TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 20.8.2020.
Željko Garmaz publicist je i pisac Vinskih priča kojeg je ovaj projekt odveo na još jedno putovanje kroz Bosnu i Hercegovinu.
Ono što je važno spomenuti jeste da Željko uvijek naglasak stavlja na ljude i životne priče vinara kakve nećete naći u klasičnim vodičima i priručnicima. Vrlo vjerojatno će vas kroz svoje vinske priče i nasmijati, natjerati da ih pročitate u jednom dahu, a uz to sve uvidjet ćete da je vinogradarstvo jedna sasvim posebna djelatnost iza koje se krije mnogo snova, tradicije, rada i zanimljivih dogodovština. Ono je način života.
Njegova nova knjiga 'Vinske priče Bosne i Hercegovine' dolazi na čak 440 stranice, a uz priče o vinarima i vinima, unutar korica naći ćete i fotografije u potpisu bh. fotografa Irfana Redžovića.
Na naš upit koliko je projekt bio izazovan i koje uspomene nosi s putovanja diljem BiH, Irfan odgovara:
„Definitivno fenomenalno iskustvo i veoma sam ponosan što sam dio ove knjige. Smatram da po prvi put u istoriji BiH imamo knjigu koja ima takav kvaliteta teksta i fotografija da će se čitati dugo. Nadam se da ću fotografijama inspirisati buduće čitatelje da posjete sve što Hercegovina ima za ponuditi, a ima mnogo toga i tek je počelo.“
U razgovoru sa Željkom saznali smo i više detalja o knjizi koju ćete poželjeti u kućnoj biblioteci i koja će vas potaknuti na putovanje vinskim cestama diljem BiH.
Željko Garmaz
Foto: vinskeprice.com
Knjigu 'Vinske priče Bosna i Hercegovina' možete naručiti putem e-maila: [email protected].
Kako biste opisali knjigu u tri riječi?
Najradije bih napisao – „Pohvalimo vinske vitezove!“
Jer, ono što je ovih 36, prije svega, zaljubljenika u vino uradilo za promociju vinske Bosne i Hercegovine podižući do nebesa kvalitetu svojih vina, zavrjeđuje da ih se nazove vitezovima. Oni su u svojevrsnom blitzkriegu napravili čudo te Bosnu i Hercegovinu sa svojim žilavkama, blatinama, trnjacima, pa i tamjanikama, pinotima crnim, cabernet sauvignonima, merlotima…, učinili prepoznatljivim u svjetskim okvirima i izborili se za neizostavno uvrštavanje svoje zemlje u svim relevantnim vinskim edicijama.
Vinarija Brkić
Foto: Irfan Redžović/VINSKE PRIČE
Primjerice, prošle godine je izašlo iz tiska 8. izdanje World Atlas of Wine, koje je potpisala vjerojatno najutjecajnija svjetska vinska kritičarka Jancis Robinson. Mene su kontaktirali da redigiram neveliki tekst u kojem se pisalo o vinskoj Bosni i Hercegovini. Ovo vam spominjem da bih napomenuo da se do jučer vinsku Bosnu i Hercegovinu promatralo kroz „hepokovsku“ dioptriju te da je u terminološkom smislu čak i kod takvih vinskih autoriteta vladalo neznanje, ili, bolje reći – neinformiranost, što se može iščitati rabljenjem izraza poput Lištica ili Lištičko vinogorje!?
No, ono što me zabrinjava, izgleda da su za vinsku Bosnu i Hercegovinu zainteresiraniji i dobronamjerniji izvan te zemlje nego unutar njezinih granica. Zvuči nevjerojatno, ali u BiH ne postoji nijedan blog u kojem se problematizira vino na bilo koji način, ne postoji nijedan vinski časopis, a da ne govorim da ni nacionalni mediji ne tretiraju vino na iole ozbiljan način. Zvuči apsurdno, jer vino je nešto što je posljednjih desetak godina možda i u najboljem svjetlu predstavilo Bosnu i Hercegovinu u svijetu.
Ovo je vaša osma knjiga po redu, a Vinske priče Bosne i Hercegovine dolaze na čak 440 stranica. Što nas sve očekuje unutar korica?
Nakon raspada Hepoka, koji je prije rata bio gigant i u širim okvirima i koji je u svom vlasništvu imao nevjerojatnih 6.000 hektara zemlje pod vinogradima, zapuhali su neki novi vjetrovi i u vinsku priču su ušli mnogi koji prije 30 godina nisu ni sanjali da će jednog dana postati prepoznatljivi kao vinari.
Vinarija Vukoje
Foto: Irfan Redžović/VINSKE PRIČE
U Vinskim pričama Bosne i Hercegovine upravo se bavim životnim pričama 36 vinskih vitezova koji su u pozicioniranje sebe kao vinara i Bosne Hercegovine kao vinske destinacije ušli iz nekih potpuno drugih svjetova. Primjerice, ima tu proslavljenih sportaša, poput Olivera Mandarića, uglednih odvjetnika, poput Zdenka Milasa, bogobojaznih svećenika, poput igumana Save iz manastira Tvrdoš, sveučilišnih profesora, poput Željka Jungića, pa i visoko pozicioniranih menadžera u velikim pivovarama koji su hmelj zamijenili nektarom od grožđa.
Vinarija Acimović
Foto: Irfan Redžović/VINSKE PRIČE
Ima tu i priča o Miki Zubčević Anđelić iz Trebinja, koju sam predstavio kao jedinu vinarku u Bosni i Hercegovini, a njezina vinska i životna priča je jedna od najljepših ljubavnih priča koje sam susreo u posljednje vrijeme. Ima tu i vinara kojima je proizvodnja vina postala način borbe protiv dokolice, ali i uspješnih poslovnjaka kojima je vino jako zamirisalo kao prilika za novčani probitak.
Koliko je vremenski trajala priprema materijala za knjigu, od teksta do fotografija? Najzanimljivija anegdota s putovanja?
Sve moje vinske priče su svojevrsni proces koji je započeo 2010. godine, a tada, u prvih nekoliko godina dolazaka u Bosnu i Hercegovinu situacija je bila puno skromnija nego danas. Tada je sve u vezi s vinom bilo isključivi privilegij Hercegovine i to uglavnom zapadne Hercegovine s nekoliko iznimki oko Trebinja. U međuvremenu se vino počelo proizvoditi i u Sarajevu, Banjoj Luci, Naseobini Lišnji pored Prnjavora, Čelincu, Brčkom, a priča Vinarije Povratak iz Žepča nešto je najspektakularnije što sam doživio u široj regiji.
Vinarija Povratak
Foto: Irfan Redžović/VINSKE PRIČE
Za Vinka Zovka iz Žepča, koji je svoje bogatstvo odlučio uložiti u zadržavanje ljudi da ne napuste rodni kraj, volim reći da ga treba nagraditi svim mogućim državnim priznanjima, jer to što je on napravio u nekoliko godina podižući vinograde na nekoliko stotina hektara na području gdje vinograda nikada nije ni bilo, a kamoli da se tamo vino ikada proizvodilo, ravno je čudu. Kad je Vinko, na sveopće zgražanje većine njegovih sumještana, konačno dočekao svoju prvu berbu, a bilo je to prije nekoliko godina, ponosno je grožđem napunio prikolicu na koju je stavio transparent – „Evo vidite da more“, i tako se satima vozio po Žepču i okolnim selima. Danas nekoliko desetaka ljudi zahvaljujući njegovoj viziji i poštenom plaćanju za posao koji rade, žive od grožđa u Žepču!
Tko je još s vama surađivao na ovoj knjizi?
Vinske priče Bosne i Hercegovine su u cjelini „domaći bosanskohercegovački uradak“, jer ne mogu ni sebe, zbog mjesta rođenja – Trebinje, staviti izvan toga konteksta.
Spektakularnu ilustraciju naslovne stranice napravio je veeeeeliki Vedran Klemens, Sarajlija sa zagrebačkom adresom, ilustrator koji se može podičiti brojnim naslovnim stranicama knjiga, ali i radom na vinskim etiketama za Vinariju Boškinac iz Novalje ili Vinariju Mežnarić. Izvrsne fotografije je napravio sjajni Irfan Redžović, također iz Sarajeva.
A predgovor knjizi napisao je moj dobri prijatelj i odličan pisac Željko Ivanković, Varešak sa sarajevskom adresom.
Vinarija Vilinka
Foto: Irfan Redžović/VINSKE PRIČE
Koliko ste do sada uopće intervjuirali vinara? Vjerujem da se i oni sami iznenade kako ih potaknete na dijeljenje određenih dogodovština ili emocija kroz razgovor…
Kako oni gledaju na sve vaše priče?
Moje vinske priče su već postale prepoznatljive po tome što u njima najmanje pišem o vinima. Vina su preslik karaktera vinara koji ih proizvode i moja logika je da je, kad je već tako, najbolje predstaviti vinara kroz njegovu životnu priču. Uostalom, ne volim, štoviše prezirem organoleptičke opise vina koji su za mene klasično, da prostite, preseravanje i nadmetanje u opisivanju nečega što će nas deset svi predstaviti na drukčiji način. Mnogi vinari se iznenade što u pričama o njima najmanje ima riječi o vinima, ali, u konačnici, sve im se to jako svidi.
Čak se i iznenade kako im to sve lijepo izgleda, ha, ha, ha.
Vinarija Lug
Foto: Irfan Redžović/VINSKE PRIČE
3 bh. vina kao idealan odabir za osvježenje na kraju dana…
Uf, najteže moguće pitanje, jer bih vam sad mogao navesti barem deset takvih kombinacija i svaka bi ovisila o danu, mom raspoloženju, društvu… Znate, postoji jedan veliki korčulanski vinar, Luka Krajančić, koga su jednom pitali za jela koja se idealno sljubljuju s njegovim fascinantnim pošipima i plavcima malim.
Znate što je rekao: „Bitnije je skupiti dobru ekipu nego sljubljivati vino i hranu!“. Na tom tragu je i moj odgovor na vaše pitanje.
Na adresu uredništva već stiže naš primjerak knjige. Jedva čekamo!
TEKST: Adelisa Mašić
Postoje dani kada je kafa mnogo više od rutine. To su oni trenuci kada usporimo, sjednemo na omiljeno mjesto i uz dobar kolač pretvorimo pauzu u mali ritual.
Banja Luka je grad koji nudi upravo takve trenutke. Od ušuškanih kafića s toplom atmosferom do modernih prostora u kojima ćete rado provesti sate… izbor je raznolik i prilagođen različitim raspoloženjima.
Bilo da tražite mjesto za kratku pauzu tokom dana, druženje s prijateljicama ili jednostavno želite probati kolač koji će vam uljepšati dan, ovaj grad krije niz adresa koje vrijedi imati na listi.
Zato smo izdvojili 7 lokala u Banjoj Luci u kojima ćete rado naručiti kafu, ali i ostati zbog kolača.
Damona Coffee & Cake
Smještena u ulici Knjaza Miloša 10c, Damona je mjesto koje ćete rado odabrati kada vam treba kratka pauza uz kafu i nešto slatko.
U ponudi imaju raznovrsne domaće kolače i torte, koji već na prvi pogled izgledaju kao mali desertni ritual. Posebno su zanimljivi kremasti kolači i modernije verzije klasičnih deserata koje često viđamo na njihovim profilima.
Osim kolača, ovdje možete uživati i u različitim vrstama kafe, ali i pićima koja su idealna za laganije, proljetne dane.
Interijer djeluje ugodno i jednostavno, što ga čini dobrim izborom za opušteno druženje, ali i za one trenutke kada želite na miru popiti kafu i napraviti malu pauzu u danu.
Foto: @damona.coffee
Wabi Sabi
Smješten u ulici Slobodana Kusturića 9, Wabi Sabi je mjesto koje spaja opuštenu atmosferu s malo drugačijim pristupom kafi i desertima.
Ovdje možete uživati u kvalitetnoj kafi, ali i pažljivo pripremljenim kolačima koji često dolaze u modernijim i vizualno vrlo zanimljivim varijantama. Uz to, u ponudi imaju i izbor pića koji ovaj prostor čini dobrim izborom i za duža druženja.
Posebno se izdvaja prostrana terasa koja je idealna za toplije dane, kada kafa na otvorenom postaje mali ritual kojem se rado vraćamo.
Ambijent je moderan i ugodan, što Wabi Sabi čini mjestom koje lako može biti izbor i za dnevnu pauzu, ali i za opušteno popodnevno ili večernje druženje.
Cortado Caffe
Smješten u naselju Park u Banjoj Luci, Cortado Caffe je mjesto koje će posebno privući ljubitelje kvalitetne kafe i ugodne atmosfere.
Njihova ponuda fokusirana je na pažljivo pripremljene kafe, ali uz to možete pronaći i deserte i osvježavajuća pića koja su idealna za pauzu tokom dana. Vizualno privlačni kolači i lagani slatki zalogaji često su razlog više da se zadržite duže nego što ste planirali.
Interijer je moderan i topao, s detaljima koji prostoru daju osjećaj opuštenosti, dok terasa postaje posebno zanimljiva u toplijim danima.
Cortado je odličan izbor bilo da tražite jutarnju kafu, kratki predah u danu ili mjesto za lagano druženje uz nešto slatko.
Zdravo Zaza
Smještena u ulici Gundulićeva 78, Zdravo Zaza donosi malo drugačiji pristup slatkim zalogajima, fokusirajući se na zdravije verzije kolača i deserata.
Ovdje možete pronaći raznovrsne kolače, torte i sladolede pripremljene s pažljivo biranim sastojcima, ali i opcije koje su prilagođene onima koji traže laganije ili nutritivno uravnoteženije izbore.
Ambijent je razigran i vedar, s detaljima koji prostoru daju poseban karakter, pa je Zdravo Zaza mjesto na koje ćete rado svratiti kada poželite nešto slatko, ali u malo drugačijem izdanju.
Ciglana
Ciglana je jedno od onih mjesta koje lako postane dio svakodnevne rutine, posebno kada tražite dobru specialty kafu u opuštenoj, urbanoj atmosferi koja se nalazi na adresi Jovana Dučića 25.
Njihova ponuda fokusirana je upravo na kafu vrhunske kvalitete, pripremljenu s pažnjom i znanjem koje se osjeti već pri prvom gutljaju. Uz to, u ponudi imaju i koktele, što ovaj prostor čini savršenim izborom za prelazak iz dnevnog u večernji ritam.
Posebno je zanimljiva kao after work lokacija, bilo da želite kratku pauzu nakon posla ili spontano druženje koje se lako produži. Terasa i življa atmosfera dodatno doprinose tom osjećaju, pa nije rijetkost da ovdje ostanete duže nego što ste planirali.
Ako tražite mjesto gdje se kafa i druženje prirodno nastavljaju u večernji izlazak, Ciglana je adresa koju vrijedi imati na listi.
Destino
Destino je mjesto koje lako privuče pažnju već na prvi pogled, ali zbog atmosfere i ponude poželite mu se i vratiti.
Smješten u Adi, ovaj kafić spaja elegantan interijer s toplim, ugodnim ambijentom koji je idealan za sporija jutra, ali i popodnevne pauze uz kafu i nešto slatko.
U njihovoj ponudi izdvajaju se kafa i deserti, posebno sladoledi i kremasti kolači koji izgledom i okusom lako osvajaju. Sve je servirano s dozom estetike koja ovaj prostor čini vrlo ‘Instagramičnim’, ali bez osjećaja prenaglašenosti.
Destino je odličan izbor kada želite malo mirniju varijantu, mjesto gdje možete sjesti, popiti kafu bez žurbe i usput sebi priuštiti mali slatki užitak.
Kafeterija 5
Kafeterija 5 je adresa koju ljubitelji dobre kafe već odavno imaju na svom radaru, posebno kada je u pitanju specialty coffee scena u Banjoj Luci.
Njihova ponuda bazira se na pažljivo odabranim zrnima i različitim načinima pripreme, pa je ovo mjesto gdje kafa nije samo rutina, nego mali ritual u kojem se zaista uživa.
Ono što je dodatni plus jeste to što Kafeterija 5 ima dvije lokacije u Banjoj Luci, u ulicama Slobodana Kusturića 7 i Jevrejskoj 69, pa je lako pronaći onu koja vam je bliža.
Kafeterija 5 je izbor za one koji traže konzistentan kvalitet i dobru atmosferu, bilo da dolazite sami, s prijateljima ili u potrazi za omiljenim mjestom za svakodnevne pauze.
Od jutarnjih kafa do popodnevnih pauza uz nešto slatko, Banja Luka nudi sjajna mjesta na koja se zaista želimo vraćati iznova i iznova…
Svako od njih nudi drugačiji ugođaj, ali zajedničko im je da pretvaraju običnu kafu u mali ritual koji se ne preskače. Ostaje vam samo da odaberete gdje ćete prvo svratiti ili da ih polako sve stavite na svoju listu.
Foto: @damona.coffee
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
