Amina je diplomirana produkt dizajnerica na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, a njen rad je nominiran na ZGDW u kategoriji Tekstilni i modni dizajn.

Realizirala je niz studentskih projekata iz polja produkt i modnog dizajna, radeći uporedo kao kostimograf i scenograf. Njen akcenat je na slobodi, prirodnosti, praktičnosti i momentu magičnog u dizajnu.

"Umjetničko izražavanje prožima se kroz pomno birane teme projekata s dozom promišljanja o odnosu forme i funkcije. Dizajn je način života i razmišljanje, svakodnevno nastojanje da unaprijedimo i inoviramo budućnost dizajnerske scene, lokalno i globalno." - rekla je Amina Musić.

Nominovani su radovi ma i kekino, koji kroz igru i slobodu pokreta preispituju odnos društva prema trudnici i odijevanju, kao i dječiju intimu.




Haljina za trudnicu ma je rad kroz koji se proteže niz istraživanja na temu trudnoće kao psihičkog i pojavnog dijela promjena, ali i historijskog, socijalnog i kulturološkog poimanja trudne žene. Kao produkt rada nastala je unikatna haljina za upotrebu u svakodnevnim prilikama, ali s ciljem da se u njoj žena osjeća posebno i da se slavi ljepota i snaga ženskog trudnog duha i tijela. Haljina je kreirana tako da bude udobna i da se mijenja s tijelom trudnice tokom različitih faza trudnoće, ali i kroz postporođajni period.

Trudnoća kao faktor opstanka svijeta posmatrana kroz prizmu dizajna je neizmjereni poligon istraživanja. Suočavajući se s nizom teorijskih i činjeničnih medicinskih ukazivanja vezanih za trudnoću, u spoju sa svim, dovelo je do krajnjeg rješenja - haljine koja spaja estetsko, funkcionalno i dekorativno. Istraživački rad u polju inkluzivnog dizajna je velika odgovornost i izazov. Haljina kao sinteza istraženog javila se prirodno i dala svjetionik za dalji rad u polju rješenja estetske funkcionalnosti s idejom da se žena osjeća posebno, da se slavi ljepota i snaga trudnog ženskog tijela.




Haljina je oblikovana s ciljem da bude udobna, sastoji se iz dva dijela čime je omogućeno da dio koji pokriva stomak sužava i širi. Haljina je realizovana u prozračnom, prirodnom lanu i dekorisana transferisanjem prirodnog bilja na tkaninu i fiksiranjem dekoracije. Misao vodilja je ostala duboko usađena u budućnosti opstanka, jer bez poroda nema ni čovjeka, a mi smo dio budućnosti, samim tim važno je istraživati posebnost trudnica i olakšavanje njihove svakodnevnice preko dodira posebnosti i osjećaja nesputanosti.




Dekica kekino preispituje pojam intime kod djeteta, pokušavajući da razvije odnos između produkta i magičnog svijeta mašte.
Dječija deka nastala je iz koncepta “žabice”, igre gatalice koja kod djece razvija maštu i kreativnost beskonačnog spajanja, slaganja i razlaganja.




Zbog svoje forme i oblika “žabica” podsjeća na sklapanje manjih dijelova koji čine veću cjelinu. Bitan je odnos djeteta i dekice sa strane psihologije i onog što svaka individua doživljava kao svoju dječiju, najraniju intimu.

Unošenjem boja i geometrije želja je oživjeti igru žabica na nekonvencionalan način kroz produkt, dekicu za djecu koja će sadržavati kvalitete samog savijanog papira. Na taj način odrasla osoba će evocirati mentalne uspomene, a dijete u svojoj dobi stvarati prostor za skrivanje u svijet dječije intime. Deka za djecu u formi žabice omogućava djetetu pokrivanje prilikom spavanja, igru savijanja dekice na različite načine i sakrivanje igračaka kako bi se razvile motoričke sposobnosti u dobi bebe.




Produkt je visoke estetske prirode koji potiče maštu i razvija dječiju intimu. Sistem slaganja u formu žabice je simboličke prirode, jer proizilazi iz instiktivne reakcije na riječ intima.

Nagrade se dodjeljuju u obliku priznanja, na otvorenju Zagreb Design Weeka, 26. Septembra. ZGDW ove godine traje od 26. septembra do 1. oktobra.

* * *
Foto: Amina Musić

Sarajevo Film Festival je još 2014. godine kroz svoju profesionalnu platformu CineLink Industry Days pokrenuo niz inicijativa s ciljem promocije rodne ravnopravnosti, osnaživanja filmskih radnica i borbe protiv sistemskih nejednakosti u regionalnom i europskom filmskom okruženju.

Jedan od simbola te posvećenosti je Specijalna nagrada za promicanje rodne ravnopravnosti koju podržava Mastercard, priznanje koje se dodjeljuje redateljici debitantici čiji rad nosi snažan autorski glas i doprinosi rodnoj ravnoteži u kinematografiji. 

Ove godine, o dobitnici nagrade odlučuje tročlani žiri koji čine Anna Croneman, Ivan Marinović i Norika Sefa.



 

Norika Sefa je kosovska redateljica, scenaristica i producentica, koja se proslavila sa debitantskim filmom Tražeći Veneru (2021.), koji je osvojio priznanja širom svijeta i etablirao je kao jedno od najautentičnijih novih imena evropske kinematografije. Upravo sa ovim filmom je postala prva dobitnica Specijalne nagrade za promicanje rodne ravnopravnosti. 

Njeno stvaralaštvo karakteriše hrabro istraživanje forme i emocije: od dokumentarca Desde Arriba, snimljenog u peruanskoj džungli pod mentorstvom Wernera Herzoga, do najnovijeg avangardnog kratkog filma Kao bolesno žuta (2024.).

Osim autorskog rada, Norika aktivno podučava i učestvuje na kulturnim i umjetničkim događajima, a članica je i Europske filmske akademije. U ovom razgovoru govori o iskustvu rada u žiriju, o tome kako vidi proces ocjenjivanja i šta je danas najviše inspiriše u filmskom stvaralaštvu.

Ove godine ste član žirija za Specijalnu nagradu za promicanje rodne ravnopravnosti, koju podržava Mastercard. Kako je biti „s druge strane” slušati, procjenjivati i birati, umjesto biti onaj čiji se rad ocjenjuje? Kako je donijeti odluku koja može oblikovati nečiji put?

Prije svega, presretna sam što sam ponovo u Sarajevu. Do sada sam ovdje dolazila kako bih predstavila film, i to je bio poseban osjećaj. Sada je drugačije, ovaj zadatak nije stvar zanosa ili strasti, nego razmišljanja. Ne doživljavam ovu ulogu kao oblikovanje nečijeg života, svako oblikuje svoj život na način koji je često tajanstven i van domašaja jedne odluke. Procjenjivanje drugoga više otkriva o osobi koja žirira nego o onome koga on ocjenjuje. 

Kao članica žirija osjećam se kao ogledalo, jer svaka odluka odražava moje vrijednosti, moj osjećaj ljepote, moje skrivene pristrasnosti. Potrebno je da vidim ne samo ono što je prikazano, nego i ono što je namjeravano kroz proces stvaranja. Na kraju, ocjenjivanje filma nije samo o filmu, to je tihi dijalog između platna i priče u meni.

U svijetu filma postoje trenuci koje nije moguće izmjeriti brojkama.

Kada pogledate na svoj put od trenutka kada ste dobili nagradu, pa do članstva u žiriju, koji je za vas bio onaj poseban, neprocjenjiv trenutak?

Ne postoji jedan trenutak, već možda osjećaj, koji je nastao kao posljedica mnogih neprocjenjivih trenutaka. Dok sam snimala filmove, postajala sam svjesna svijeta od kojeg sam se udaljavala. To su oni trenuci kada se iluzija na trenutak rasprši i stvari vidite drugačije. To je otvorilo prostor u kojem nisam morala da zauzmem stav, već sam jednostavno mogla biti radoznalija.

Specijalna nagrada za promicanje rodne ravnopravnosti daje podstrek rediteljicama na početku njihovog puta. Koliko ovakva podrška može donijeti nove ideje ili dodatnu hrabrost u kreativnom procesu? Iz vlastitog iskustva, možete li podijeliti trenutak kada vas je takva podrška ohrabrila na naredni korak?

Za mene, rad u kinematografiji koja pomjera granice jezika i forme znači i traganje za novim načinima finansiranja i preuzimanje većih kreativnih rizika. Industrija se brzo mijenja i na svakom koraku morate biti spremni da se prilagodite. Žene, posebno iz manjih zajednica poput moje, često odrastaju učeći da budu otporne, da moraju, te im se drugačije usađuje i način kako da prihvate neuspjeh kao dio puta. 

Nagrade poput ove donose posebnu vrstu svijesti. Podsjećaju nas da je rodna ravnopravnost u filmu još uvijek proces u nastajanju. Ova vrsta podrške ne odnosi se na status ili priznanje, nego na njegovanje tog procesa i perspektive. Tako ja to doživljavam i kod sebe. 



 

Podrška ženama u filmu  
 

Kada gledate na vlastiti put, ali i na rad drugih rediteljica, šta vidite kao ključ jačanja ženskih glasova u filmskoj industriji?

Za mene, jačanje ženskih glasova u filmu znači dati sebi dozvolu da preuzmemo rizike i da budemo uključene u svaki dio procesa stvaranja filma. Prečesto se žene usmjeravaju na uloge poput pisanja ili planiranja, dok se tehnička područja, rješavanje problema ili budžetiranje i dalje posmatraju kao  „muški poslovi“. 

Nije stvar samo u pristupu, već u preispitivanju naslijeđenog načina razmišljanja, i vrste obrazovanja koje dijeli poslove po spolu. Srećom, to se mijenja.

Pogled u budućnost  
 

Od osvajanja nagrade do uloge u žiriju – vaš put već povezuje dva važna trenutka. Šta vas danas, u kreativnom smislu, najviše uzbuđuje i inspiriše u onome što dolazi?

Ne razmišljam zaista o prekretnicama, one postaju jasne tek kada se osvrnete unazad. A kada ih ugledate, sve što možete jeste da zastanete i zahvalite na tome. Najvažnije je ostati prisutan. 

Ono što me sada inspiriše jeste napetost između svijeta kakav nam se prikazuje i svijeta kakav zaista jeste. Inspiriše me širina kinematografije, ono što ona može da bude i mogućnosti koje otvara da istražujemo, preispitujemo i zamišljamo.

Foto: PR