TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 29.11.2017.
O važnosti konzumacije organski proizvedenih namirnica sve češće čitamo i učimo, budući da brojne zdravstvene organizacije žele usmjeriti pozornost na važnost porijekla namirnica. Naime, pojedino povrće i voće danas se toliko tretira pesticidima da je preporučljivo da ih konzumirate i kupujete samo ukoliko ste u potpunosti sigurni da je iz organskog uzgoja. Upravo zbog toga sve više vremen
Kako je nastao koncept Zdrave Logike? Kako ste se odlučili na ovaj korak?
Zdrava Logika kao ideja postoji već 4 godine a formalno od septembra 2015.godine. Danas djeluje kao Udruženje građana koje kroz različite aktivnosti radi na izgradnji zdravijeg i kvalitetnijeg ambijenta za organske proizvođače hrane ali i za potrošače. Aktivnosti su nam usmjerene na organsku proizvodnju hrane, marketing, edukacije proizvođača i potrošača, razne saradnje koje nam pomažu u ovim oblastima. Na ovaj korak smo se prvenstveno odlučili jer smo prepoznali da su u Bosni i Hercegovini ogromni potencijali kada je riječ o organskoj proizvodnji voća, povrća te drugih organskih proizvoda, ali su prisutna dva velika problema, a to su nedovoljna edukovanost proizvođača ali i potrošača o ovoj oblasti poljoprivrede. Naša želja jeste da zdravu hranu napravimo atraktivnom ali i dostupnom. Želimo da pokažemo potencijale naše zemlje, ujedinimo i edukujemo proizvođače te našem ali i stranom tržištu ponudimo kvalitetan proizvod.
Tko čini vaš tim?
Osnivači novog koncepta Zdrave Logike smo Ivana Koleška, Mirna Katić i ja. Ja sam idejni tvorac dok uz svoje partnerke i tim koji stoji iza nas, ova ideja ne bi mogla biti realizovana. Ja sam ekonomista i veliki sam zaljubljenik u prirodne resurse naše zemlje, te mi je ogroman izazov da ostvarim misiju koju smo kreirali kroz Zdravu Logiku. Ivana Koleška je doktor nauka fiziologije i ishrane biljaka, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Banjoj Luci, zaljubljenik u prirodu i zdrav život, te je zadužena za razvoj stručnog segmenta Zdrave Logike – kvaliteta proizvođača i proizvoda. Ivana, takođe, drži radionice na kojima obrazuje naše potrošače o važnosti korištenja organskog voća, povrća i drugih proizvoda u ishrani. Mirna Katić je po struci diplomirani psiholog i osoba koja je u razvojnom timu Zdrave Logike od prvog dana, te su njene aktivnosti usmjerene na upravljanje ljudskim resursima i operativnim poslovima unutar naše organizacije. Mirna je i mama jednoj maloj Emi, koja je i prvo dijete unutar naše organizacije ali nadamo se da ćemo tu statistiku ubrzo promijeniti. Naravno nas tri smo samo organizatori, iza nas je tim mladih ljudi bez kojih ništa što danas vidite ne bi postojalo i najveća zasluga upravo pripada njima. Imena našeg tima su Luka, Nikolina, Srđan, Rada, Ivana, Mirna i Maja.
Kakve su prve reakcije posjetitelja dućana?
Naše nove prostorije u Banja Luci su više Organic concept store i jedinstven je u Banjoj Luci. Tu su svi proizvodi svih naših kooperanata, kojih je sada oko četrdeset u našoj mreži iz cijele BiH, a ujedno su članovi našeg Udruženja. Pored našeg prostora uveli smo inovaciju u proces poslovanja. Izgradili smo platformu na kojoj možete naći profile svih naših proizvođača sa informacijama o proizvođačima i proizvodima. Platformu smo integrisali kroz pametne police i te pametne police uvodimo polako i u druga prodajna mjesta u kojima možete naći sve proizvode naših kooperanata, iza čijeg kvaliteta stoji naš stručni tim i naš rad. Uz to imate garanciju da su svi proizvodi određenog kvaliteta i spadaju u ekološke i organske proizvode.
Odakle vam inspiracija za uređenje dućana? Tko potpisuje uređenje?
Ovo mi je lično jako inspirativno pitanje, jer je upravo ovaj dio Zdrave Logike za moj posao ogromna inspiracija. Naime, ogromna promjena unutar Zdrave Logike se desila angažovanjem našeg kreativnog tima, kako ih ja nazivam. Radi se o arhitektici Radi Kočić te dizajneru Srđanu Iliću, koji je zaslužan za rebranding Zdrave Logike. Ovaj tim je donio ogromnu promjenu kada je u pitanju naše predstavljanje putem društvenih mreža, naše platforme, ali i kroz novi prostor. Oboje su jako talentovani mladi ljudi i u procesu su sticanja novih znanja i iskustava. Za Zdravu Logiku su veliko osvježenje i nadam se da je ovo samo početak svega što ćemo i u budućnosti kreirati kroz arhitekturu i dizajn.
Što čini proizvode u vašem dućanu posebnim?
Kvalitet i porijeklo. Kvalitet je na prvom mjestu, trudimo se da ponudimo samo vrhunski kvalitet kada je proizvod u pitanju. Ako proizvođač nije sertifikovan, mi radimo analize proizvoda i to transparentno prikazujemo kupcu. Porijeklo nam je važno jer prodajemo samo proizvode domaćih organskih i ekoloških proizvođača. Što znači da su svi proizvodi porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a vjerujte da se možemo pohvaliti bogatom paletom proizvoda.
Koliko je u BiH popularan zdrav način života?
Moje lično mišljenje jeste da se svijest u posljednjih pet godina jako puno mijenja. To osjetimo po našem tržištu i zainteresovanosti potrošača za ovom vrstom proizvoda. Evidentno je da su mladi sve više zainteresovani kako za ovaj način ishrane tako i za samu proizvodnju, što nas motiviše da nastavimo. Ako gledamo razvijene gradove poput Sarajeva, Banja Luke i Mostara mislim da se ove riječi mogu potvrditi iz mnogih aspekata – zdrave ishrane, sporta te aktivizmu mladih u različitim sferama zdravog života. Ono što mene raduje jeste što još uvijek svi volimo domaću hranu što je dovoljno za prvi korak kada je u pitanju zdrav način života.
Koliko je u BiH dostupna organski proizvedena hrana?
Postaje sve više dostupna, ali nedovoljno. Smatram da bi se svi zajedno trebali potruditi da aktiviramo ovu proizvodnju u većem obliku jer nam jako puno zdrave poljoprivredne zemlje stoji neiskorišteno. Naša zemlja ima ogroman potencijal kada je u pitanju zemlja, vode te čistoća vazduha. Mnoge razvijene zemlje teže upravo svemu ovome što smo mi dobili rođenjem ovdje. Zbog toga smo i izabrali da se aktivno bavimo ovom temom. Nije mi logično da uvozimo toliko različite hrane kada nam je nadomak ruke naša domaća zdrava hrana.
Na koji način birate proizvođače koji će biti dio Zdrave logike?
U kooperantsku mrežu Zdrave Logike mogu pristupiti samo ekološki i organski proizvođači. Pod ekološke proizvođače podrazumijevam sve one koji imaju proizvodnju po standardima organske proizvodnje ali nisu organski sertifikovani dok su organski proizvođači svi koji ne posjeduju sertifikat a bave se ovom proizvodnjom. I jedni i drugi treba da nam dostave analizu zemljišta, a mi radimo fitopatološki nalaz ploda. To je preduslov. Nakon toga idemo u zajedničko planiranje proizvodnje te savjetovanje i zajednički izlazak na tržište. Ono što proizvođač dobiva kroz plasman svojih proizvoda putem nas jeste sigurnost u plasman, marketing, te mogućnost da proizvod bude vidljiv i ima tržišnu vrijednost koju ovakav proizvod mora imati te jedna razvojna komponenta koja prati i naš razvoj. Srećni smo što nam je spektar proizvoda sve širi te u ponudi imamo od čajeva i meda do različitih vrsta voća i povrća ali i sokova, džemova, ulja, sireva i brašna. Naši proizvođači su i nama postali inspiracija.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
L’Amandier nas je prvo zaustavio izlogom, a onda desertima koji spajaju poznate okuse na dovoljno neočekivan način da smo brzo zaboravili šta smo prvobitno planirali naručiti.
L’Amandier vas uhvati prije nego što uopće stignete odlučiti jeste li raspoloženi za desert.
Ime na francuskom znači stablo badema, ali pravi uvod u priču ipak daje vitrina okrenuta direktno prema ulici. Ne morate ni zakoračiti unutra da biste počeli vagati između pistacije, čokolade, voća i karamela.
Malo nezgodno ako ste samo krenuli negdje drugo.
Već kroz staklo čekaju vrlo uvjerljivi argumenti: pistacija i bijela čokolada, višnja s mascarponeom, tropsko voće u desertu koji se zove Dior i tart od kruške koji smo prvobitno vrlo lako mogli preskočiti.
Srećom, nismo.
The Bonjour.list je naš serijal posvećen adresama kojima se vrijedi vratiti. Restoranima, bistroima, coffee barovima i slastičarnicama kod kojih postoji onaj jedan detalj, okus ili iskustvo zbog kojeg ih nakon prvog dolaska počnete preporučivati dalje.
U L’Amandieru ih je bilo nekoliko.
Ako bismo morali izdvojiti jedno iznenađenje ovog odlaska, bio bi to Tarte Aux Poires.
Na papiru kombinacija djeluje gotovo klasično: puter tart, kruška, slana karamela i badem. Tek kada ga presiječete, postaje jasno da se mnogo više toga događa između prvog i posljednjeg sloja.
Ispod ružičastog dijela krije se nježna krema od vanilije, zatim sloj čokolade, pa biskvitna baza. Kruška donosi sočnost, badem orašastu toplinu, a slana karamela taman dovoljno kontrasta da slatkoća ne postane monotona.
Upravo je ovaj tart napravio najveći obrat za stolom: kruška, koju bismo inače lako preskočili, ovdje je postala dio kombinacije kojoj smo se vraćali zalogaj po zalogaj.
Ono što joj je najviše privuklo pažnju bila je izmjena tekstura. Kremasto, sočno, mekano, pa čokolada i biskvit koji cijelom desertu daju strukturu. Kruška pritom ne dominira, nego funkcionira kao dio mnogo šire kombinacije.
Neke deserte poželimo fotografisati prije nego što ih probamo. Dior je jedan od njih.
Dolazi u formi jajeta, a unutra spaja mango, marakuju, ananas i kokos, uz tamnu čokoladu koja tropsku svježinu vodi u dubljem smjeru. Marakuja donosi kiselost, kokos mekoću, a čokolada taman dovoljno gorčine da sve ostane izbalansirano.
Cherry ide poznatijim putem: mascarpone, višnja i čokolada. Kremoznost mascarponea, kiselost višnje i dubina čokolade daju upravo onaj balans koji od ove kombinacije očekujemo.
Kod Pistachia smo, pak, imale vrlo jednostavan kriterij: ako je pistacija u imenu, želimo je jasno osjetiti. Pasta od pistacije ovdje nosi desert, dok bijela čokolada samo omekšava njen izražen, orašasti karakter.
Tri sasvim različita profila, ali svaki dovoljno jasan u onome što želi biti.
Naravno da nismo otišli praznih ruku.
Le Bon završio je u kutiji za ponijeti, sa šumskim voćem, bijelom čokoladom i nježnom vanilijom.
Kiselost voća i mekša slatkoća bijele čokolade i vanilije daju mu dovoljno kontrasta da ostane svjež, a ne samo sladak.
A činjenica da smo nakon svega za stolom ipak odlučili ponijeti još jedan desert govori dovoljno sama za sebe.
Interijer L’Amandiera je nenametljiv i ugodan, dovoljno miran da glavnu ulogu bez problema prepusti vitrini.
A ona je ovdje zapravo najjači dio prostora. Okrenuta je direktno prema ulici, pa je ponudu moguće proučiti i prije nego što zakoračite unutra. Dovoljno je usporiti pored izloga i plan za ostatak dana vrlo lako dobije desertnu digresiju.
Jednako dobar utisak ostavlja i usluga. Tim je pažljiv, strpljiv i dobro upućen u ponudu, što posebno znači kada se izbor iz jednog deserta vrlo brzo proširi na nekoliko ozbiljnih kandidata.
Uz raspon koji ide od svježijih voćnih kombinacija do pistacije, čokolade i karamela, dobra preporuka ovdje zaista pomaže da se izbor suzi prema onome što vam se tog dana najviše jede.
Najjasniji odgovor dobile smo od deserta od kojeg smo ga najmanje očekivale.
Tarte Aux Poires.
Kruška, vanilija, čokolada, badem i slana karamela pokazali su se kao najzaokruženija kombinacija večeri, slojevita taman toliko da svaki novi zalogaj otkrije nešto drugo.
Dior nas je osvojio vizualom i tropskim kontrastima, Pistachio preciznošću okusa, a Cherry klasičnim balansom višnje, mascarponea i čokolade. Ipak, tart s kruškom ostao je onaj desert kojem smo se vraćale i u razgovoru nakon posljednjeg zalogaja.
A upravo takve detalje tražimo kada neku adresu uvrstimo na The Bonjour.list. Ne samo lijep prostor ili atraktivnu vitrinu, nego mjesto koje ostavi dovoljno snažan gastronomski utisak da već pri izlasku razmišljamo šta bismo sljedeći put probale.
Kod L’Amandiera prvi impuls dolazi iz izloga.
Razlog za povratak pronašli smo nekoliko slojeva dublje.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: Bonjour.ba
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
