TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 17.10.2024.
Završeno je treće izdanje Woman.Comm konferencije, vodećeg komunikacijskog događaja u BiH.
Pod motom „Snaga komunikacije“ dvodnevna konferencija je, u Bosanskom kulturnom centru, okupila rekordan broj posjetilaca, gotovo 500. Posjetioci su imali priliku čuti edukativna predavanja, inspirativne govore i panel diskusije o bitnim društvenim temama, te najnovijim trendovima u industriji, brendiranju, umjetnoj inteligenciji i brojnim drugim temama.
Sve to su im prezentovali vodeći stručnjaci iz svijeta marketinga, medija, kreativne industrije, poslovne zajednice, te umjetnici i poznate ličnosti iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Slovenije i šire.
"Naš cilj je bio okupiti stručnjake koji mogu ponuditi drugačije poglede na trenutne trendove i izazove u industriji i omogućiti učesnicima da prošire svoja znanja i vještine. Vodile su se diskusije o integraciji umjetne inteligencije u poslovne procese, kao i o ulozi brendova u kreiranju pozitivnih društvenih promjena. Osim toga, nastojali smo da razgovaramo i o važnim društveno odgovornim temama, a to je rodno zasnovano nasilje jer nam je cilj da upravo Woman.Comm Club, kao komunikacijska platforma, bude mjesto koje potiče na društveno odgovornu komunikaciju kako nas osobno, članica, tako i naših partnera i društva uopšte“, poručila je Irena Miličević Vukoja, direktorica agencije Prefix i Woman.Comm Cluba.
Jedna od panelistica, hrvatska umjetnica Ida Prester, ukazala je na problem femicida u regiji i hitnost rješavanja. Svoj doprinos dala je tako što je napisala i zajedno sa kolegama iz regije otpjevala pjesmu Štit.
„Da pošaljemo poruku krika ženama da smo tu, da mislimo na njih i da ćemo im pružiti podršku, ali stalno se pitam, hoćemo li im stvarno pružiti podršku? Da li smo tu samo deklarativno, u jednoj pjesmi/spotu ili smo tu kao društvo sa svim institucijama da pomognemo tim ženama koje su u problemu“, kazala je Ida Prester.
Komunikacijska industrija u ringu sa AI?
Predavači i panelisti podijelili su svoja iskustva o tome kako odgovorno koristiti inovacije i alate u industriji, s posebnim fokusom na etička pitanja i društvenu odgovornost, no također se i rekapituliralo šta smo do sada naučili, a važno je za budućnost?
„Živimo u vrijeme tehnoloških promjena što će razultirati velikim kulturološkim i društvenim promjenama, a kako će to izgledati pojma nemam. Ono što se sada dešava je jako zanimljivo jer su umjetnici nekad gradili kreativnost na ramenima svojih prethodnika, danas to radi AI, nastavlja ono što smo mi započeli i na taj način umjetnu inteligenciju koristimo u svakodnevnom poslu. Da li će nas potpuno zamijeniti, nije to toliko važno, jer nešto ćemo sigurno raditi, ako ne isti posao, radit ćemo nešto drugo. Ljude koji su obrađivali zemlju početkom 19. vijeka, danas su zamijenili strojevi, ali oni i dalje rade. Ja se tehnologije ne bojim i samo se nadam da ćemo je iskoristiti za nešto super“, poručio je Davor Bruketa, kreativni direktor i suvlasnik full service agencije Bruketa&Žinić&Grey.
Da je ljudska kreativnost „jača“ u odnosu na AI složio se i Bojan Hadžihalilović, kreativni direktor agencije Fabrika i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti na Odsjeku za grafički dizajn koji je poručio:
„Svojim studentima savjetujem da se osim istraživanja, koje se radi kada se kreira kampanja, oslone na svoj instinkt, kojeg mi kao ljudi posjedujemo i da potraže u sebi onu prvu reakciju koja ih vodi dalje u kreaciji, a to je nešto što AI ne može uraditi. Motivišem struku i studente da je koriste, ali i da uđu u ring sa njom i ponude autentična rješenja“.
Govorilo se i o važnosti brendiranja države od čega danas uveliko ovisi ugled koji one ostvaruju u svijetu. Kako bi se Bosna i Hercegovina riješila imidža nesigurne zemlje, koji iako činjenično neosnovan ipak zbog ratne prošlosti nažalost jeste dominantan, prof. dr. sc. Božo Skoko je naglasio kako je identifikovano jako puno zajedničkih vrijednosti svih naroda koji mogu poslužiti za brendiranje države i promjenu percepcije. Jedna od njih je i bh. merak koji bi zasigurno poslužio za kreiranje pozitivnog imidža.
Treća Woman.Comm konferencija je otvorila raspravu o brojnim značajnim temama, edukovala i najavila trendove, a nakon spuštanja zavjesa već počela pripreme za četvrto izdanje.
* * *
Foto: PR
TEKST: Adelisa Mašić
Neke priče ne počinju velikim planom, već osjećajem da nešto ne štima.
Iz tog osjećaja krenula je priča Goce i Danke, psihološkinja i psihoterapeutkinja iz Banja Luke koje su odlučile da mentalno zdravlje prestane biti tema rezervisana za 'četiri zida' i stručne termine.
Njihov rad ne pokušava biti 'lak za konzumiranje'. Nije tu da vam bude ugodno u svakom trenutku, nego da vas zadrži dovoljno dugo da se desi nešto stvarno i to se osjeti već u načinu na koji govore o svojim počecima.
‘Narativ je nastao iz čistog bunta prema površnosti’, kažu, prisjećajući se trenutka kada su shvatile da mnogi ljudi nakon edukacija odlaze sa još većim osjećajem nedovoljnosti nego prije. Umjesto stvarne promjene, ostajala bi samo kratkotrajna inspiracija koja se izgubi čim se vratimo u realnost.
‘Inspiracija je jeftina droga’, dodaju, bez potrebe da ublaže poruku, jer njihov fokus nikada nije bio na tome kako da se osjećamo bolje na kratko, nego kako da izdržimo ono što stvarno jesmo, bez uljepšavanja.
Kad psihoterapija prestane biti privatna stvar
Ono što Gordanu i Danku izdvaja nije samo znanje, nego način na koji ga dijele. Umjesto da ostane u okviru individualnog rada, psihoterapiju su odlučile iznijeti među ljude, u prostor gdje se lične teme ne skrivaju nego prepoznaju.
I tu dolazi do zanimljivog pomaka. Kada sjedite u sali i slušate tuđe priče, shvatite da ono što ste smatrali isključivo svojim nije ni rijetko ni neobično.
‘Vidjeti tuđu ranjivost uživo, bez filtera, je najbrži način da prestaneš mrziti sopstvenu’, objašnjavaju. U toj rečenici je možda najpreciznije objašnjeno zašto njihov pristup funkcioniše.
Ponekad nije dovoljno razumjeti sebe. Nekad je potrebno vidjeti sebe u drugima da bi stvari konačno sjele na svoje mjesto.
Odnosi nisu problem nego ogledalo
Ako postoji tema kojoj se uvijek vraćaju, to su odnosi. Ne kao nešto što treba ‘popraviti’, nego kao prostor u kojem se najjasnije vidi ko smo zapravo.
Partnerstvo, roditeljstvo, porodica… sve su to situacije u kojima izlazi na površinu ono što inače uspijevamo sakriti i tu nastaje ona poznata iscrpljenost.
Ne zato što su odnosi sami po sebi teški, nego zato što u njih unosimo sve ono što ne želimo nositi sami.
Kako kažu, ‘ne učimo kako da više voliš, nego kako da prestaneš koristiti druge da bi pobjegla od sopstvene praznine’. Nije najugodnija rečenica koju ćete čuti, ali je vjerovatno jedna od onih koje ostanu.
‘U trenutku kada prestanemo očekivati da nas drugi ‘spase’ od nas samih, odnosi počinju izgledati drugačije’, dodale su Gordana i Danka.
Onaj osjećaj da si ‘previše’
Ako postoji nešto što gotovo svi prepoznajemo, to je osjećaj da tražimo previše. Previše pažnje, previše razumijevanja, previše sigurnosti.
Goca i Danka taj osjećaj ne vide kao problem, nego kao posljedicu načina na koji smo naučeni da funkcionišemo. U svijetu u kojem se cijeni prilagodljivost, biti ‘lagan’ postaje ideal, a sve što odstupa od toga počinje izgledati kao višak.
Zato njihov pristup ide u potpuno drugom smjeru. ‘Ne učimo kako da tražiš manje da bi te lakše voljeli, nego kako da podneseš to što si nekome previše', kažu.
Ta promjena perspektive možda nije najlakša, ali nosi jedno tiho olakšanje, jer u trenutku kada prestanete smanjivati sebe, prestaje i potreba da stalno tražite potvrdu izvana.
Narativ kao logičan nastavak njihove priče
Iz svega što rade kroz svoj Terapeutov kutak, prostor u kojem godinama otvaraju teške, ali važne teme, prirodno je nastao i Narativ. Ne kao izdvojen projekat, nego kao produžetak njihovog rada, samo u formatu koji se doživljava uživo, među ljudima.
Narativ danas funkcioniše kao jednodnevno iskustvo koje okuplja učesnike oko tema koje svi živimo, ali ih rijetko izgovaramo naglas. Kako i same najavljuju, riječ je o ‘događaju koji mijenja odnose’ i ove godine održava se 16. maja u Banja Luci, a karte možete kupiti na njihovoj stranici.
Kroz predavanja, panel diskusije i pažljivo oblikovan prostor za razmjenu, Narativ ne nudi gotove odgovore, nego otvara pitanja koja ostaju i nakon što se dan završi.
Ne doživljava se kao klasičan event, nego kao prostor u kojem se razgovori o odnosima nastavljaju, ovaj put u prostoriji punoj ljudi spremnih da ga čuju i da se u njemu prepoznaju.
Foto: @terapeutov.kutak
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
