O važnosti konzumacije organski proizvedenih namirnica sve češće čitamo i učimo, budući da brojne zdravstvene organizacije žele usmjeriti pozornost na važnost porijekla namirnica. Naime, pojedino povrće i voće danas se toliko tretira pesticidima da je preporučljivo da ih konzumirate i kupujete samo ukoliko ste u potpunosti sigurni da je iz organskog uzgoja. Upravo zbog toga sve više vremen

Kako je nastao koncept Zdrave Logike? Kako ste se odlučili na ovaj korak?

Zdrava Logika kao ideja postoji već 4 godine a formalno od septembra 2015.godine. Danas djeluje kao Udruženje građana koje kroz različite aktivnosti radi na izgradnji zdravijeg i kvalitetnijeg ambijenta za organske proizvođače hrane ali i za potrošače. Aktivnosti su nam usmjerene na organsku proizvodnju hrane, marketing, edukacije proizvođača i potrošača, razne saradnje koje nam pomažu u ovim oblastima. Na ovaj korak smo se prvenstveno odlučili jer smo prepoznali da su u Bosni i Hercegovini ogromni potencijali kada je riječ o organskoj proizvodnji voća, povrća te drugih organskih proizvoda, ali su prisutna dva velika problema, a to su nedovoljna edukovanost proizvođača ali i potrošača o ovoj oblasti poljoprivrede. Naša želja jeste da zdravu hranu napravimo atraktivnom ali i dostupnom. Želimo da pokažemo potencijale naše zemlje, ujedinimo i edukujemo proizvođače te našem ali i stranom tržištu ponudimo kvalitetan proizvod.

Tko čini vaš tim?

Osnivači novog koncepta Zdrave Logike smo Ivana Koleška, Mirna Katić i ja. Ja sam idejni tvorac dok uz svoje partnerke i tim koji stoji iza nas, ova ideja ne bi mogla biti realizovana. Ja sam ekonomista i veliki sam zaljubljenik u prirodne resurse naše zemlje, te mi je ogroman izazov da ostvarim misiju koju smo kreirali kroz Zdravu Logiku. Ivana Koleška je doktor nauka fiziologije i ishrane biljaka, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Banjoj Luci, zaljubljenik u prirodu i zdrav život, te je zadužena za razvoj stručnog segmenta Zdrave Logike – kvaliteta proizvođača i proizvoda. Ivana, takođe, drži radionice na kojima obrazuje naše potrošače o važnosti korištenja organskog voća, povrća i drugih proizvoda u ishrani. Mirna Katić je po struci diplomirani psiholog i osoba koja je u razvojnom timu Zdrave Logike od prvog dana, te su njene aktivnosti usmjerene na upravljanje ljudskim resursima i operativnim poslovima unutar naše organizacije. Mirna je i mama jednoj maloj Emi, koja je i prvo dijete unutar naše organizacije ali nadamo se da ćemo tu statistiku ubrzo promijeniti. Naravno nas tri smo samo organizatori, iza nas je tim mladih ljudi bez kojih ništa što danas vidite ne bi postojalo i najveća zasluga upravo pripada njima. Imena našeg tima su Luka, Nikolina, Srđan, Rada, Ivana, Mirna i Maja.

Kakve su prve reakcije posjetitelja dućana?

Naše nove prostorije u Banja Luci su više Organic concept store i jedinstven je u Banjoj Luci. Tu su svi proizvodi svih naših kooperanata, kojih je sada oko četrdeset u našoj mreži iz cijele BiH, a ujedno su članovi našeg Udruženja. Pored našeg prostora uveli smo inovaciju u proces poslovanja. Izgradili smo platformu na kojoj možete naći profile svih naših proizvođača sa informacijama o proizvođačima i proizvodima. Platformu smo integrisali kroz pametne police i te pametne police uvodimo polako i u druga prodajna mjesta u kojima možete naći sve proizvode naših kooperanata, iza čijeg kvaliteta stoji naš stručni tim i naš rad. Uz to imate garanciju da su svi proizvodi određenog kvaliteta i spadaju u ekološke i organske proizvode.

Odakle vam inspiracija za uređenje dućana? Tko potpisuje uređenje?

Ovo mi je lično jako inspirativno pitanje, jer je upravo ovaj dio Zdrave Logike za moj posao ogromna inspiracija. Naime, ogromna promjena unutar Zdrave Logike se desila angažovanjem našeg kreativnog tima, kako ih ja nazivam. Radi se o arhitektici Radi Kočić te dizajneru Srđanu Iliću, koji je zaslužan za rebranding Zdrave Logike. Ovaj tim je donio ogromnu promjenu kada je u pitanju naše predstavljanje putem društvenih mreža, naše platforme, ali i kroz novi prostor. Oboje su jako talentovani mladi ljudi i u procesu su sticanja novih znanja i iskustava. Za Zdravu Logiku su veliko osvježenje i nadam se da je ovo samo početak svega što ćemo i u budućnosti kreirati kroz arhitekturu i dizajn.

Što čini proizvode u vašem dućanu posebnim?

Kvalitet i porijeklo. Kvalitet je na prvom mjestu, trudimo se da ponudimo samo vrhunski kvalitet kada je proizvod u pitanju. Ako proizvođač nije sertifikovan, mi radimo analize proizvoda i to transparentno prikazujemo kupcu. Porijeklo nam je važno jer prodajemo samo proizvode domaćih organskih i ekoloških proizvođača. Što znači da su svi proizvodi porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a vjerujte da se možemo pohvaliti bogatom paletom proizvoda.

Koliko je u BiH popularan zdrav način života?

Moje lično mišljenje jeste da se svijest u posljednjih pet godina jako puno mijenja. To osjetimo po našem tržištu i zainteresovanosti potrošača za ovom vrstom proizvoda. Evidentno je da su mladi sve više zainteresovani kako za ovaj način ishrane tako i za samu proizvodnju, što nas motiviše da nastavimo. Ako gledamo razvijene gradove poput Sarajeva, Banja Luke i Mostara mislim da se ove riječi mogu potvrditi iz mnogih aspekata – zdrave ishrane, sporta te aktivizmu mladih u različitim sferama zdravog života. Ono što mene raduje jeste što još uvijek svi volimo domaću hranu što je dovoljno za prvi korak kada je u pitanju zdrav način života.

Koliko je u BiH dostupna organski proizvedena hrana?

Postaje sve više dostupna, ali nedovoljno. Smatram da bi se svi zajedno trebali potruditi da aktiviramo ovu proizvodnju u većem obliku jer nam jako puno zdrave poljoprivredne zemlje stoji neiskorišteno. Naša zemlja ima ogroman potencijal kada je u pitanju zemlja, vode te čistoća vazduha. Mnoge razvijene zemlje teže upravo svemu ovome što smo mi dobili rođenjem ovdje. Zbog toga smo i izabrali da se aktivno bavimo ovom temom. Nije mi logično da uvozimo toliko različite hrane kada nam je nadomak ruke naša domaća zdrava hrana.

Na koji način birate proizvođače koji će biti dio Zdrave logike?

U kooperantsku mrežu Zdrave Logike mogu pristupiti samo ekološki i organski proizvođači. Pod ekološke proizvođače podrazumijevam sve one koji imaju proizvodnju po standardima organske proizvodnje ali nisu organski sertifikovani dok su organski proizvođači svi koji ne posjeduju sertifikat a bave se ovom proizvodnjom. I jedni i drugi treba da nam dostave analizu zemljišta, a mi radimo fitopatološki nalaz ploda. To je preduslov. Nakon toga idemo u zajedničko planiranje proizvodnje te savjetovanje i zajednički izlazak na tržište. Ono što proizvođač dobiva kroz plasman svojih proizvoda putem nas jeste sigurnost u plasman, marketing, te mogućnost da proizvod bude vidljiv i ima tržišnu vrijednost koju ovakav proizvod mora imati te jedna razvojna komponenta koja prati i naš razvoj. Srećni smo što nam je spektar proizvoda sve širi te u ponudi imamo od čajeva i meda do različitih vrsta voća i povrća ali i sokova, džemova, ulja, sireva i brašna. Naši proizvođači su i nama postali inspiracija.

Koliko ste puta čuli onu legendarnu: „Kakvu kafu kuhaš, možeš da se udaješ (ili ženiš)“? Ili možda: „Skuhaj mi kafu jaku kao ja, a slatku kao ti“? 

Ove naizgled šaljive izreke mnogo govore o jednom – koliko je kafa zapravo važna u našem svakodnevnom životu. 

Ali ne bilo kakva kafa. 

Govorimo o onoj pravoj, domaćoj, mirisnoj, punog ukusa i još punijeg značenja.
 

Ispijanje kafe je ritual. Znak pažnje, način da se neko ugosti, utješi, obraduje ili jednostavno – započne dan kako treba. 

I da bi taj ritual imao pun efekat, kafa mora biti savršeno pripremljena. Jer, dobra kafa ne nastaje slučajno.

Za pripremu prave domaće kafe, svaki korak ima svoju ulogu. 

Od izbora džezve, kvaliteta vode, temperature – pa sve do mjesta na kojem se kafa služi. Da, čak i to igra važnu ulogu.

„Za pravilnu pripremu i dobru pripremu domaće kafe, neophodna nam je dobra voda, to znači – česmovača, tvrda voda. Izbor džezve – emajlirana, zato što u emajlu voda najbrže provri, voda se ne ’pati’. Dakle, od tvrde ne pravimo meku vodu, što je jako važno za ukus. Zato nikako ne koristiti flaširane vode“, poručuje profesionalni degustator Grand kafe, Ilija Đurić.
 

Ilija Đurić, profesionalni degustator kafe  
 

On dalje kaže da voda mora da provri, ali ne i da vri, jer se vrenjem voda omekšava. 

„Kad voda provri, skida se sa plate, stavi se željena količina kafe, dobro se promiješa, da krene sa dizanjem. Čim krene pjena da se diže, proces je gotov. Kafa se servira na mjestu gdje se pije – nikako se ne servira u kuhinji, pa da se šoljica nosi – ja to zovem ’uznemiravanje kafe’“, slikovito objašnjava Ilija.

Zvuči kao mala nauka, zar ne? A opet – sve je u detaljima. Baš ti detalji čine razliku između samo šolje kafe i šolje uživanja.
 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Grand Kafa (@grand.kafa)

Kako bi svi zaljubljenici u kafu mogli dublje da zarone u njen svijet, Grand kafa je pokrenula edukativni video serijal „Grandov vodič kroz svijet kafe“, a vodič je Ilija Đurić.

Cilj je da vam približi sve što možda niste znali, a željeli ste da saznate: od porijekla zrna, preko prženja i mljevenja, čuvanja i pripreme. 

Serijal će se emitovati tokom cijele godine i biće dostupan na Youtube kanalu Grand kafe, kao i na zvaničnim društvenim mrežama brenda. 

Namijenjen je svima koji žele više – ne samo da popiju kafu, već da je razumiju.

Koraci za kuhanje dobre kafe

Koristi džezvu od emajla

Za pripremu tradicionalne kafe najbolje je koristiti džezvu od emajla, jer ona ravnomjerno raspoređuje toplotu i ne mijenja ukus kafe, što doprinosi čistom i autentičnom ukusu.

Koristi tvrdu vodu sa česme

Za pravljenje kafe preporučuje se korišćenje tvrde vode sa česme, jer kafi daje ljepši ukus. U suprotnom, meka voda bi vaš napitak učinila neukusnim.

Voda treba da provri, ali ne smije dugo da vri

Vodu zagrijevati dok ne provri, ali je važno da ne ostane dugo na vatri u ključalom stanju, jer predugo vrenje može da omekša vodu i naruši ukus kafe.

Džezvu skloniti sa plate kada se dodaje kafa

Kada voda provri, skinuti džezvu sa vatre prije nego što se doda mljevena kafa. Na taj način kafa neće biti previše zagrijana i neće postati gorka.

Kada počne da se diže pjena – napitak je skuhan

Poslije dodavanja kafe, vratiti džezvu na ringlu, ali pažljivo, da kafa ne provri prejako. Kada na površini počne da se diže gusta pjena, to je znak da je kafa spremna i treba je odmah skinuti sa vatre.

Kafu sipati u šolju tamo gdje se pije

Gotovu kafu ponesite u džezvi do mesta gdje se pije, i tamo sipajte u šoljicu. Serviranje na mjestu na kome se pije je važno, jer se tokom mirovanja u šoljici najuspješnije vrši fina ekstrakcija, koja daje kvalitetan ukus.

Foto: PR i dupephotos