TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 29.11.2017.
O važnosti konzumacije organski proizvedenih namirnica sve češće čitamo i učimo, budući da brojne zdravstvene organizacije žele usmjeriti pozornost na važnost porijekla namirnica. Naime, pojedino povrće i voće danas se toliko tretira pesticidima da je preporučljivo da ih konzumirate i kupujete samo ukoliko ste u potpunosti sigurni da je iz organskog uzgoja. Upravo zbog toga sve više vremen
Kako je nastao koncept Zdrave Logike? Kako ste se odlučili na ovaj korak?
Zdrava Logika kao ideja postoji već 4 godine a formalno od septembra 2015.godine. Danas djeluje kao Udruženje građana koje kroz različite aktivnosti radi na izgradnji zdravijeg i kvalitetnijeg ambijenta za organske proizvođače hrane ali i za potrošače. Aktivnosti su nam usmjerene na organsku proizvodnju hrane, marketing, edukacije proizvođača i potrošača, razne saradnje koje nam pomažu u ovim oblastima. Na ovaj korak smo se prvenstveno odlučili jer smo prepoznali da su u Bosni i Hercegovini ogromni potencijali kada je riječ o organskoj proizvodnji voća, povrća te drugih organskih proizvoda, ali su prisutna dva velika problema, a to su nedovoljna edukovanost proizvođača ali i potrošača o ovoj oblasti poljoprivrede. Naša želja jeste da zdravu hranu napravimo atraktivnom ali i dostupnom. Želimo da pokažemo potencijale naše zemlje, ujedinimo i edukujemo proizvođače te našem ali i stranom tržištu ponudimo kvalitetan proizvod.
Tko čini vaš tim?
Osnivači novog koncepta Zdrave Logike smo Ivana Koleška, Mirna Katić i ja. Ja sam idejni tvorac dok uz svoje partnerke i tim koji stoji iza nas, ova ideja ne bi mogla biti realizovana. Ja sam ekonomista i veliki sam zaljubljenik u prirodne resurse naše zemlje, te mi je ogroman izazov da ostvarim misiju koju smo kreirali kroz Zdravu Logiku. Ivana Koleška je doktor nauka fiziologije i ishrane biljaka, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Banjoj Luci, zaljubljenik u prirodu i zdrav život, te je zadužena za razvoj stručnog segmenta Zdrave Logike – kvaliteta proizvođača i proizvoda. Ivana, takođe, drži radionice na kojima obrazuje naše potrošače o važnosti korištenja organskog voća, povrća i drugih proizvoda u ishrani. Mirna Katić je po struci diplomirani psiholog i osoba koja je u razvojnom timu Zdrave Logike od prvog dana, te su njene aktivnosti usmjerene na upravljanje ljudskim resursima i operativnim poslovima unutar naše organizacije. Mirna je i mama jednoj maloj Emi, koja je i prvo dijete unutar naše organizacije ali nadamo se da ćemo tu statistiku ubrzo promijeniti. Naravno nas tri smo samo organizatori, iza nas je tim mladih ljudi bez kojih ništa što danas vidite ne bi postojalo i najveća zasluga upravo pripada njima. Imena našeg tima su Luka, Nikolina, Srđan, Rada, Ivana, Mirna i Maja.
Kakve su prve reakcije posjetitelja dućana?
Naše nove prostorije u Banja Luci su više Organic concept store i jedinstven je u Banjoj Luci. Tu su svi proizvodi svih naših kooperanata, kojih je sada oko četrdeset u našoj mreži iz cijele BiH, a ujedno su članovi našeg Udruženja. Pored našeg prostora uveli smo inovaciju u proces poslovanja. Izgradili smo platformu na kojoj možete naći profile svih naših proizvođača sa informacijama o proizvođačima i proizvodima. Platformu smo integrisali kroz pametne police i te pametne police uvodimo polako i u druga prodajna mjesta u kojima možete naći sve proizvode naših kooperanata, iza čijeg kvaliteta stoji naš stručni tim i naš rad. Uz to imate garanciju da su svi proizvodi određenog kvaliteta i spadaju u ekološke i organske proizvode.
Odakle vam inspiracija za uređenje dućana? Tko potpisuje uređenje?
Ovo mi je lično jako inspirativno pitanje, jer je upravo ovaj dio Zdrave Logike za moj posao ogromna inspiracija. Naime, ogromna promjena unutar Zdrave Logike se desila angažovanjem našeg kreativnog tima, kako ih ja nazivam. Radi se o arhitektici Radi Kočić te dizajneru Srđanu Iliću, koji je zaslužan za rebranding Zdrave Logike. Ovaj tim je donio ogromnu promjenu kada je u pitanju naše predstavljanje putem društvenih mreža, naše platforme, ali i kroz novi prostor. Oboje su jako talentovani mladi ljudi i u procesu su sticanja novih znanja i iskustava. Za Zdravu Logiku su veliko osvježenje i nadam se da je ovo samo početak svega što ćemo i u budućnosti kreirati kroz arhitekturu i dizajn.
Što čini proizvode u vašem dućanu posebnim?
Kvalitet i porijeklo. Kvalitet je na prvom mjestu, trudimo se da ponudimo samo vrhunski kvalitet kada je proizvod u pitanju. Ako proizvođač nije sertifikovan, mi radimo analize proizvoda i to transparentno prikazujemo kupcu. Porijeklo nam je važno jer prodajemo samo proizvode domaćih organskih i ekoloških proizvođača. Što znači da su svi proizvodi porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a vjerujte da se možemo pohvaliti bogatom paletom proizvoda.
Koliko je u BiH popularan zdrav način života?
Moje lično mišljenje jeste da se svijest u posljednjih pet godina jako puno mijenja. To osjetimo po našem tržištu i zainteresovanosti potrošača za ovom vrstom proizvoda. Evidentno je da su mladi sve više zainteresovani kako za ovaj način ishrane tako i za samu proizvodnju, što nas motiviše da nastavimo. Ako gledamo razvijene gradove poput Sarajeva, Banja Luke i Mostara mislim da se ove riječi mogu potvrditi iz mnogih aspekata – zdrave ishrane, sporta te aktivizmu mladih u različitim sferama zdravog života. Ono što mene raduje jeste što još uvijek svi volimo domaću hranu što je dovoljno za prvi korak kada je u pitanju zdrav način života.
Koliko je u BiH dostupna organski proizvedena hrana?
Postaje sve više dostupna, ali nedovoljno. Smatram da bi se svi zajedno trebali potruditi da aktiviramo ovu proizvodnju u većem obliku jer nam jako puno zdrave poljoprivredne zemlje stoji neiskorišteno. Naša zemlja ima ogroman potencijal kada je u pitanju zemlja, vode te čistoća vazduha. Mnoge razvijene zemlje teže upravo svemu ovome što smo mi dobili rođenjem ovdje. Zbog toga smo i izabrali da se aktivno bavimo ovom temom. Nije mi logično da uvozimo toliko različite hrane kada nam je nadomak ruke naša domaća zdrava hrana.
Na koji način birate proizvođače koji će biti dio Zdrave logike?
U kooperantsku mrežu Zdrave Logike mogu pristupiti samo ekološki i organski proizvođači. Pod ekološke proizvođače podrazumijevam sve one koji imaju proizvodnju po standardima organske proizvodnje ali nisu organski sertifikovani dok su organski proizvođači svi koji ne posjeduju sertifikat a bave se ovom proizvodnjom. I jedni i drugi treba da nam dostave analizu zemljišta, a mi radimo fitopatološki nalaz ploda. To je preduslov. Nakon toga idemo u zajedničko planiranje proizvodnje te savjetovanje i zajednički izlazak na tržište. Ono što proizvođač dobiva kroz plasman svojih proizvoda putem nas jeste sigurnost u plasman, marketing, te mogućnost da proizvod bude vidljiv i ima tržišnu vrijednost koju ovakav proizvod mora imati te jedna razvojna komponenta koja prati i naš razvoj. Srećni smo što nam je spektar proizvoda sve širi te u ponudi imamo od čajeva i meda do različitih vrsta voća i povrća ali i sokova, džemova, ulja, sireva i brašna. Naši proizvođači su i nama postali inspiracija.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Mario Mandarić i Nikola Stojaković spojili su svoje autorske kuhinje na jednoj večeri u sarajevskom Amberu, uz vina Ateljea Šapat. Ada i ja vratile smo se za njihov sto, ovog puta s nešto više pitanja i ponekim iznenađujuće jednostavnim odgovorom.
Kada smo Maria Mandarića i Nikolu Stojakovića pitale šta je na večerašnjem meniju nastalo upravo zato što su radili zajedno, odgovor je bio kratak.
Ništa.
Za večeru koju pripremaju dvojica chefova s Michelin iskustvom očekivala sam barem malo kreativnog pregovaranja. Možda i pokoju raspravu oko menija. Ispostavilo se da je njima za cijeli meni trebalo manje dogovaranja nego meni da odlučim koja pitanja da im postavim.
Taj detalj je bio sjajan uvod u ono što smo Ada i ja te večeri doživjele u Amberu.
Samo osam dana ranije sjedile smo za istim stolom, isprobavale novi jesenski tasting meni i kasnije raspravljale o klepama, mliječnim redukcijama, neobičnim koktelima i Portobellu. Sada smo se vratile zbog posebne večere na kojoj je Mario, chef Ambera i nekadašnji chef zagrebačkog Noela, ugostio Nikolu Stojakovića, čovjeka iza kuhinje restorana Fleur de Sel u Novom Slankamenu, nagrađenog Michelinovom zvjezdicom.
Na meniju smo prepoznale nekoliko jela iz prethodne posjete. Moglo je biti malo déjà vua, ali zapravo smo im se ponovo obradovale. Ponovljeno gradivo, i dalje čista petica.
Ovog puta nekim poznatim okusima pridružila se Nikolina kuhinja, a svaki slijed pratilo je vino iz Ateljea Šapat.
I tako smo krenule.
Mario je prije otprilike godinu dana posjetio Nikolin Fleur de Sel sa suprugom i kćerkom. Nikola nam je ispričao da su tada imali priliku upoznati se kroz njegovu kuhinju, a kasnije je stigao poziv za Sarajevo.
Kada je došlo vrijeme da slože meni, svaki je predložio svoja jela. Uskladili su ih s vinima, malo promijenili redoslijed sljedova i završili dogovor.
Tri poruke, prema Nikolinoj procjeni.
Razlike između njihovih stilova bile su očigledne. Mario Nikolino kuhanje opisuje kroz snažne umake, intenzivne okuse i klasične francuske tehnike. Za sebe kaže da kuha nešto laganije. Nikola je, govoreći o Mariovoj tartaleti s tartarom od gljiva, odmah počeo nabrajati ono što je u njoj prepoznao: odnos kiselosti i slatkoće, teksturu gljiva, hrskavost tijesta.
Posebno mi se dopalo koliko precizno govore jedan o drugome. Kada Nikola hvali Mariovo jelo, zna tačno šta mu se sviđa. Kada Mario govori o Nikolinom kuhanju, odmah prepoznaje njegov rukopis.
Nije mala stvar imati vlastiti stil koji kolega može prepoznati i bez potpisa na meniju.
Tokom večeri obojica su prilazili gostima, razgovarali, pratili posluživanje. Timovi Ambera i Šapata radili su zajedno, a posebno je bilo zanimljivo posmatrati Nikolu i njegov tim kako uživo završavaju posljednje jelo, juneći pithivier.
Volimo zamišljati chefa kao jedinog autora onoga što stigne na sto. Onda gledate završno serviranje jednog slijeda i shvatite koliko ruku učestvuje u toj naizgled jednostavnoj radnji. Nečije ime ostaje na jelovniku, ali dobar servis nije nužno solo nastup.
S hranom uglavnom nemam mnogo pravila. Znatiželja mi je češće jača strana od izbirljivosti, mada presovana teleća glava i goveđi jezik teško da bi se našli u mojoj narudžbi da sam sama birala.
Na degustacijskom meniju nemate taj luksuz, ili ga barem svjesno prepuštate nekome drugom.
Tako su se pred nama našli Nikolina presovana teleća glava i riječni rakovi s kremom od komorača, uz Mariovu tartaletu, japrak s raguom od teleće džigerice i srca te goveđi jezik s kinojom i punjenom datulom. Za kraj je stigao Nikolin juneći pithivier.
Okusi su bili puni i intenzivni, a prelazak s jednog autorskog pristupa na drugi nije prolazio nezapaženo.
Kod ovakvih večera zanimljivo mi je koliko se vlastiti odnos prema hrani mijenja čim prestanete sami sastavljati narudžbu. Namirnica koju biste možda zaobišli na jelovniku odjednom je pred vama, pripremljena onako kako ju je zamislio neko ko s njom radi godinama.
Ne moram poželjeti da kod kuće pripremam teleću glavu da bih razumjela zašto je neko odlučio staviti je na svoj meni. Sasvim mi odgovara da taj dio posla prepustim Nikoli.
Uz svaki slijed dolazilo je i drugo vino iz Ateljea Šapat, od pjenušavog Trofeja 2023 i Grašca 2025, preko Sauvignona Blanca i Chardonnaya iz linije Atila, do Atila Plavog, Nera Merlota i Caberneta Atila.
Ono što je uparivanja učinilo zanimljivijim bila su objašnjenja tima Šapata. Uz svaku čašu dobile smo kontekst o vinu i razlog zbog kojeg se našlo upravo uz to jelo.
Postoji velika razlika između toga da vam neko natoči vino i da vam objasni šta biste mogli primijetiti kada ga probate uz hranu. A kada su objašnjenja dovoljno razumljiva da ih možete pratiti bez malog rječnika vinskih termina, utoliko bolje.
Michelinova zvjezdica prilično je moćna stvar. Dovoljno je spomenuti je uz ime restorana i razgovor vrlo brzo počne uključivati standarde, preciznost, očekivanja i gotovo vojničku disciplinu.
Zato nas je zanimalo koliko ta vrsta priznanja može ograničiti kreativnu slobodu.
„Michelinova zvjezdica je nagrada za rad koji ti radiš, za koji ti smatraš da je dobar. To ne bi trebala biti nekakva vodilja kako ćeš ti kuhati.“
Nikola je bio jednako jasan.
„Ti ako dobro kuvaš i dobro sklapaš ukuse, Michelinova zvezdica će doći svakako.“
Michelin je u njihovim odgovorima zauzimao mjesto priznanja koje dolazi nakon rada. Nisu govorili o kuhanju kao pokušaju da ispune nečiju unaprijed zadanu sliku savršenog tanjira.
Naravno, jednostavno je to reći nakon godina profesionalnog iskustva. Ali možda je baš zato vrijedilo čuti.
A onda smo ih pitale za neko gastronomsko mišljenje s kojim se drugi možda ne bi složili.
Mario:
„Da je gost uvijek u pravu. Jer nije.“
Nikolu smo zatim pitale koji mu kompliment gosta najviše znači.
“Da se vrati.”
Ispričao nam je kako u restoranima koje vodi postoje jela koja su gosti toliko prihvatili da ih više gotovo i ne smiju mijenjati.
Zadržavanje tih jela na meniju možda je i najkonkretniji odgovor na pitanje kako izgleda dugoročan odnos između chefa i njegovih gostiju. Neka jela jednostavno prerastu početnu ideju autora i postanu razlog zbog kojeg ljudi ponovo rezervišu sto.
Razgovor je u međuvremenu stigao i do nešto prizemnijih tema. Recimo, šta dvojica profesionalnih chefova kuhaju kada im se ne kuha?
Nikola je odabrao pastu aglio, olio e peperoncino.
Mario je odgovorio:
„Ništa. Naručim.“ :)
Ada i ja nastavile smo večer tamo gdje smo završile i prethodnu posjetu Amberu, u Sans Cesseu.
Ada ima posebnu slabost prema viskiju i koktelima na njegovoj bazi, pa je ostala pri Platinum Old Fashionedu, a ja sam završila s Boulevardierom. Kao neko ko u koktel-karti gotovo instinktivno traži Negroni ili nešto iz njegove porodice, teško da sam ikoga iznenadila izborom. Sebe najmanje.
Iza nas je ostala još jedna lijepa večer u Amberu. Ponovo smo uživale u poznatim Mariovim jelima, upoznale Nikolin kulinarski rukopis i kroz vina Šapat otkrile još jednu dimenziju cijelog menija. Jednako su nam zanimljivi bili razgovori između sljedova, međusobno poštovanje dvojice chefova i način na koji su funkcionirali sa svojim timovima. Ovog puta imale smo podjednako mnogo toga za reći o hrani i o ljudima koji stoje iza nje.
A nakon svih novih okusa i ponekog izlaska iz vlastitih gastronomskih navika, za posljednju narudžbu obje smo se vratile prilično poznatim izborima.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: Bonjour.ba
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
