih planova i neprekidne povezanosti, ovakvi prostori nude rijetku kvalitetu fokus na razgovor i boravak. Povratak utonulih lounge zona nije slučajan, već duboko povezan s načinom na koji danas želimo živjeti.
Prostor spušten niže, stavlja razgovor u centar
Utonuli lounge prostor, često nazivan i conversation pit, predstavlja dio dnevnog boravka spušten ispod nivoa poda, namijenjen sjedenju, druženju i opuštanju. Umjesto klasičnog rasporeda namještaja, ovdje arhitektura sama oblikuje način korištenja prostora.
Ovakav pristup briše granicu između namještaja i arhitekture, stvarajući osjećaj zaklona i bliskosti bez zidova. Upravo ta neformalnost učinila ih je jednim od najprepoznatljivijih elemenata interijera 60-ih i 70-ih godina.
Kada je dnevni boravak postao mjesto okupljanja, a ne formalnosti?
Zlatno doba utonulih lounge prostora vežemo za modernizam i sredinu 20. stoljeća, kada je dom postao mjesto društvenog života, a ne samo privatno utočište. Ikoničan primjer nalazi se u Miller House , koju je projektovao Eero Saarinen .
U tom prostoru, utonuli lounge nije bio dekoracija, već centralna tačka doma mjesto okupljanja, razgovora i jednakosti među gostima. Dizajneri i arhitekti tog vremena koristili su ovaj element kao način da razbiju krute hijerarhije prostora i uvedu opušteniji stil života.
Kako su praktičnost i novi ritam života potisnuli utonule zone?
S vremenom su se promijenili i prioriteti stanovanja. Otvoreni planovi postali su fleksibilniji, a sigurnosni i praktični razlozi doveli su do toga da se utonuli prostori smatraju nepraktičnim, posebno u porodičnim domovima.
Dodatno, trend minimalističkih interijera i modularnog namještaja favorizovao je ravne podne plohe i lako prilagodljive prostore. Utonuli lounge prostori počeli su se doživljavati kao statični, skupi za izvedbu i teško uklopivi u brzi način života.
Povratak intimnosti u otvorene prostore savremenog doma
Današnji povratak utonulih lounge prostora ne dolazi iz nostalgije, već iz potrebe. Savremeni domovi traže zone koje nude osjećaj sigurnosti i odmaka unutar otvorenog prostora.
Dizajneri ih danas reinterpretiraju kroz mekše linije, tapacirane rubove, neutralne palete i manje visinske razlike, čineći ih sigurnijim i prilagodljivijim. U svijetu u kojem se sve odvija brzo, ovakvi prostori postaju arhitektonski poziv na zadržavanje.
Conversation Pits danas nisu statement luksuza, već promišljen odgovor na savremeni način života. Oni nude rijetku arhitektonsku kvalitetu: prostor koji prirodno okuplja ljude bez potrebe za dodatnim pravilima ili strukturama.
Možda su nekada bili ispred svog vremena, ali čini se da ih tek sada u potpunosti razumijemo.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
