TEKST: Bonjour.ba

DATUM OBJAVE: 20.8.2020.

Željko Garmaz publicist je i pisac Vinskih priča kojeg je ovaj projekt odveo na još jedno putovanje kroz Bosnu i Hercegovinu.

Ono što je važno spomenuti jeste da Željko uvijek naglasak stavlja na ljude i životne priče vinara kakve nećete naći u klasičnim vodičima i priručnicima. Vrlo vjerojatno će vas kroz svoje vinske priče i nasmijati, natjerati da ih pročitate u jednom dahu, a uz to sve uvidjet ćete da je vinogradarstvo jedna sasvim posebna djelatnost iza koje se krije mnogo snova, tradicije, rada i zanimljivih dogodovština. Ono je način života. 

Njegova nova knjiga 'Vinske priče Bosne i Hercegovine' dolazi na čak 440 stranice, a uz priče o vinarima i vinima, unutar korica naći ćete i fotografije u potpisu bh. fotografa Irfana Redžovića. 
Na naš upit koliko je projekt bio izazovan i koje uspomene nosi s putovanja diljem BiH, Irfan odgovara: 
„Definitivno fenomenalno iskustvo i veoma sam ponosan što sam dio ove knjige. Smatram da po prvi put u istoriji BiH imamo knjigu koja ima takav kvaliteta teksta i fotografija da će se čitati dugo. Nadam se da ću fotografijama inspirisati buduće čitatelje da posjete sve što Hercegovina ima za ponuditi, a ima mnogo toga i tek je počelo.“ 
U razgovoru sa Željkom saznali smo i više detalja o knjizi koju ćete poželjeti u kućnoj biblioteci i koja će vas potaknuti na putovanje vinskim cestama diljem BiH.

Željko Garmaz
Foto: vinskeprice.com

Knjigu 'Vinske priče Bosna i Hercegovina' možete naručiti putem e-maila: [email protected].

Kako biste opisali knjigu u tri riječi?

Najradije bih napisao – „Pohvalimo vinske vitezove!“ 
Jer, ono što je ovih 36, prije svega, zaljubljenika u vino uradilo za promociju vinske Bosne i Hercegovine podižući do nebesa kvalitetu svojih vina, zavrjeđuje da ih se nazove vitezovima. Oni su u svojevrsnom blitzkriegu napravili čudo te Bosnu i Hercegovinu sa svojim žilavkama, blatinama, trnjacima, pa i tamjanikama, pinotima crnim, cabernet sauvignonima, merlotima…, učinili prepoznatljivim u svjetskim okvirima i izborili se za neizostavno uvrštavanje svoje zemlje u svim relevantnim vinskim edicijama.

Vinarija Brkić
Foto: Irfan Redžović/VINSKE PRIČE

Primjerice, prošle godine je izašlo iz tiska 8. izdanje World Atlas of Wine, koje je potpisala vjerojatno najutjecajnija svjetska vinska kritičarka Jancis Robinson. Mene su kontaktirali da redigiram neveliki tekst u kojem se pisalo o vinskoj Bosni i Hercegovini. Ovo vam spominjem da bih napomenuo da se do jučer vinsku Bosnu i Hercegovinu promatralo kroz „hepokovsku“ dioptriju te da je u terminološkom smislu čak i kod takvih vinskih autoriteta vladalo neznanje, ili, bolje reći – neinformiranost, što se može iščitati rabljenjem izraza poput Lištica ili Lištičko vinogorje!? 
No, ono što me zabrinjava, izgleda da su za vinsku Bosnu i Hercegovinu zainteresiraniji i dobronamjerniji izvan te zemlje nego unutar njezinih granica. Zvuči nevjerojatno, ali u BiH ne postoji nijedan blog u kojem se problematizira vino na bilo koji način, ne postoji nijedan vinski časopis, a da ne govorim da ni nacionalni mediji ne tretiraju vino na iole ozbiljan način. Zvuči apsurdno, jer vino je nešto što je posljednjih desetak godina možda i u najboljem svjetlu predstavilo Bosnu i Hercegovinu u svijetu.

Ovo je vaša osma knjiga po redu, a Vinske priče Bosne i Hercegovine dolaze na čak 440 stranica. Što nas sve očekuje unutar korica?

Nakon raspada Hepoka, koji je prije rata bio gigant i u širim okvirima i koji je u svom vlasništvu imao nevjerojatnih 6.000 hektara zemlje pod vinogradima, zapuhali su neki novi vjetrovi i u vinsku priču su ušli mnogi koji prije 30 godina nisu ni sanjali da će jednog dana postati prepoznatljivi kao vinari.

Vinarija Vukoje
Foto: Irfan Redžović/VINSKE PRIČE

U Vinskim pričama Bosne i Hercegovine upravo se bavim životnim pričama 36 vinskih vitezova koji su u pozicioniranje sebe kao vinara i Bosne Hercegovine kao vinske destinacije ušli iz nekih potpuno drugih svjetova. Primjerice, ima tu proslavljenih sportaša, poput Olivera Mandarića, uglednih odvjetnika, poput Zdenka Milasa, bogobojaznih svećenika, poput igumana Save iz manastira Tvrdoš, sveučilišnih profesora, poput Željka Jungića, pa i visoko pozicioniranih menadžera u velikim pivovarama koji su hmelj zamijenili nektarom od grožđa.

Vinarija Acimović
Foto: Irfan Redžović/VINSKE PRIČE

Ima tu i priča o Miki Zubčević Anđelić iz Trebinja, koju sam predstavio kao jedinu vinarku u Bosni i Hercegovini, a njezina vinska i životna priča je jedna od najljepših ljubavnih priča koje sam susreo u posljednje vrijeme. Ima tu i vinara kojima je proizvodnja vina postala način borbe protiv dokolice, ali i uspješnih poslovnjaka kojima je vino jako zamirisalo kao prilika za novčani probitak.


Koliko je vremenski trajala priprema materijala za knjigu, od teksta do fotografija? Najzanimljivija anegdota s putovanja?

Sve moje vinske priče su svojevrsni proces koji je započeo 2010. godine, a tada, u prvih nekoliko godina dolazaka u Bosnu i Hercegovinu situacija je bila puno skromnija nego danas. Tada je sve u vezi s vinom bilo isključivi privilegij Hercegovine i to uglavnom zapadne Hercegovine s nekoliko iznimki oko Trebinja. U međuvremenu se vino počelo proizvoditi i u Sarajevu, Banjoj Luci, Naseobini Lišnji pored Prnjavora, Čelincu, Brčkom, a priča Vinarije Povratak iz Žepča nešto je najspektakularnije što sam doživio u široj regiji.

Vinarija Povratak
Foto: Irfan Redžović/VINSKE PRIČE

Za Vinka Zovka iz Žepča, koji je svoje bogatstvo odlučio uložiti u zadržavanje ljudi da ne napuste rodni kraj, volim reći da ga treba nagraditi svim mogućim državnim priznanjima, jer to što je on napravio u nekoliko godina podižući vinograde na nekoliko stotina hektara na području gdje vinograda nikada nije ni bilo, a kamoli da se tamo vino ikada proizvodilo, ravno je čudu. Kad je Vinko, na sveopće zgražanje većine njegovih sumještana, konačno dočekao svoju prvu berbu, a bilo je to prije nekoliko godina, ponosno je grožđem napunio prikolicu na koju je stavio transparent – „Evo vidite da more“, i tako se satima vozio po Žepču i okolnim selima. Danas nekoliko desetaka ljudi zahvaljujući njegovoj viziji i poštenom plaćanju za posao koji rade, žive od grožđa u Žepču!

Tko je još s vama surađivao na ovoj knjizi?

Vinske priče Bosne i Hercegovine su u cjelini „domaći bosanskohercegovački uradak“, jer ne mogu ni sebe, zbog mjesta rođenja – Trebinje, staviti izvan toga konteksta.
Spektakularnu ilustraciju naslovne stranice napravio je veeeeeliki Vedran Klemens, Sarajlija sa zagrebačkom adresom, ilustrator koji se može podičiti brojnim naslovnim stranicama knjiga, ali i radom na vinskim etiketama za Vinariju Boškinac iz Novalje ili Vinariju Mežnarić. Izvrsne fotografije je napravio sjajni Irfan Redžović, također iz Sarajeva.
A predgovor knjizi napisao je moj dobri prijatelj i odličan pisac Željko Ivanković, Varešak sa sarajevskom adresom.

Vinarija Vilinka
Foto: Irfan Redžović/VINSKE PRIČE

Koliko ste do sada uopće intervjuirali vinara? Vjerujem da se i oni sami iznenade kako ih potaknete na dijeljenje određenih dogodovština ili emocija kroz razgovor…
Kako oni gledaju na sve vaše priče?

Moje vinske priče su već postale prepoznatljive po tome što u njima najmanje pišem o vinima. Vina su preslik karaktera vinara koji ih proizvode i moja logika je da je, kad je već tako, najbolje predstaviti vinara kroz njegovu životnu priču. Uostalom, ne volim, štoviše prezirem organoleptičke opise vina koji su za mene klasično, da prostite, preseravanje i nadmetanje u opisivanju nečega što će nas deset svi predstaviti na drukčiji način. Mnogi vinari se iznenade što u pričama o njima najmanje ima riječi o vinima, ali, u konačnici, sve im se to jako svidi.
Čak se i iznenade kako im to sve lijepo izgleda, ha, ha, ha.

Vinarija Lug
Foto: Irfan Redžović/VINSKE PRIČE

3 bh. vina kao idealan odabir za osvježenje na kraju dana…

Uf, najteže moguće pitanje, jer bih vam sad mogao navesti barem deset takvih kombinacija i svaka bi ovisila o danu, mom raspoloženju, društvu… Znate, postoji jedan veliki korčulanski vinar, Luka Krajančić, koga su jednom pitali za jela koja se idealno sljubljuju s njegovim fascinantnim pošipima i plavcima malim.
Znate što je rekao: „Bitnije je skupiti dobru ekipu nego sljubljivati vino i hranu!“. Na tom tragu je i moj odgovor na vaše pitanje.

 

Na adresu uredništva već stiže naš primjerak knjige. Jedva čekamo! 


Bonjour

Volite pratiti inspirativne teme?

Dodajte Bonjour.ba u omiljene izvore na Google-u!

Gdje? Ko? Lamija & Ada u... novom coffee-to-cocktail baru Sarajeva. Ima piće s crnim čajem koje morate probati.

TEKST:

Gdje? Ko? Lamija & Ada u... novom coffee-to-cocktail baru Sarajeva. Ima piće s crnim čajem koje morate probati. Gdje? Ko? Lamija & Ada u... novom coffee-to-cocktail baru Sarajeva. Ima piće s crnim čajem koje morate probati.

Sarajevska barska scena dobila je novo mjesto za upoznavanje i to s konceptom koji danju donosi specialty kafu, a od 17 sati koktele. Mi smo otišle na otvorenje da upoznamo ekipu iza i otkrijemo šta su mjesecima pripremali za svoj prvi meni autorskih koktela.

 

Bile smo na otvorenju i isprobale koktele o kojima ćemo još pričati  


KAWA Studio ste već imali priliku upoznati kroz DESIGN sa priču o interijeru, koju smo objavili jučer, neposredno prije otvorenja. Tada smo zavirile u prostor, razgovarale o njegovom dizajnu i ideji koja stoji iza novog koncepta. Sinoć smo se vratile zbog onog drugog, podjednako važnog dijela priče: koktela. I vrlo brzo shvatile da će nam trebati nešto više od jedne posjete da istražimo sve što ovaj bar priprema.  


kawa-studio-sarajevo-otvorenje-kafa-kokteli-koncept-bar-bonjour-ba-33

kawa-studio-sarajevo-otvorenje-kafa-kokteli-koncept-bar-bonjour-ba-01
 

Sarajevska cocktail scena posljednjih godina postaje sve zanimljivija, ali KAWA Studio donosi pristup koji bismo voljele češće viđati u gradu. Iza svakog koktela i mocktaila stoji autorska ideja, a ne samo nova kombinacija sastojaka. Tim koji je godinama razvijao KAWA koncept u ovo je izdanje uložio mjesece istraživanja, putovanja, eksperimentisanja s tehnikama i okusima. Ono što smo sinoć probale tek je mali dio njihovih planova. O nekima još ne možemo govoriti, ali možemo vam reći da će biti dovoljno razloga da se vraćamo. U međuvremenu, evo kako je izgledala naša prva večer.  


kawa-studio-sarajevo-otvorenje-kafa-kokteli-koncept-bar-bonjour-ba-27
 

Pet sati, četiri koktela i mnogo razgovora za šankom  


Večer je počela onako kako smo se i nadale: uz poznata lica, muziku, razgovore koji se spontano nastavljaju za drugim stolom i povremeno zavirivanje prema šanku da vidimo šta se sljedeće priprema.  

Prostor koji smo prethodno posmatrale iz dizajnerske perspektive sada smo konačno doživjele u njegovoj punoj funkciji. Rasvjeta, materijali, raspored sjedenja i atmosfera dobili su sasvim drugačiji smisao kada se prostor napunio ljudima.  

A šank? On je definitivno mjesto na kojem se želite zadržati.  

Posebno kada shvatite da priprema koktela ovdje uključuje mnogo više od nekoliko poteza shakerom. Različite teksture, infuzije, pjene i neočekivane kombinacije sastojaka dio su iskustva, a još je zanimljivije kada vam neko iz tima usput objasni zašto je baš taj sastojak završio u čaši.  


kawa-studio-sarajevo-otvorenje-kafa-kokteli-koncept-bar-bonjour-ba-16
kawa-studio-sarajevo-otvorenje-kafa-kokteli-koncept-bar-bonjour-ba-32
kawa-studio-sarajevo-otvorenje-kafa-kokteli-koncept-bar-bonjour-ba-17


Iza šanka je tim koji je za ovo pripremao mnogo više od menija    
 

KAWA je odavno više od jednog mjesta za kafu a s otvaranjem Studia njihov koncept dobio je novo poglavlje.

Iza razvoja KAWA Studija stoji tim koji predvodi Eldar Resić. Eldara ste već upoznali kroz našu DESIGN sa priču o nastanku novog prostora, a Din je također dio ekipe koja je radila na razvoju koncepta i njegovoj realizaciji.

Tu su i Mario, Arijan i Arif, koje smo sinoć imali priliku upoznati iz nešto drugačije perspektive: s druge strane bara.  


kawa-studio-sarajevo-otvorenje-kafa-kokteli-koncept-bar-bonjour-ba-3
kawa-studio-sarajevo-otvorenje-kafa-kokteli-koncept-bar-bonjour-ba-21
 

Ono što nam je posebno zanimljivo kod ovog projekta jeste koliko se pažnje posvećuje samom procesu stvaranja. Mjeseci istraživanja i putovanja, upoznavanje različitih barskih kultura, isprobavanje novih tehnika i razvijanje vlastitih recepata prethodili su koktelima koji su sinoć stigli pred nas.

Naravno, sve to zvuči lijepo dok vam neko prepričava koncept. Ali tek kada probate piće u kojem prepoznajete poznat sastojak, samo u potpuno neočekivanoj formi, počinjete razumijevati zašto je na njegovom razvoju trebalo toliko raditi.

I tu dolazimo do našeg omiljenog dijela večeri.  


kawa-studio-sarajevo-otvorenje-kafa-kokteli-koncept-bar-bonjour-ba-28
kawa-studio-sarajevo-otvorenje-kafa-kokteli-koncept-bar-bonjour-ba-19
 

Basilico, Flash Fiasco, Rotten Apple i Gold Rush. Imamo bilješke.  


Na meniju nas je dočekalo pet koktela, od kojih smo četiri imale priliku isprobati i snimiti. Svaki je imao potpuno drugačiji karakter, pa je biranje favorita bilo nešto komplikovanije nego što smo očekivale.  


kawa-studio-sarajevo-otvorenje-kafa-kokteli-koncept-bar-bonjour-ba-35
 

Basilico

Bosiljak, gin, limun i maslina.  
 

Ako ste u KAWA-i ikada naručili Basilico, vjerovatno već razumijete našu opsesiju. Ovo je njegova nova, razrađenija verzija, s izraženim herbalnim notama, zanimljivim teksturama i pjenom koja cijelom piću daje dodatnu dimenziju. I dalje dovoljno poznat da ga odmah zavolite, ali s nekoliko novih razloga da ga ponovo naručite.  


kawa-studio-sarajevo-otvorenje-kafa-kokteli-koncept-bar-bonjour-ba-36
kawa-studio-sarajevo-otvorenje-kafa-kokteli-koncept-bar-bonjour-ba-11
 

Flash Fiasco

Krastavac, vermut i limun.

 

Ovaj koktel nas je možda najviše iznenadio intenzitetom jednog sasvim običnog sastojka. Krastavac ovdje nije samo osvježavajuća nota u pozadini. On zaista ima okus svježeg krastavca, i to na najbolji mogući način. Lagano, čisto, osvježavajuće i toliko specifično da ćete ga vrlo lako zapamtiti.  


kawa-studio-sarajevo-otvorenje-kafa-kokteli-koncept-bar-bonjour-ba-23
kawa-studio-sarajevo-otvorenje-kafa-kokteli-koncept-bar-bonjour-ba-8
 

Rotten Apple

Three and a Half Apples, Bademi i crni čaj.  
 

Jabuka, crni čaj i badem, uz rakiju koju, iskreno, nikada ne biste pogodili.   

Na papiru zvuči kao nešto što biste naručili iz znatiželje, a onda možda prepustili nekome drugom. U čaši je sasvim druga priča. Jabuka donosi voćnost, crni čaj blagu trpkost, a badem zaokružuje okus. Rakija je toliko dobro uklopljena da ćete se vjerovatno vratiti meniju da provjerite jeste li dobro pročitali sastojke.  


kawa-studio-sarajevo-otvorenje-kafa-kokteli-koncept-bar-bonjour-ba-37
kawa-studio-sarajevo-otvorenje-kafa-kokteli-koncept-bar-bonjour-ba-7
 

Gold Rush

Gin, kurkuma i đumbir.


Na trenutke nas je podsjetio na Palomu, samo s toplijim, začinskijim karakterom. Đumbir donosi prepoznatljivu oštrinu, kurkuma zemljane note, a zajedno stvaraju kombinaciju koja je istovremeno osvježavajuća i pomalo neočekivana.  
 

kawa-studio-sarajevo-otvorenje-kafa-kokteli-koncept-bar-bonjour-ba-31
kawa-studio-sarajevo-otvorenje-kafa-kokteli-koncept-bar-bonjour-ba-38

 

Naši favoriti večeri? Naravno da se nismo potpuno složile.    
 

Lamijin izbor: Gold Rush  
 

Moj favorit večeri bio je Gold Rush, koktel s ginom, kurkumom i đumbirom. Volim kada koktel ima malo karaktera, a ovaj ga definitivno ima. Đumbir mu daje onu finu ljutinu koja se osjeti nakon prvog gutljaja, dok kurkuma donosi nešto toplije, zemljane note. Najviše mi se svidjela upravo ta senzacija, što je istovremeno osvježavajuć, ali i pomalo pikantan. Nije koktel koji ćete zaboraviti čim spustite čašu.  
 

Adin izbor: Rotten Apple   


Moram prvo priznati da mi je bosiljak vjerovatno omiljeni sastojak u koktelima. U KAWA-i sam se toliko navikla naručivati Basilico da sam u jednom trenutku gotovo prestala gledati ostatak menija.

Sinoć se nije mnogo promijenilo. Basilico je ponovo bio koktel koji se najčešće nalazio u mojoj ruci i još uvijek bih ga bez razmišljanja preporučila svakome ko voli herbalne, nešto manje slatke kombinacije. Ali moj neočekivani pobjednik večeri bio je Rotten Apple. Da, koktel s rakijom.

Rakija u ovom koktelu ne dominira. Jabuka, badem i crni čaj stvaraju slojevit okus u kojem je svaki sastojak prisutan, ali nijedan ne pokušava preuzeti cijelu priču. I upravo me to oduševilo.

Rotten Apple me natjerao da promijenim mišljenje o sastojku za koji sam mislila da vrlo dobro znam kako ga volim, odnosno ne volim, piti.   


kawa-studio-sarajevo-otvorenje-kafa-kokteli-koncept-bar-bonjour-ba-43

To je i najbolji način da objasnim šta mi se dopada kod KAWA Studia. Momci su uložili ogroman trud u ideje koje ne završavaju samo na tome da koktel izgleda dobro na fotografiji. Žele da probate nešto novo, prepoznate nešto poznato u drugačijoj kombinaciji i možda se iznenadite vlastitim ukusom.

Sarajevo ima mjesta na koja odlazimo zbog atmosfere, mjesta na koja se vraćamo zbog omiljenog pića i mjesta na kojima volimo provesti večer s prijateljima.

KAWA Studio ima ambiciju spojiti sve troje, uz malo eksperimentisanja koje nam je na gradskoj cocktail sceni definitivno nedostajalo. Nakon dolaska, s nekoliko novih favorita i još dužom listom stvari koje želimo probati, bilo nam je jasno da ovo neće biti posljednji put da pišemo o KAWA Studiu.

A i ostalo nam je još dosta menija za istražiti.  


kawa-studio-sarajevo-otvorenje-kafa-kokteli-koncept-bar-bonjour-ba-4

 
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: Bonjour.ba


Bonjour
Bonjour.club newsletter

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!