Završeno je treće izdanje Woman.Comm konferencije, vodećeg komunikacijskog događaja u BiH.

Pod motom „Snaga komunikacije“ dvodnevna konferencija je, u Bosanskom kulturnom centru, okupila rekordan broj posjetilaca, gotovo 500. Posjetioci su imali priliku čuti edukativna predavanja, inspirativne govore i panel diskusije o bitnim društvenim temama, te najnovijim trendovima u industriji, brendiranju, umjetnoj inteligenciji i brojnim drugim temama.

Sve to su im prezentovali vodeći stručnjaci iz svijeta marketinga, medija, kreativne industrije, poslovne zajednice, te umjetnici i poznate ličnosti iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Slovenije i šire.


"Naš cilj je bio okupiti stručnjake koji mogu ponuditi drugačije poglede na trenutne trendove i izazove u industriji i omogućiti učesnicima da prošire svoja znanja i vještine. Vodile su se diskusije o integraciji umjetne inteligencije u poslovne procese, kao i o ulozi brendova u kreiranju pozitivnih društvenih promjena. Osim toga, nastojali smo da razgovaramo i o važnim društveno odgovornim temama, a to je rodno zasnovano nasilje jer nam je cilj da upravo Woman.Comm Club, kao komunikacijska platforma, bude mjesto koje potiče na društveno odgovornu komunikaciju kako nas osobno, članica, tako i naših partnera i društva uopšte“, poručila je Irena Miličević Vukoja, direktorica agencije Prefix i Woman.Comm Cluba.


Jedna od panelistica, hrvatska umjetnica Ida Prester, ukazala je na problem femicida u regiji i hitnost rješavanja. Svoj doprinos dala je tako što je napisala i zajedno sa kolegama iz regije otpjevala pjesmu Štit.




„Da pošaljemo poruku krika ženama da smo tu, da mislimo na njih i da ćemo im pružiti podršku, ali stalno se pitam, hoćemo li im stvarno pružiti podršku? Da li smo tu samo deklarativno, u jednoj pjesmi/spotu ili smo tu kao društvo sa svim institucijama da pomognemo tim ženama koje su u problemu“, kazala je Ida Prester.




Komunikacijska industrija u ringu sa AI?

Predavači i panelisti podijelili su svoja iskustva o tome kako odgovorno koristiti inovacije i alate u industriji, s posebnim fokusom na etička pitanja i društvenu odgovornost, no također se i rekapituliralo šta smo do sada naučili, a važno je za budućnost?




„Živimo u vrijeme tehnoloških promjena što će razultirati velikim kulturološkim i društvenim promjenama, a kako će to izgledati pojma nemam. Ono što se sada dešava je jako zanimljivo jer su umjetnici nekad gradili kreativnost na ramenima svojih prethodnika, danas to radi AI, nastavlja ono što smo mi započeli i na taj način umjetnu inteligenciju koristimo u svakodnevnom poslu. Da li će nas potpuno zamijeniti, nije to toliko važno, jer nešto ćemo sigurno raditi, ako ne isti posao, radit ćemo nešto drugo. Ljude koji su obrađivali zemlju početkom 19. vijeka, danas su zamijenili strojevi, ali oni i dalje rade. Ja se tehnologije ne bojim i samo se nadam da ćemo je iskoristiti za nešto super“, poručio je Davor Bruketa, kreativni direktor i suvlasnik full service agencije Bruketa&Žinić&Grey.

Da je ljudska kreativnost „jača“ u odnosu na AI složio se i Bojan Hadžihalilović, kreativni direktor agencije Fabrika i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti na Odsjeku za grafički dizajn koji je poručio:

„Svojim studentima savjetujem da se osim istraživanja, koje se radi kada se kreira kampanja, oslone na svoj instinkt, kojeg mi kao ljudi posjedujemo i da potraže u sebi onu prvu reakciju koja ih vodi dalje u kreaciji, a to je nešto što AI ne može uraditi. Motivišem struku i studente da je koriste, ali i da uđu u ring sa njom i ponude autentična rješenja“. 




Govorilo se i o važnosti brendiranja države od čega danas uveliko ovisi ugled koji one ostvaruju u svijetu. Kako bi se Bosna i Hercegovina riješila imidža nesigurne zemlje, koji iako činjenično neosnovan ipak zbog ratne prošlosti nažalost jeste dominantan, prof. dr. sc. Božo Skoko je naglasio kako je identifikovano jako puno zajedničkih vrijednosti svih naroda koji mogu poslužiti za brendiranje države i promjenu percepcije. Jedna od njih je i bh. merak koji bi zasigurno poslužio za kreiranje pozitivnog imidža.




Treća Woman.Comm konferencija je otvorila raspravu o brojnim značajnim temama, edukovala i najavila trendove, a nakon spuštanja zavjesa već počela pripreme za četvrto izdanje.

* * *
Foto: PR

Šta ostaje važno kada profesionalna priznanja i rezultati prestanu biti jedino mjerilo uspjeha? Povodom osvajanja Rising Star nagrade, koju dodjeljuje Woman.Comm Club, s Nadinom Muminović razgovarale smo o karijeri u dm-u, društvenoj odgovornosti i lekcijama koje su oblikovale njen odnos prema uspjehu.

Nadina Muminović osvojila je Rising Star priznanje. Razgovarale smo o uspjehu iza nagrade. 

Nadina Muminović, voditeljica PR i CSR tima u kompaniji dm, ovogodišnja je dobitnica priznanja Rising Star na dodjeli nagrada Woman.Comm of the Year 2026. Riječ je o priznanju koje ističe novu generaciju profesionalaca u komunikacijskoj industriji, a Nadini je pripalo nakon gotovo deset godina rada u kompaniji dm.

Nagrade su dodijeljene 14. oktobra u sarajevskoj Vijećnici, gdje su predstavljene žene čiji rad doprinosi razvoju komunikacijske industrije u Bosni i Hercegovini i regiji. 



 

No, kako deset godina profesionalnog razvoja izgleda iz perspektive osobe koja je upravo dobila takvo priznanje? Šta ostaje važno kada prođu čestitke i kada se vratimo svakodnevnim obavezama?

S Nadinom smo razgovarale o lekcijama koje se ne uče iz poslovnih rezultata, odlukama koje su oblikovale njen profesionalni put i onome što joj danas znači više od same nagrade. A neki od njenih odgovora posebno su nas potaknuli da razmislimo o tome koliko smo stroge prema vlastitim postignućima.

Gotovo deset godina gradite karijeru u dm-u, a nedavno ste dobili priznanje Rising Star. Kada biste iz svih tih godina morali izdvojiti jedan trenutak koji Vam danas znači više od same nagrade, gdje biste nas vratili?

Nadina Muminović: U deset godina stane mnogo divnih trenutaka, onih zbog kojih znate da se na kraju svaki trud isplati. No, ono što bih izdvojila jeste upravo ta prekretnica kada me je njemački jezik odveo u jednom potpuno neočekivanom smjeru i doveo me u svijet marketinga.

Mogućnosti koje sam tada spoznala i perspektive koje sam počela otkrivati zapravo su mi omogućile da se nastavim razvijati onako kako sam to uvijek željela, uz jedan uzbudljiv ritam i trenutke koji su mi omogućili da spoznam i prepoznam sebe.

Koji ste profesionalni savjet s vremenom prestali slijediti, iako ste na početku karijere vjerovali da je potpuno ispravan?

Nadina Muminović: Da mora sve sada i odmah, i to besprijekorno.

To možda čak i nije bio izrečeni savjet koji sam dobila, već intuitivni, koji sam stekla tokom obrazovanja, a i poslije njega. Naravno, pridodajem to i svom karakteru (smijeh).

Naučila sam da sebi dam ono vrijeme i razumijevanje koje rado poklanjam drugima. I da je uredu da nekad nešto i nije uredu. Sve su to situacije koje jedan profesionalni, ali i privatni put čine uzbudljivim.

Iza dm-ovih društveno odgovornih projekata stoje i ljudi čije priče ne stanu uvijek u završne izvještaje. Voljeli bismo čuti za jedan susret koji Vam je posebno ostao u sjećanju, možda čak i promijenio način na koji gledate svoj posao.

Nadina Muminović: Izdvojila bih dva susreta koja su me, svaki na svoj način, potakla na razmišljanje, posebno kada je u pitanju društvena odgovornost.

Prvi je bio 2023. godine, kada smo u saradnji s bh. umjetnicima oslikavali dm trgovine. Taj susret me je, s jedne strane, podsjetio koliko je važna umjetnost, ali i razvoj svijesti kod ljudi kada je umjetnost u pitanju. S druge strane, osvijestila sam koliko izazova, pored svih predivnih benefita, nosi rad u toj sferi djelovanja.

Društvo u cjelini, rekla bih, još uvijek nije spremno na kreativne izričaje i poruke koje oni nose, iako možda mislimo da jesmo. Naivno bih željela da živimo u svijetu u kojem većina prepoznaje ljepotu koju umjetnost donosi.

Drugi susret bio je s predstavnicima udruženja u Bosni i Hercegovini koja rade s djecom, posebno onom koja odrastaju u uvjetima socioekonomske deprivacije.

Jednostavno rečeno, to su moji heroji.

Kao pojedinci zaboravimo šta sve jedan život sa sobom nosi i koji prtljag vuče za sobom. U životu sam imala sreću da me upravo razgovori s djecom koja odrastaju u takvim okolnostima nauče najvrednijim lekcijama i da me njihove mudre riječi podignu i onda kada sam najviše sumnjala u sebe.

Saradnja s takvim udruženjima naučila me da se vratim na fabričke postavke. U našim životima uvijek mora i treba postojati prostor i vrijeme za one kojima je podrška najpotrebnija.

U poslu se uspjeh često mjeri rezultatima i brojkama. Postoji li trenutak iz neke kampanje koji Vam je značio više od svih tih pokazatelja?

Nadina Muminović: Dugo sam radila i radim na realizaciji društveno odgovornih kampanja u dm-u.

Zauvijek će mi najveći, odnosno najdraži pokazatelj našeg uspjeha biti telefonski razgovori s predstavnicima udruženja i njihovo oduševljenje što smo u mogućnosti zajedno pružiti pomoć onima kojima je ona najpotrebnija.

To osjetno zadovoljstvo neposredno izaziva toliko sreće. Tada znam da smo na pravom tragu.

Da danas sjednete na kafu sa sobom iz ranih dvadesetih, oko čega biste se najviše razišle kada je riječ o uspjehu?

Nadina Muminović: Mislim da smo uvijek imale slična razmišljanja o uspjehu, jer smo uspjeh mjerile emocijom koju taj uspjeh izazove.

Obje bismo mnogo toga mogle naučiti jedna od druge, ali smo suštinski ostale srodne, posebno kada su u pitanju one bitne stvari.

Nedavno ste pisali o važnosti toga da žene prepoznaju i vrednuju uspjehe drugih žena. Ipak, podrška se najviše vidi u svakodnevnim situacijama. Koji biste gest voljeli češće viđati među ženama u poslovnom svijetu?

Nadina Muminović: Čak i kada je u pitanju svakodnevica, rekla bih da to prepoznavanje nedostaje. Štaviše, žena samu sebe ne prepoznaje i ne priznaje sebi vlastite uspjehe i postignuća.

Žena se sebi podrazumijeva.

Naučila je da može i da treba, da je čarobnjak, heroj i inspiracija, a da pritom sama sebi ne kaže i ne ukaže na to da je čarobnjak, heroj ili inspiracija.

Voljela bih da svaka žena za sebe odvoji vrijeme u danu, da udahne i izdahne, sebi uputi motivirajuće riječi, naglas izgovori sve što napravi i da vjeruje u sebe, čak i onda kada sumnja u smisao.

A onda to isto prenijeti i u poslovni svijet. Drugoj ženi pokloniti osmijeh, obradovati se njenom uspjehu i reći joj: „Možeš ti to!“

Profesionalno samopouzdanje često se razvija mnogo tiše nego što zamišljamo. Postoji li nešto što danas na poslu radite s lakoćom, a za šta Vam je nekada trebalo mnogo hrabrosti?

Nadina Muminović: Po prirodi sam perfekcionista, a to i nije uvijek vrlina, posebno u poslu.

Zapravo sam tek posljednjih godina osvijestila koliko sam nesvjesno počela otpuštati omču perfekcionizma, a istovremeno jačati samopouzdanje i vjeru u ono što uradim i napravim.

Naravno, i dalje volim raditi temeljito, ali znam da tražiti savršenstvo nije rješenje.

Za kraj, pogledajmo malo dalje od narednog profesionalnog koraka. Ako ponovo budemo razgovarli za deset godina, šta biste voljeli da u Vašem odnosu prema poslu ostane potpuno isto?

Nadina Muminović: Želim osjećati isti žar i ponos koji osjećam u trenucima kada projekt privedem kraju.

Intenzivni rast dehumanizacije i gubitka empatije navode me često na razmišljanje i preispitivanje smisla svega što radim, bilo profesionalno ili privatno.

Voljela bih da znam da ću se s istim intenzitetom boriti za profesionalna, ali i privatna uvjerenja i da ću biti tu za one kojima je to najpotrebnije.

I za deset godina želim osjećati žar za budućnost. Zbog toga ovogodišnja društveno odgovorna kampanja dm-a kod mene zauzima posebno mjesto.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba 
Foto: Privatna arhiva - Nadina Muminović / @womancomm.club