TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 30.7.2020.
26. Sarajevo Film Festival bit će održan od 14. do 21. 8. u novom, prilagođenom formatu, u skladu sa svim aktualnim epidemiološkim mjerama.
Planirano je da se filmske projekcije održe na lokacijama gdje je moguće kontrolirano i kontinuirano provoditi sve epidemiološke mjere.
„Publici će na raspolaganju biti posebni ulazi i sektori za grupe od maksimalno 100 posjetilaca u otvorenim ili do 50 u zatvorenim projekcijskim prostorima, obavezna će biti propisana distanca između gledalaca, izvodit će se redovne dezinfekcije prostora, rigorozno će se sprovoditi obaveza nošenja maski u zatvorenim prostorima, a preporuka je i nošenje maski na otvorenom.
U skladu sa epidemiološkom situacijom ovogodišnje festivalske lokacije su uglavnom otvorena Open Air ljetna kina: Ljetno kino Raiffeisen, dm Summer Screen, Ljetno kino “Safet Zajko”, te novo Ljetno kino Stari grad. Projekcije u zatvorenom su planirane u Bosanskom kulturnom centru, kinu Meeting Point, MMC Ilidža, Dječija kuća Novo Sarajevo. KJP Centar Skenderija je alternativa u slučaju kiše za projekcije iz Ljetnog kina Raiffeisen i Ljetnog kina Stari grad. Ove godine Sarajevo Film Festival sa dijelom svoga filmskog programa ide i u Mostar. Novo otvoreno kino je na trgu novoizgrađenog Tržnog centra Plaza u Mostaru.
Ove godine po prvi put nakon 15 godina neće biti projekcija u Narodnom pozorištu, niti će na crvenom tepihu biti službenog protokola. To će pričekati neka bolja vremena. Crveni tepih ispred Narodnog pozorišta ove će godine biti mjesto za intervjue sa autorima i gostima Festivala, te za promociju svih zdravstvenih, epidemioloških mjera. Otvoreni prostori oko Narodnog pozorišta postat će centralno mjesto sigurnih susreta. Da bi se izbjegle uobičajene gužve, gledaocima se preporučuje online kupovina ulaznica.
Filmski programi Sarajevo Film Festivala, predavanja i razgovori koji ga prate po prvi put će biti dostupni gledaocima iz cijele Bosne i Hercegovine putem online platformi.
Program CineLink dani filmske industrije, koji obično privuče oko 1.500 profesionalaca iz svijeta filma i Talents Sarajevo, festivalska platforma za obuku mladih filmskih profesionalaca iz Jugoistočne Evrope i Južnog Kavkaza, ove će godine biti održani u online formatu.
U skladu sa situacijom, prijema i partyja u organizaciji Sarajevo Film Festivala i festivalskih gostiju ove godine neće biti. Direkcija Festivala poziva sve one koji planiraju organizaciju događaja u vrijeme Sarajevo Film Festivala na sprovođenje svih propisanih mjera i brigu za sigurnost publike, gostiju i uposlenih.
Do početka i u toku odvijanja Sarajevo Film Festivala, Direkcija Festivala će biti u svakodnevnom kontaktu sa Štabom civilne zaštite Kantona Sarajevo i poštovati svaku odluku o održavanju i realizaciji Festivala koju donesu nadležne institucije i zdravstveni stručnjaci.“ – stoji u službenoj objavi Press ureda Sarajevo Film Festivala.
“Uz dugogodišnju podršku publike, partnera i brojnih pojedinaca i organizacija uključenih u aktivnosti, Sarajevo Film Festival danas je veliki kulturni i društveni događaj sa ogromnim uticajem na ekonomiju grada i čitave BiH. Naša dužnost kao odgovornih profesionalaca je bila da ovogodišnje izdanje festivala prilagodimo situaciji koju je nametnula globalna Covid-19 pandemija. Želimo još jednom, zajedno pokazati važnost kulture i umjetnosti i grad Sarajevo i BiH pokazati u pravom svjetlu. Vjerujemo da zajedno, mi kao organizatori, građani Sarajeva, institucije vlasti, brojni partneri, ugostiteljski objekti i hoteli, te gosti koji će uprkos brojnim iskušenjima biti sa nama, možemo uspjeti. Organizirajući festival u skladu sa savjetima zdravstvenih stručnjaka i ponašajući se odgovorno i u okviru jasno definiranih smjernica, možemo pokazati kako se društvena kohezija gradi i kada smo dužni održavati fizičku distancu.”, izjavio je direktor Sarajevo Film Festivala Mirsad Purivatra.
Više detalja pratite i na sff.ba, kao i na njihovim službenim društvenim mrežama.
TEKST: Bonjour.ba - PR
Tri dana programa, više od 1500 učesnika i više od 100 govornika – četvrto izdanje Women’s Weekenda i ove je godine okupilo brojne sudionike u Rijeci.
Program je donio širok raspon tema – od financijske neovisnosti, liderstva i tehnologije do pop-kulturnih fenomena poput digitalnog „brainrota“, ali i ozbiljnih društvenih pitanja poput femicida i nasilja nad ženama.
Veliko zanimanje izazvala je i nova programska cjelina – interaktivne radionice.
Jedna od najvažnijih rasprava festivala otvorila je pitanje femicida i odgovornosti društva.
Na panelu „Zakazali smo! – Femicid: gdje smo zakazali i što društvo mora učiniti“ govorile su odvjetnica Una Zečević, pozorišna redateljica i profesorica na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku Anica Tomić te Ana Pecotić, terapeutkinja, aktivistica, autorica i vlasnica agencije House of Branding.
U razgovoru s novinarom Hrvojem Krešićem upozorile kako su narativi koji romantiziraju nasilje duboko ukorijenjeni u kulturi i društvu, ali i da sustav često ne reagira dovoljno odlučno.
„Kultura i književnost stoljećima romantiziraju ljubomoru i opsesiju, prikazujući nasilje kao ‘zločin iz strasti’, čime se takvi obrasci normaliziraju u društvu“, istaknula je Anica Tomić.
Na zabrinjavajuće društvene stavove upozorila je Ana Pecotić, navodeći podatke prema kojima 31 posto muškaraca iz generacije Z smatra da žena mora slušati muškarca, dok čak 43 posto djevojaka iste generacije misli da je normalno da ih muškarac jednom ošamari.
Zaključno je poručeno kako promjena počinje od osobne i društvene odgovornosti – od načina na koji odgajamo nove generacije.
Riječi koje mediji biraju kada kada izvještavaju o nasilju nad ženama, može izravno oblikovati način na koji društvo razumije femicid – bila je ključna poruka panela „Susjed je rekao da je bio fin i pristojan“.
O toj su temi govorile Ema Branica (Nova TV), Karla Pudar (Zaklada SOLIDARNA), Tamara Stojanović (N1 Srbija) i Jelena Veljača (Elle Hrvatska), uz moderiranje Ilije Jandrića. „Uredništvo uvijek može odlučiti kojim putem će ići – nije nužno posezati za senzacionalizmom, moguće je o ovim temama izvještavati dostojanstveno i odgovorno“, istaknula je Ema Branica, dok je Karla Pudar podsjetila kako „femicid nije samo broj u statistici jer iza svake žrtve stoje obitelj i zajednica“.
Na panelu „Glitter, Gambling and Grace“ terapeutkinja za traumu, napredna učiteljica joge i trenerica Carolyn Cowan otvoreno je govorila o osobnim iskustvima koja su oblikovala njezin život i profesionalni rad.
Dotaknula se ovisnosti, identiteta i srama – emocije koja često ostaje skrivena, ali snažno utječe na način na koji doživljavamo sebe i svijet oko sebe. „Sram nikada nije samo jedan događaj – on se širi poput valova u vodi i počinje oblikovati način na koji živimo i doživljavamo sebe“, istaknula je Cowan, upozorivši kako se takvi obrasci često prenose kroz obitelj i društvo.
„Ponekad nesvjesno počnemo gledati sebe onako kako su to činili naši roditelji – i tako sram prenosimo dalje.“
Koliko društvene mreže oblikuju način na koji danas doživljavamo vlastito tijelo bila je tema panela „Trendovi prolaze, a korekcije ostaju: ljepota, filteri i stvarne odluke“ powered by EDC MOTIVA.
O odnosu između digitalnih trendova, percepcije ljepote i medicinske odgovornosti govorili su Filip Bosna, general manager za EMEA distributerska tržišta, dr. med. Rebeka Held, plastična i estetska kirurginja i osnivačica Poliklinike dr. Rebeka Held, te Lena Mrđen, Business Unit Manager u tvrtki Orbico Croatia i voditeljica podcasta GEN B.
U razgovoru s Antonijom Blaće, upozorili su kako društvene mreže stvaraju nerealna očekivanja o izgledu i potiču stalnu potragu za novim estetskim idealima.
„Na društvenim mrežama svaki tjedan pojavi se novi estetski trend – stvara se prava kakofonija očekivanja“, istaknula je Lena Mrđen, a dr. Rebeka Held dodala je kako taj pritisak posebno pogađa mlađe generacije: „Velik je raskorak između slike koju vidimo na ekranu i onoga što vidimo u ogledalu – i upravo tu nastaje frustracija.“
Završni panel ovogodišnjeg Women’s Weekenda, „Pustite me na miru!“, okupio je influencericu Meri Goldašić i televizijske voditeljice Antoniju Blaće i Miju Kovačić u otvorenom razgovoru o pritisku savršenstva, kulturi komentiranja žena i potrebi za postavljanjem jasnih osobnih granica.
Na pozornici festivala, uz moderatoricu Nevenu Rendeli Vejzović, sudionice su otvoreno progovorile o očekivanjima koja se ženama nameću iz društva, medija i svakodnevice te o važnosti autentičnosti i vlastitog izbora.
„Društveni pritisak dolazi sa svih strana – od obitelji i prijatelja do medija i društvenih mreža“, istaknula je Mia Kovačić, prisjećajući se situacije u kojoj se njezino ime iznenada pojavilo u naslovima medija povezanima s međunarodnom aferom „Epstein Files“, bez da ju je itko prethodno kontaktirao ili provjerio informacije.
Učesnice su se složile kako mnoge žene godinama pokušavaju ispuniti tuđa očekivanja – partnera, obitelji ili društva – često nauštrb vlastite autentičnosti. „Kad sam prestala pokušavati biti ono što drugi očekuju od mene, tek tada sam postala stvarno sretna“, zaključila je Meri Goldašić.
Festival je tijekom tri dana donio niz snažnih razgovora, inspirativnih priča i trenutaka.
Posebnu pažnju privukla je Emmyjem nagrađena chefica Lidia Bastianich, koja je u razgovoru s Antonijom Blaće govorila o svom životnom putu od Istre do Sjedinjenih Američkih Država, ali i o snazi hrane kao univerzalnog jezika povezivanja. „Moje djetinjstvo bilo je ispunjeno mirisima i okusima života na selu, a upravo su me ta sjećanja kasnije odvela prema kuhanju“, poručila je Bastianich, dodajući kako nas hrana uvijek vraća onome najvažnijem – zajedništvu.
Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke dr. sc. Sandra Švaljek gostovala je na panelu „Što (ne) znamo o ulaganjima? – Kako žene oblikuju dugoročnu financijsku sigurnost“, gdje je zajedno s dr. sc. Evom Horvat, članicom Uprave Raiffeisen mirovinskog društva, govorila o štednji, mirovinama i ulaganjima u vremenu inflacije i tržišnih neizvjesnosti.
„Financijska sigurnost ne dolazi slučajno – ona je rezultat informiranih odluka, dugoročnog planiranja i razumijevanja rizika“, istaknula je Švaljek.
Jedan od najupečatljivijih razgovora festivala bio je panel „Six–Seven“, posvećen generaciji Z i digitalnoj prezasićenosti.
O utjecaju algoritama, beskonačnog skrolanja i digitalnih trendova razgovarali su Jakov Jozinović, predstavnik generacije Z, Iva Ančić iz A1 Hrvatska, dr. med. Hrvoje Handl, specijalist psihijatar i subspecijalist psihoterapije, te Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu.
„Internet sve češće postaje svojevrsni treći roditelj jer algoritmi snažno utječu na emocije i ponašanje mladih“, upozorio je dr. Handl.
Uz snažne panele i otvorene rasprave, Women’s Weekend i ove je godine u riječki Art kvart donio energiju koja se nije zaustavljala završetkom dnevnog programa. Razgovori su se nastavljali u hodnicima, na druženjima i večernjim događanjima, potvrđujući da je festival postao mjesto susreta, razmjene ideja i stvaranja novih suradnji.
Večernji program zaključen je Women’s Weekend Partyjem u riječkom Pogonu kulture, gdje su nastupili ToMa i njegova posebna gošća Ružica Maurus.
Četvrto izdanje Women’s Weekenda još je jednom pokazalo važnost ovog događaja kao regionalne platforme koja u fokus stavlja žene, ali i otvara prostor za širi društveni dijalog o ravnopravnosti, poslovanju i budućnosti.
Još nekoliko fotografija atmosfere donosimo u nastavku.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
