TEKST: Ana Rotim
DATUM OBJAVE: 3.5.2023.
Autentične priče nerijetko se nađu kao dio našeg Bonjour.ba portala i uistinu ne možemo sakriti činjenicu da su nam upravo one jedne od omiljenih koje volimo prenijeti našim čitateljima.
Jednu takvu priču ovog puta donosimo iz Hercegovine, točnije iz grada Mostara koji je posljednjih dana postao bogatiji za jednu veoma zanimljivu foodie lokaciju. Naime, riječ je o novootvorenom gourmet mjestu Von Herzog iza kojeg stoje prijatelji koji gaje posebnu strast prema gastronomiji. Nakon veoma uspješnih izdanja na street food festivalima diljem Bosne i Hercegovine, odlučili su se na veći pothvat odnosno otvorenje svog puba.
U želji da našim čitateljima približimo ovu foodie priču koja je nastala kao plod mašte još iz djetinjstva, u našu rubriku Gourmet ugostili smo domaćoj publici vrlo poznat tim - Von Herzog. Kako su se dječački snovi pretvorili u stvarnost, ali i koje planove imaju za budućnost otkrili su nam u razgovoru s našim uredništvom koji vam donosimo u nastavku.

Domaćoj gourmet sceni poznati ste kao programeri koji su osvojili prvo mjesto na trećem Street Food Festivalu u Širokom Brijegu. Možete li nam nešto više svojoj foodie priči i nezaobilaznom štandu food festivala?
Okuplja nas isto zanimanje pa onda i ista kompanija, ali ova priča rodila se prije svega iz prijateljstva pa bih više naglasio da smo skupina prijatelja pa tek onda programeri ili bilo što drugo.
Imamo različite strasti i hobije, a ja sam se osobno najviše pronalazio u kuhanju pa bih mahom bio taj koji je za vrijeme zajedničkih druženja, a bilo ih je dosta, eksperimentirao s hranom. Recimo, čitava priča smash-burgera, nastala je nakon mnoštva roštilja, gdje smo radili razne vrste burgera, ali svi su se zaljubili u smesheve pa eto, radimo smasheve.
Kako su interne reakcije bile dobre, uvijek je bila prisutna neka polu-šala kako bi „valjalo baciti tipkovnicu i otvoriti restoran”.

Objektivan problem bio je taj što svi imamo redovan posao i karijere pa je san bila „pop-up” street food kućica, koju bi na nekoliko dana postavili na neku nasumičnu lokaciju i organizirali verziju vlastitih druženja, sa street food štihom. Ideja je bila dobro se zabaviti, i testirati koliko je to što radimo dobro.
Za vrijeme jednog druženja, dok smo komentirali kako bi „nešto trebalo”, kolega je pročitao vijest kako je izašao natječaj za kućice povodom Adventa u Mostaru. Kako smo taj dan popili stvarno dosta piva, činilo se kao da se radi o nekoj igri sudbine i kako se jednostavno moramo prijaviti.
Retrospektivno mislim da je samo bilo do količine piva, koja nam je dala više hrabrosti neko inače. Ali, bilo kako bilo, odlučili smo se prijaviti, zatim smo i prošli natječaj pa dobili kućicu pa smo na glavu i krenuli u sve to, a onda je sve nekako išlo samo od sebe.

Dobre kritike sa Adventa omogućile su nam mjesto na street food festivalu u Širokom. Tamo se dogodila nagrada za prvo mjesto publike koje ste naveli, a onda su uslijedili i pozivi na druge festivale…
Gdje god smo radili, pitanje „gdje imate restoran?” i zaključak „e pa, trebali bi vi otvoriti nešto”, čuli smo toliko puta da su postali teški za ignorirati. Nekako smo, na toj pozitivnoj energiji odlučili ući u ovu avanturu.
Svi se mi hranimo dobrom energijom, a reakcije ljudi koje smo upoznali stvarno su bili ogroman motiv. I evo, ostvarili smo dječački san - „otvoriti pub s ekipom”.
Prije nešto više od tjedan dana službeno ste otvorili vrata svoje foodie lokacije u Mostaru. Kako su tekle same pripreme i koji su neki od izazova s kojima ste se susreli?
Tranzicija iz „pop-up” kućice u gastro-pub nije mala, i najveći izazovi novi su momenti u kojima, objektivno nismo imali prijašnja iskustva. Na traženje same lokacije potrošili smo dosta vremena jer smo htjeli objekt u kojem možemo nešto napraviti „po svome”. Onda je isti u potpunosti prenamijenjen, prije svega vlastitim snagama.

Objekt koji danas imamo, dosta je veći od kućica sa festivala na koje smo navikli, a htjeli smo i proširiti gastro ponudu u odnosu na onu na koju smo navikli posjetitelje i zapravo je puno toga za nas novo. Von Herzog je projekt od 10 ljudi i još mnoštva osoba koji su podrška svemu što radimo i to nosi svoje prednosti, ali i izazove.

Tim Von Herzog
Znate one priče o babama i kilavoj djeci? E pa, pokušali smo raditi maksimalno svjesni tog problema i pokušati naglasiti prednosti svakog od pojedinaca umiješanih u priču. A kako smo svi dosta različiti, mislim da smo to uspjeli okrenuti u svoju korist.
Možete li otkriti našim čitateljima što sve mogu kušati na adresi Kralja Tvrtka 26?
Ideja nam je bila ponuditi nešto drukčije, ali ne i divergirati od onoga u čemu i sami uživamo. Tako da, puno toga u ponudi je nešto što smo radili „po sebi”.
Trenutno od jela nudimo smash burgere, koji su tehnikom drukčiji od burgera koji se nude u Mostaru i okolici, a ujedno su i tip burgera kakve sami volimo. Radi se o 7 jela, 5 na bazi junetine i 2 na bazi piletine, u brioche pecivu, rađenom po vlastitoj recepturi. Osim toga, sačuvali smo dio “pop-up” filozofije, gdje na određene dane, „dimimo” „pulled pork”, a u planu je da tu mjesto nađu jela u kojima i sami uživamo.

Što se tiče pića, i tu smo išli sa ovom “po sebi” filozofijom.
Služimo samo točena piva iz obitelji Paulener i Hacker-Pschor, te Märzen lager koji je domaće proizvodnje. Ponosni smo na činjenicu da smo jedini objekt u BiH koji toči Hacker-Pschor piva. Imamo i široku ponudu koktela, gdje pored klasičnih, trenutno nudimo i sedam craft koktela rađenih po vlastitim recepturama.
Naravno, tu je i veliki broj žestokih pića vrhunskih brandova - više od deset vrsta whiskey-a, desetak vrsta ginova itd.

Koji su neki od gourmet planova za ovu godinu?
Trenutno, najvažnija stvar po pitanju objekta i hrane je standardizacija. Pri tome mislim na vrlo dobro uhodanu ekipu kuhara koja će svaki dan izbacivati burgere i hranu općenito jednake kvalitete. Također, plan je i bolje povezivanje sa lokalnom zajednicom po pitanju povrtnih proizvoda. Vrlo brzo krećemo i u razvoj doručaka na bazi salata te posebnih evenata ukoliko pričamo o dimljenom mesu.
Plan je bio da u krugu objekta napravimo jedno mjesto vezano uz vatru gdje će se ljudi okupljati, ispijati piva, kušati meso i razmjenjivati ideje. Imamo u planu i neke radionice o dimljenju mesa, ribe i morskih proizvoda.

U kontekstu pića, u planu je proširiti prije svega ponudu točenog craft piva, domaćih proizvođača. Što se ostalih aktivnosti tiče, u objektu već možete vidjeti izložene radove lokalnih grafičkih dizajnera, a planiramo takve i slične stvari više integrirati u rad objekta.
Realno, čitava priča još je mlada, ali želimo da se razvija onako kako ga zamišljamo u svojim glavama. Kao lokaciju gdje se prije svega može lijepo i ugodno družiti, koja je više prilagođena dobrom razgovoru, a ne trešnji glazbe, u kojoj će se TV nalaziti u iznimnim situacijama jer obožavamo vidjeti ljude koji komuniciraju i jer želimo okupljati ljude koji se vole družiti, i u kojoj se naravno uvijek može dobro zabaviti i lijepo pojesti i popiti.
S druge strane, ne želimo se ni u potpunosti zatočiti u objekt i u njegovu okolicu. Kako smo se pomalo zaljubili u food-festivalski život, planiramo par gostovanja na, sada već širokoj, lokalnoj food-festival sceni.
* * *
Foto: Von Herzog
TEKST: Bonjour.ba
Da se razumijemo, kod nas kafa nikada nije samo kofein. Ona je izgovor da nekoga saslušaš, pauza između dva velika koraka, mala dnevna ceremonija koja se ponavlja godinama. U zemlji u kojoj se dan planira oko kafe, a ne obrnuto, postoji nešto posebno u načinu na koji čuvajmo ovaj ritual.
Upravo zato, kada Bonjour.ba tim osmišljava nova iskustva, postoji jedno pravilo: ako radimo nešto o kafi onda to ne može biti površno. Mora biti osjećaj. Mora biti blisko. Mora biti naše.

A ko je prirodniji partner u tome od Grand kafe, domaće kafe uz koju smo odrasli, koju pijemo sa prvom tišinom jutra dok još niko ne šalje poruke, u razgovoru s prijateljicom koji traje duže nego što smo planirali.




Zato je ovo okupljanje bilo zamišljeno kao putovanje kroz svijet kafe od gotove šoljice Grand Gold, Grand Aroma, Grand Strong ili Grand Black’n’Easy My Way, koje su bile izložene na postamentima i servirane u sklopu cateringa, sve do toga kako izgleda zrno, kako se mijenja jačina, šta određuje aromu, i kako svaki od tih elemenata postaje dio ličnog ukusa.

Na početku programa uzvanike su pozdravili Ana Ćavar, vlasnica Bonjour.ba portala i Srđan Dabić, Senior Brand Building Manager za Grand kafu, uvodeći ih u koncept događaja i iskustva koje će, kroz aktivnosti tokom dana, rezultirati stvaranjem njihovog personaliziranog coffee blend-a.
Ana Ćavar, vlasnica Bonjour.ba portala

Srđan Dabić, Senior Brand Building Manager za Grand kafu
Ali, evo iskrenog pitanja: znamo li zapravo šta pijemo? Znamo li prepoznati note koje volimo, razliku između blendova, zašto nam je jedna kafa “ona prava”, a druga “nekako nije to to”?
Zato smo kreirali intimno okupljanje ljudi koji razumiju važnost tih rituala i pozvali ih da prođu kroz nešto što obično uzimamo zdravo za gotovo: svijet kafe.


Kroz ovo iskustvo nas vode stručnjaci, korak po korak, od prvog šota do personaliziranog blenda od prepoznavanja nota do razumijevanja onoga što u kafi zaista volimo.
Pa dobro… kako zapravo izgleda kafa koju volite?
Prvi dio druženja bio je mali reality check degustacija u šotovima. Da, dobro ste pročitali. U malim čašicama, bez mlijeka, bez šećera, bez dekoracije. Samo kafa i vi.
U ovom prvom koraku, Ilija Đurić, specijalista za kafu i Zorica Đorđević, rukovodilac razvoja Atlantic Grand, vodili su goste kroz cupping četiri različite vrste i jačine: Santos, Colombia, Rio Minas i robusta mix (Uganda i Vijetnam). Svaka od njih nosi drugačiji intenzitet arome, gorčine, tijela i kiseline, sve precizno prikazano kroz cupping “spidere” koje su gosti imali na stolovima.





Stručnjaci su vodili goste kroz kratko, ali precizno putovanje: kako blend nastaje, šta znači jača, aromatičnija, mekša, gdje se sve u ukusu kriju godine znanja i fine razlike koje nikada ne primijetiš dok ne znaš gdje gledati.
Ono što se desilo bilo je prekrasno, većina je otkrila da kafa koju pije godinama nije ista ona koju najviše voli po ukusu. To je onaj trenutak kada se svijet malo otvori, kada shvatite da i u kafi postoji lični potpis koji do sada niste umjeli prepoznati.










Umijeće mirisa: Gdje se zapravo krije karakter kafe?
Drugi korak bio je potpuno drugačiji: arome. Ako ste mislili da sve kafe mirišu isto, ovo je bio trenutak koji to razbije kao džezva kad se prevrne.
Vodila ga je Zorica Đorđević, koja je gostima otvorila svijet od 36 različitih aroma: zemljanih, cvjetnih, drvenastih, spicy, citrusnih… onih koje možda nikada ne imenujemo, ali ih uvijek osjetimo.

Gosti su kroz mirisne vježbe upoznavali note koje oblikuju karakter kafe: zemljane, cvjetne, citrusne i druge aroma-note koje se prirodno javljaju u kafi. Upravo te nijanse otkrivaju zašto jedna kafa djeluje toplije, druga svježije, treća punije.
U tišini koja nastaje kada svi pokušavaju uhvatiti nijanse, mogle su se čuti rečenice tipa: “Čekaj, ovo je ona nota koju stalno tražim…”
“Ja u životu nisam ovako razmišljala o kafi.” To je onaj momenat kada od obične navike nastane znanje.



Blend kao lična karta: Trenutak u kojem pravite svoju kafu
A onda finale. Ustajanje, odlazak do pulta koji izgleda kao mali laboratorij, ali s toplinom domaće kuhinje. Gdje je Mirjana Ševo, tehnolog razvoja, vodila goste kroz posljednji korak: kreiranje vlastitog blenda.
Miješali su note koje su najviše voljeli. Dodavali aromu koja im najviše “sjeda”. Određivali jačinu po svom osjećaju, a ne po tuđem receptu. 


Na osnovu odabranog zrna iz prvog koraka i omiljenih aroma iz drugog, svako je miješao omjere, određivao jačinu i kreirao kafu po svom osjećaju.
Na licu mjesta je mlinac meljao upravo taj, personalizirani blend, koji se pakovao u brendirane smeđe vrećice i dodavao u goody bags. Uz ovaj blend, gosti su dobili i Grand Single Origin Peru kafu, kao i Grand Black’n’Easy My Way, dva proizvoda koja su upotpunila priču o različitim svjetovima i karakterima kafe.

To je onaj dio iskustva u kojem se najbolje osjeti koliko znanja, strasti i stvarne stručnosti stoji iza tima koji ovo svijetom kafe vodi.
Detaljnije o njihovim procesima, metodama i filozofiji ćete čitati u posebnom članku uskoro.


Na kraju, dok su se papirići sa odabranim notama slagali u male vrećice, a gosti odlazili sa blendom koji su sami kreirali, desila se ona mala, tiha spoznaja koju može dati samo kafa: da su i najobičnije navike često najposebniji dijelovi našeg dana, samo ih ponekad treba vidjeti izbliza.








Ovo druženje nije promijenilo način na koji pijemo kafu ali jeste način na koji je razumijemo. Pokazalo je da iza svake šoljice stoji priča, proces, vještina i znanje, ali i da postoji nešto duboko lično u tome koju notu preferiramo, koju jačinu biramo i zašto nam baš ta kafa “legne”.




Možda je baš to najljepši dio ovog iskustva: činjenica da su gosti otišli kući ne samo sa blendom, nego i sa malim aha-momentom. Onim koji kaže da i svakodnevni ritual može biti bogatiji, svjesniji, topliji ako mu damo prostor.
Jer u svijetu koji stalno žuri, lijepo je znati da se neke stvari i dalje piju polako i da je kafa jedna od njih.
Behind the sips: Ko je sve popio kafu sa nama? 




















Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!