Zdravlje kose i noktiju mnogi stručnjaci navode kao prikaz općeg zdravlja odnosno što to nedostaje našem organizmu.

Promjene na noktima lako su uočljive, a mnogi stručnjaci ističu da nisu bezazlene. Kao najčešći uzroci vizualnih promjena navode se nedostaci određenih vitamina i minerala, alergijska reakcija, gljivični problemi loša probava kao i nekvalitetna prehrana. 

Ističući određene izazove s kojima se možemo susresti često zanemarujemo izgled zdravog nokta. Stoga, kako bismo lakše riješiti određene nedoumice u nastavku izdvojili smo karakteristike koje obilježavaju zdravlje nokta. 

Foto: Pexels

Ujednačena boja nokta

Prema boji nokta vrlo lako možemo otkriti je li riječ o zdravom noktu ili pak da se radi o određenim izazovima. Zdravi nokti su ujednačene ružičaste boje bez neurednih mrlja ili pak udubljenja. Bijele mrlje koje se pojavljuju na noktima često su znak alergijske reakcije, dok žuta podloga nokta najčešće je zbog pojave gljivičnih problema. 

Glatka površina nokta

Sjajna i u potpunosti glatka površina nokta jedna je od osnovnih karakteristika zdravog nokta. Naime, Beauove linije česta su pojava koju ne bismo trebali zanemariti. Uzrok ovih udubljenja, koja nastaju od kutikule nokta, može biti stres ili pak određena upala. Stručnjaci predlažu da se kod izrazitih udubljena posavjetujete s dermatologom.

Zdrava kutikula nokta

Upala kutikule može se pojaviti zbog brojnih razloga, a stručnjaci navode da je jedan od najčešćih nepravilno korištenje proizvoda za njegu noktiju ili manikuru. Naime, ozljeda kože oko nokta može se pojaviti i zbog loših navika odnosno ako grizete nokte ili pak loše njege. 

Foto: Pexels

* * *
Naslovna fotografija: Pexels

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com