TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 26.3.2020.
Sve više se u preporukama beauty stručnjaka, ali i poznatih dama ističe važnost nanošenja proizvoda sa SPF zaštitnim faktorom svaki dan.
To nas je potaknulo da sami kreiramo mini vodič sa informacijom kada i kako birati proizvode sa SPF faktorom.
ZAŠTO KORISTITI POIZVODE SA ZAŠTITNIM FAKTOROM?
Jedan, ali i najvažniji i sasvim dovoljan razlog zašto biste trebali početi koristiti proizvode sa zaštitnim faktorom je činjenica da su opasne ultraljubičaste zrake uvijek prisutne te kao takve mogu uzrokovati opekline, mrlje od sunca na vašem licu i tijelu te na kraju i rak kože.
Već je to motiv da već danas istražite kakve proizvode sa SPF faktorom možete uključiti u vašu svakodnevnu beauty rutinu. Ups, pa ne morate jer vam maleni vodič donosimo u nastavku.

KAKVE VRSTE PROIZVODA POSTOJE?
Kada je u pitanju proizvod sa SPF zaštitnim faktorom čini se neobičnim nanositi svaki dan tu kremastu formulu prepoznatljivog mirisa na svoje tijelo – no, postoji rješenje.
Danas proizvode za zaštitu sunca možete pronaći u raznim oblicima: od krema, losiona i sprejeva, pa sve do proizvoda u sticku i gelu. Svi se razlikuju po nekim značajkama koje izdvajamo u sljedećem pasosu.

PO ČEMU SE RAZLIKUJU PROIZVODI SA ZAŠTITNIM FAKTOROM?
Proizvode sa SPF zaštitnim faktorom možete razlikovati po konzistenciji, stupnju zaštite i aktivnim sastojcima.
Konzistencija – Ovisno o vašim preferencijama, možete pronaći proizvode sa zaštitnim faktorom koji su laganije formule, ali i one koji su ekstremno hranjive formule. Tako možete izabrati ono što vam najviše odgovara i ono što se najviše uklapa u vašu beauty rutinu.
Faktor zaštite od sunca (SPF) – Izražen u brojevima, ovaj faktor ističe količinu zaštite od sunca koju omogućava.
Najniži faktor je 15 do 30 SPF koji se preporučuje za svaki dan, a ukoliko boravite na direktnom suncu potrebno je ponovo nanijeti proizvod na tijelo svakih 90 ili 120 minuta ovisno o tome što piše na pakiranju.

Aktivni sastojci – Postoje proizvodi sa fizičkim aktivnim svojstvima i kemijskim aktivnim svojstvima te funkcioniraju na različit način.
Kreme za sunčanje sa fizičkim aktivnim svojstvima najčešće sadrže titanov dioksid i cinkov oksid, koji na koži kreiraju fizičku barijeru koja reflektira opasne UV zrake.
Kreme za sunčanje sa kemijskim aktivnim svojstvima sadrže kemikalije koje štite kožu interakcijom i apsorpcijom ultraljubičaste energije.
Obje su učinkovite, ali kreme za sunčanje sa kemijskim svojstvima mogu imati veću vjerojatnost stvaranja iritacije kože ili alergijskih reakcija kod osjetljivih osoba.
KAKO PRAVILNO NANIJETI I KORISTITI PROIZVODE ZA ZAŠTITNIM FAKTOROM?


TEKST: Ilda Lihić-Isović
Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".
Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?
Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter
Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.
Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.
Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.
Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.
Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:
Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.
Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.
Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.
Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.
Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju?
Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
Foto: unsplash.com
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!