TEKST: Ana Rotim
DATUM OBJAVE: 3.5.2023.
Autentične priče nerijetko se nađu kao dio našeg Bonjour.ba portala i uistinu ne možemo sakriti činjenicu da su nam upravo one jedne od omiljenih koje volimo prenijeti našim čitateljima.
Jednu takvu priču ovog puta donosimo iz Hercegovine, točnije iz grada Mostara koji je posljednjih dana postao bogatiji za jednu veoma zanimljivu foodie lokaciju. Naime, riječ je o novootvorenom gourmet mjestu Von Herzog iza kojeg stoje prijatelji koji gaje posebnu strast prema gastronomiji. Nakon veoma uspješnih izdanja na street food festivalima diljem Bosne i Hercegovine, odlučili su se na veći pothvat odnosno otvorenje svog puba.
U želji da našim čitateljima približimo ovu foodie priču koja je nastala kao plod mašte još iz djetinjstva, u našu rubriku Gourmet ugostili smo domaćoj publici vrlo poznat tim - Von Herzog. Kako su se dječački snovi pretvorili u stvarnost, ali i koje planove imaju za budućnost otkrili su nam u razgovoru s našim uredništvom koji vam donosimo u nastavku.
Domaćoj gourmet sceni poznati ste kao programeri koji su osvojili prvo mjesto na trećem Street Food Festivalu u Širokom Brijegu. Možete li nam nešto više svojoj foodie priči i nezaobilaznom štandu food festivala?
Okuplja nas isto zanimanje pa onda i ista kompanija, ali ova priča rodila se prije svega iz prijateljstva pa bih više naglasio da smo skupina prijatelja pa tek onda programeri ili bilo što drugo.
Imamo različite strasti i hobije, a ja sam se osobno najviše pronalazio u kuhanju pa bih mahom bio taj koji je za vrijeme zajedničkih druženja, a bilo ih je dosta, eksperimentirao s hranom. Recimo, čitava priča smash-burgera, nastala je nakon mnoštva roštilja, gdje smo radili razne vrste burgera, ali svi su se zaljubili u smesheve pa eto, radimo smasheve.
Kako su interne reakcije bile dobre, uvijek je bila prisutna neka polu-šala kako bi „valjalo baciti tipkovnicu i otvoriti restoran”.
Objektivan problem bio je taj što svi imamo redovan posao i karijere pa je san bila „pop-up” street food kućica, koju bi na nekoliko dana postavili na neku nasumičnu lokaciju i organizirali verziju vlastitih druženja, sa street food štihom. Ideja je bila dobro se zabaviti, i testirati koliko je to što radimo dobro.
Za vrijeme jednog druženja, dok smo komentirali kako bi „nešto trebalo”, kolega je pročitao vijest kako je izašao natječaj za kućice povodom Adventa u Mostaru. Kako smo taj dan popili stvarno dosta piva, činilo se kao da se radi o nekoj igri sudbine i kako se jednostavno moramo prijaviti.
Retrospektivno mislim da je samo bilo do količine piva, koja nam je dala više hrabrosti neko inače. Ali, bilo kako bilo, odlučili smo se prijaviti, zatim smo i prošli natječaj pa dobili kućicu pa smo na glavu i krenuli u sve to, a onda je sve nekako išlo samo od sebe.
Dobre kritike sa Adventa omogućile su nam mjesto na street food festivalu u Širokom. Tamo se dogodila nagrada za prvo mjesto publike koje ste naveli, a onda su uslijedili i pozivi na druge festivale…
Gdje god smo radili, pitanje „gdje imate restoran?” i zaključak „e pa, trebali bi vi otvoriti nešto”, čuli smo toliko puta da su postali teški za ignorirati. Nekako smo, na toj pozitivnoj energiji odlučili ući u ovu avanturu.
Svi se mi hranimo dobrom energijom, a reakcije ljudi koje smo upoznali stvarno su bili ogroman motiv. I evo, ostvarili smo dječački san - „otvoriti pub s ekipom”.
Prije nešto više od tjedan dana službeno ste otvorili vrata svoje foodie lokacije u Mostaru. Kako su tekle same pripreme i koji su neki od izazova s kojima ste se susreli?
Tranzicija iz „pop-up” kućice u gastro-pub nije mala, i najveći izazovi novi su momenti u kojima, objektivno nismo imali prijašnja iskustva. Na traženje same lokacije potrošili smo dosta vremena jer smo htjeli objekt u kojem možemo nešto napraviti „po svome”. Onda je isti u potpunosti prenamijenjen, prije svega vlastitim snagama.
Objekt koji danas imamo, dosta je veći od kućica sa festivala na koje smo navikli, a htjeli smo i proširiti gastro ponudu u odnosu na onu na koju smo navikli posjetitelje i zapravo je puno toga za nas novo. Von Herzog je projekt od 10 ljudi i još mnoštva osoba koji su podrška svemu što radimo i to nosi svoje prednosti, ali i izazove.
Tim Von Herzog
Znate one priče o babama i kilavoj djeci? E pa, pokušali smo raditi maksimalno svjesni tog problema i pokušati naglasiti prednosti svakog od pojedinaca umiješanih u priču. A kako smo svi dosta različiti, mislim da smo to uspjeli okrenuti u svoju korist.
Možete li otkriti našim čitateljima što sve mogu kušati na adresi Kralja Tvrtka 26?
Ideja nam je bila ponuditi nešto drukčije, ali ne i divergirati od onoga u čemu i sami uživamo. Tako da, puno toga u ponudi je nešto što smo radili „po sebi”.
Trenutno od jela nudimo smash burgere, koji su tehnikom drukčiji od burgera koji se nude u Mostaru i okolici, a ujedno su i tip burgera kakve sami volimo. Radi se o 7 jela, 5 na bazi junetine i 2 na bazi piletine, u brioche pecivu, rađenom po vlastitoj recepturi. Osim toga, sačuvali smo dio “pop-up” filozofije, gdje na određene dane, „dimimo” „pulled pork”, a u planu je da tu mjesto nađu jela u kojima i sami uživamo.
Što se tiče pića, i tu smo išli sa ovom “po sebi” filozofijom.
Služimo samo točena piva iz obitelji Paulener i Hacker-Pschor, te Märzen lager koji je domaće proizvodnje. Ponosni smo na činjenicu da smo jedini objekt u BiH koji toči Hacker-Pschor piva. Imamo i široku ponudu koktela, gdje pored klasičnih, trenutno nudimo i sedam craft koktela rađenih po vlastitim recepturama.
Naravno, tu je i veliki broj žestokih pića vrhunskih brandova - više od deset vrsta whiskey-a, desetak vrsta ginova itd.
Koji su neki od gourmet planova za ovu godinu?
Trenutno, najvažnija stvar po pitanju objekta i hrane je standardizacija. Pri tome mislim na vrlo dobro uhodanu ekipu kuhara koja će svaki dan izbacivati burgere i hranu općenito jednake kvalitete. Također, plan je i bolje povezivanje sa lokalnom zajednicom po pitanju povrtnih proizvoda. Vrlo brzo krećemo i u razvoj doručaka na bazi salata te posebnih evenata ukoliko pričamo o dimljenom mesu.
Plan je bio da u krugu objekta napravimo jedno mjesto vezano uz vatru gdje će se ljudi okupljati, ispijati piva, kušati meso i razmjenjivati ideje. Imamo u planu i neke radionice o dimljenju mesa, ribe i morskih proizvoda.
U kontekstu pića, u planu je proširiti prije svega ponudu točenog craft piva, domaćih proizvođača. Što se ostalih aktivnosti tiče, u objektu već možete vidjeti izložene radove lokalnih grafičkih dizajnera, a planiramo takve i slične stvari više integrirati u rad objekta.
Realno, čitava priča još je mlada, ali želimo da se razvija onako kako ga zamišljamo u svojim glavama. Kao lokaciju gdje se prije svega može lijepo i ugodno družiti, koja je više prilagođena dobrom razgovoru, a ne trešnji glazbe, u kojoj će se TV nalaziti u iznimnim situacijama jer obožavamo vidjeti ljude koji komuniciraju i jer želimo okupljati ljude koji se vole družiti, i u kojoj se naravno uvijek može dobro zabaviti i lijepo pojesti i popiti.
S druge strane, ne želimo se ni u potpunosti zatočiti u objekt i u njegovu okolicu. Kako smo se pomalo zaljubili u food-festivalski život, planiramo par gostovanja na, sada već širokoj, lokalnoj food-festival sceni.
* * *
Foto: Von Herzog
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Ako volite klasičnu baklavu, ali ponekad želite probati i nešto malo drugačije, ova verzija donosi zanimljiv spoj hrskavog tijesta, oraha i kremastog sloja Dolcela pudinga od vanilije.
Odmah da kažemo: ljubav za klasičnu baklavu.
Onu kakvu naše mame i nane prave… tanku, sočnu, punu oraha. Tu verziju volimo i ne želimo je mijenjati, ali ponekad je baš zabavno malo se poigrati i oblikom i okusom.
Ne da diramo tradiciju, nego da joj dodamo mali eksperiment.
Novi oblik, drugačiji sloj, okus koji nismo navikli očekivati u baklavi.
Tako smo pronašle bonbon baklavu, verziju poznatu i kao midye baklava.
Ova baklava dolazi iz Turske, posebno je popularna u regiji Gaziantep i Mardin, a ime je dobila po obliku koji podsjeća na malu školjku. Upravo ti tanki nabori tijesta daju joj drugačiji izgled i zanimljivu teksturu.
U originalnim verzijama često se koristi pistacija i semolina krema, dok smo mi ovdje napravile mali twist.
Uz orahe smo dodale i Dolcela puding od vanilije, koji baklavi daje mekši, kremast sloj i malo drugačiju strukturu iznutra.
Rezultat je desert koji izgleda razigrano i drugačije, ali i dalje ima sve ono što očekujemo od dobre baklave: tanko tijesto, orahe i agdu koja sve poveže.
Dakle, ako želite probati ovu verziju baklave kod kuće, u nastavku su sastojci i priprema za bonbon baklavu sa Dolcela pudingom od vanilije.
Sastojci za bonbon baklavu:
Tijesto:
• 500 g glatkog brašna
• prstohvat soli
• 1 kašičica Dolcela praška za pecivo
• 1 jaje
• 20 ml ulja
• oko 250 ml toplog mlijeka
• Za razvlačenje: Dolcela Gussnel i brašno.
Nadjev:
• 200-250 g mljevenih oraha
• 50 g sjeckanih oraha
• 1 Dolcela puding okus vanilija
• 350ml mlijeka
Agda:
• 1 l vode
• 600-650 g šećera
• 3-4 kriške limuna
Priprema:
Prvo zamijesite mekano tijesto od brašna, soli, Dolcela praška za pecivo, jajeta, ulja i toplog mlijeka.
Mlijeko dodajte postepeno (možda vam neće trebati sva količina). Cilj je dobiti glatko, podatno tijesto.
Tijesto podijelite na 8 jednakih kuglica, pokrijte ih krpom i ostavite da odmore 30-45 minuta.
Za to vrijeme pripremite agdu. U šerpi kuhajte vodu, šećer i kriške limuna oko 8-10 minuta, a zatim je ostavite da se potpuno ohladi.
U drugoj posudi skuhajte Dolcela puding od vanilije s mlijekom i Dolcela vanilin šećerom prema uputama i također ga ostavite da se ohladi.
Oblikovanje i pečenje
Svaku kuglicu tijesta tanko razvaljajte uz pomoć mješavine Dolcela Gussnela i brašna kako se tijesto ne bi lijepilo.
Razvaljanu jufku namotajte na oklagiju pa lagano stisnite krajeve prema sredini kako biste dobili karakteristične nabore. Nakon toga je još malo razvucite.
Na sredinu jufke, u razmacima, dodajte fil od Dolcela pudinga od vanilije, a preko stavite kašičicu sjeckanih oraha.
Tijesto zatim preklopite s obje strane i počnite ga oblikovati s jedne strane prema drugoj kako biste istisnuli zrak i formirali željeni oblik.
Složite ih u pleh i premažite otopljenim maslacem.
Pecite u rerni zagrijanoj na 180°C oko 35-40 minuta, dok baklava ne dobije lijepu zlatnu boju.
Čim je izvadite iz rerne, vruću baklavu prelijte hladnom agdom.
Najbolje je ostaviti je preko noći da upije svu agdu i dobije onu pravu, sočnu teksturu.
Kad je presiječete, vidjet ćete slojeve tijesta, orahe i kremasti sloj Dolcela pudinga od vanilije koji ovoj baklavi daje nešto više od klasične verzije, mekšu teksturu i bogatiji okus.
Izgleda zanimljivo, a okus ostaje onaj poznati, desert kakav volimo, samo u malo drugačijem izdanju.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
