Završeno je treće izdanje Woman.Comm konferencije, vodećeg komunikacijskog događaja u BiH.

Pod motom „Snaga komunikacije“ dvodnevna konferencija je, u Bosanskom kulturnom centru, okupila rekordan broj posjetilaca, gotovo 500. Posjetioci su imali priliku čuti edukativna predavanja, inspirativne govore i panel diskusije o bitnim društvenim temama, te najnovijim trendovima u industriji, brendiranju, umjetnoj inteligenciji i brojnim drugim temama.

Sve to su im prezentovali vodeći stručnjaci iz svijeta marketinga, medija, kreativne industrije, poslovne zajednice, te umjetnici i poznate ličnosti iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Slovenije i šire.


"Naš cilj je bio okupiti stručnjake koji mogu ponuditi drugačije poglede na trenutne trendove i izazove u industriji i omogućiti učesnicima da prošire svoja znanja i vještine. Vodile su se diskusije o integraciji umjetne inteligencije u poslovne procese, kao i o ulozi brendova u kreiranju pozitivnih društvenih promjena. Osim toga, nastojali smo da razgovaramo i o važnim društveno odgovornim temama, a to je rodno zasnovano nasilje jer nam je cilj da upravo Woman.Comm Club, kao komunikacijska platforma, bude mjesto koje potiče na društveno odgovornu komunikaciju kako nas osobno, članica, tako i naših partnera i društva uopšte“, poručila je Irena Miličević Vukoja, direktorica agencije Prefix i Woman.Comm Cluba.


Jedna od panelistica, hrvatska umjetnica Ida Prester, ukazala je na problem femicida u regiji i hitnost rješavanja. Svoj doprinos dala je tako što je napisala i zajedno sa kolegama iz regije otpjevala pjesmu Štit.




„Da pošaljemo poruku krika ženama da smo tu, da mislimo na njih i da ćemo im pružiti podršku, ali stalno se pitam, hoćemo li im stvarno pružiti podršku? Da li smo tu samo deklarativno, u jednoj pjesmi/spotu ili smo tu kao društvo sa svim institucijama da pomognemo tim ženama koje su u problemu“, kazala je Ida Prester.




Komunikacijska industrija u ringu sa AI?

Predavači i panelisti podijelili su svoja iskustva o tome kako odgovorno koristiti inovacije i alate u industriji, s posebnim fokusom na etička pitanja i društvenu odgovornost, no također se i rekapituliralo šta smo do sada naučili, a važno je za budućnost?




„Živimo u vrijeme tehnoloških promjena što će razultirati velikim kulturološkim i društvenim promjenama, a kako će to izgledati pojma nemam. Ono što se sada dešava je jako zanimljivo jer su umjetnici nekad gradili kreativnost na ramenima svojih prethodnika, danas to radi AI, nastavlja ono što smo mi započeli i na taj način umjetnu inteligenciju koristimo u svakodnevnom poslu. Da li će nas potpuno zamijeniti, nije to toliko važno, jer nešto ćemo sigurno raditi, ako ne isti posao, radit ćemo nešto drugo. Ljude koji su obrađivali zemlju početkom 19. vijeka, danas su zamijenili strojevi, ali oni i dalje rade. Ja se tehnologije ne bojim i samo se nadam da ćemo je iskoristiti za nešto super“, poručio je Davor Bruketa, kreativni direktor i suvlasnik full service agencije Bruketa&Žinić&Grey.

Da je ljudska kreativnost „jača“ u odnosu na AI složio se i Bojan Hadžihalilović, kreativni direktor agencije Fabrika i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti na Odsjeku za grafički dizajn koji je poručio:

„Svojim studentima savjetujem da se osim istraživanja, koje se radi kada se kreira kampanja, oslone na svoj instinkt, kojeg mi kao ljudi posjedujemo i da potraže u sebi onu prvu reakciju koja ih vodi dalje u kreaciji, a to je nešto što AI ne može uraditi. Motivišem struku i studente da je koriste, ali i da uđu u ring sa njom i ponude autentična rješenja“. 




Govorilo se i o važnosti brendiranja države od čega danas uveliko ovisi ugled koji one ostvaruju u svijetu. Kako bi se Bosna i Hercegovina riješila imidža nesigurne zemlje, koji iako činjenično neosnovan ipak zbog ratne prošlosti nažalost jeste dominantan, prof. dr. sc. Božo Skoko je naglasio kako je identifikovano jako puno zajedničkih vrijednosti svih naroda koji mogu poslužiti za brendiranje države i promjenu percepcije. Jedna od njih je i bh. merak koji bi zasigurno poslužio za kreiranje pozitivnog imidža.




Treća Woman.Comm konferencija je otvorila raspravu o brojnim značajnim temama, edukovala i najavila trendove, a nakon spuštanja zavjesa već počela pripreme za četvrto izdanje.

* * *
Foto: PR

Vjerovatno smo danas nečiji dan učinile lakšim. Samo to nismo zapisale nigdje.

Pomogle smo komšinici da unese kese sa stepenica. 

Otkazale smo sastanak da nazovemo prijateljicu kojoj je dan bio loš. 

Pokupile smo kesu u parku koja nije naša. 
 

Sve smo to već zaboravile do večeri. Neko drugi nije.

Mala djela koja ne objavljujemo i o kojima rijetko pričamo, baš ona najčešće razlikuju neki dan od običnog.

Velika djela su ona koja se vide. 

Volonterski izlasci, donacije, akcije, intervjui. Pored njih postoji cijeli sloj sitnica koje nikome ne padaju na pamet kao priče. 
 

Pridržali smo vrata onome ko je žurio. 

Nazvale smo nanu iako nemamo ništa novo da kažemo. 

Pustile smo nekoga ispred sebe u red, čak i kad smo umorne. 

Predale smo izgubljeni novčanik bez fotografisanja "dobrog djela".

Takve geste obično prolaze neopažene. Radimo ih jer nam se u tom trenutku čini ispravnim, i tu staje sva motivacija.

Najlakše ih je odbaciti uz “nije to ništa”, ali na drugom kraju, neko zna. 

Zna komšinica kojoj smo pomogle. 

Zna prijateljica koja se večeras osjeća manje sama. 

Zna i djevojčica iz komšiluka koja nas je vidjela. 

Znamo i mi, prije nego što smo zaboravile.
 

Mala djela ne mijenjaju svijet odjednom. Skupljaju se polako, neprimjetno. Kada ih dovoljno ljudi radi dovoljno često, neki dijelovi grada i neki životi izgledaju drugačije nego što bi inače.

Ako bismo ih ipak zapisale, izgledale bi otprilike ovako:

Danas sam čuvala djecu prijateljici dva sata i osjećala sam se sjajno zbog toga.

Trknula sam do dm trgovine umjesto komšinice. Danas joj nije bio dan.

Sjela sam s kolegicom u pauzi i samo slušala. Toliko joj je trebalo.

Očistila sam park ispred zgrade, deset minuta, a svi smo disali lakše.

Donijela sam supu komšinici koja živi sama. Nije mi tražila.

Niti jedna od ovih rečenica nije spektakularna. Sve su tačne i sve su nečiji dan učinile boljim.
 

Upravo zato dm već dvadeset godina ulaže u zajednicu, a sada kroz platformu Žar za budućnost otvara prostor da se priče zabilježe. 

One koje obično ne dospiju nigdje, ali možda baš zato i imaju težinu.

Svako može podijeliti svoju priču ovdje. 

Dovoljno je da je istinita.
 

Pored prijava pojedinaca, platforma je otvorena i za udruženja, organizacije i institucije koje već vode konkretne projekte u zajednici. 

Projekte koje dm podrži objavit će na jesen 2026, a prijava se podnosi preko iste stranice.

Ako u našem okruženju postoji inicijativa, udruženje ili projekt koji zaslužuje da bude viđen, prijava traje nekoliko minuta, a nečiji tihi rad može dobiti vidljivost koja mu nedostaje.

Ima dana kada učinimo malo više nego što sebi priznajemo. 

Možda je vrijeme da se to ponekad i zapiše. 

Možda baš zato da nekoga drugog podsjeti da i svoje dane računa drugačije.
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa dm drogerie markt

Bonjour.ba produkcija:  
Voditeljica projekta: Inka Šehić
Autorica & vizualni dizajn članka: Ilda Lihić-Isović