Zašto je materijal odjeće koju nosite važan za vaš cjelokupni look?

Često s velikim oduševljenjem promatramo dame na street style izvješćima. Komadi koji one nose čak i na fotografijama izgledaju tako skupocjeno, kvalitetno, poželjno. Ono što vas tjera da pohvalite njihovu odjeću i pitate se gdje li su je samo kupili jeste materijal od kojeg je ona napravljena. Naime, često zaboravljamo samu bit odjeće – a to je materijal od kojeg je napravljena.

Iza činjenice da Burberry kaput stoji negdje oko 3,300 KM, a Zarin model do 300KM stoji jasna pozadina – a to je materijal, koji ne samo da izgleda skupocjeno, nego je i daleko kvalitetniji, što znači ne trebate se plašiti da će se uništiti prečestim nošenjem, pranjem ili da vam neće biti poslušan do kraja sezone. Čak štoviše, vjerojatno će vas slušati godinama, a tko zna, možda i vašu mlađu sestru ili kćerku.
Zbog toga smo odlučili napraviti mali vodič kroz materijale koje nosimo na dnevnoj razini i što oni znače za naš izgled i naš novčanik. Jer ako se neki komad uništi nakon par pranja u perlici rublja, da li ga uopće ima smisla kupovati?

Foto: pexels.com

PAMUK

Jedan od najčešćih i najstarijih prirodnih materijala. Kvaliteta pamuka ovisi o duljini njegovih vlakana - duža vlakna stvaraju sjajan, snažan i kvalitetan pamuk. Prednosti pamuka je visoka higroskopnost - sposobnost upijanja vlage i znoja, ne iritira kožu i ne izaziva alergije. Lako se pere i održava, a može se glačati na visokim temperaturama. Koristi se sam (100%pamuk) ili u smjesi sa drugim vlaknima (poliester,poliamid, poliakril, elastansko vlakno, viskoza, lan). Miješanjem sa drugim materijalima se postižu još bolja svojstva koja olakšavaju njegovo održavanje, smanjuje gužvanje, skraćuje vrijeme sušenja i sl.. Zbog toga je sjajna ideja za sve ljetne stilske priče

ORGANSKI PAMUK

On ima sva svojstva kao i pamuk, razlika je u tome što se organski pamuk proizvodi uz minimalno ili nikakvo korištenje kemikalija, čime njegova proizvodnja ima minimalan utjecaj na prirodu. Uzgaja se u skladu sa načelima ekološke poljoprivrede, pri čemu je zabranjeno korištenje kemikalija u svim fazama dobivanja pamuka - od uzgoja, žetve, bojanja do finalne obrade tkanine.

LAN

Prirodni materijal koji se dobiva iz biljke lana, idealan je za izradu ljetne odjeće, budući da pruža osjećaj hlađenja, a njegova vlakna su čvrsta, sjajna, visoko upijajuća, ugodna na koži i ne izazivaju alergiju. Lako se gužva, no, lako se održava i jednostavno glača.

VISKOZA

Ovaj materijal se dobiva kemijskim procesom iz celuloze drveta. Dobivena vlakna su sjajna, visoke finoće i svilenkastog opipa. Udoban je za nošenje, ima visoku higroskopnost, a otporan je na trošenje i habanje.
 

BJAZ

Pamučni je materijal koji spada u vez tkanine. Ugodan je za nošenje, čvrst, a koristi se za izradu ljetne odjeće, najčešće ukoliko želite krojiti svečanu odjeću ili lepršave komade.

KEPER

To je tkanina izrađena u keper vez, a prepoznaje se po površinskom efektu u obliku karakterističnih dijagonalnih pruga. Čvršći je i puniji od platnenog veza.

Foto: pexels.com

POLIESTER
 

Riječ je o vlaknu koje se u cijelosti dobiva kemijskim procesom.
Ima visoku higroskopnost, pa se često kombinira s prirodnim vlaknima radi poboljšanja njihovih svojstava. U kombinaciji s prirodnim materijalima je nosiv, lagan za održavanje, no, komadi u potpunosti izrađeni od ovih materijala nisu ugodni za nošenje.
Dosta je jeftinijih od prirodnih vlakana, zbog toga ga mnogi pristupačniji brandovi često koriste u izradi svoje odjeće. Prije kupovine ovakvih komada, obavezno 'pod rukom' provjerite kvalitetu materijala.

AKRIL

Akril je također jedan od vještačkih materijala – ne dozvoljava koži da diše i vrlo lako gubi svoju formu. Tako npr. ukoliko kupite džemper od akrila, brzo će izgubiti svoju formu, a nije ni topao. S druge strane, jednostavan je za održavanje, mek i prijatni na dodir, što ga čini odličnim kandidatom za police mnogih dućana u zimskim mjesecima.
 

RAYON 

Poznat i kao umjetna svila, sličan je poliesteru, ali elastičniji. Nakon samo par nošenja, izgleda trošno i na njemu su vidljiva habanja.

***

Naslovna fotografija: pexels.com
Tekst: BONJOUR.ba