U današnjem svijetu, koji se kontinuirano suočava sa sve većim brojem ozbiljnih ekoloških izazova, volonteri su postali važni akteri u borbi za očuvanje prirode.

Jedan od njihovih najvažnijih zadataka jeste pošumljavanje, čime doprinose obnavljanju i očuvanju šumskog fonda i borbi protiv klimatskih promjena. U tome se posebno ističu volonteri Udruženja građana Ruke, koji su u okviru pokreta Let's Do It – Milion sadnica za jedan dan stigli i do najudaljenijih kutaka Bosne i Hercegovine, zasadivši velika prostranstva drvećem u čijim blagodetima uživaju i uživat će brojne generacije.




Nedavno su učestvovali u novoj, velikoj akciji pošumljavanja na planini Igman. S domaćim kolačima, sendvičima i nekoliko boca negazirane prirodne mineralne vode SARA u ruksaku stigli su na pomenutu lokaciju gdje su udružili snage s prijateljima ovog projekta, uposlenicima kompanije Sarajevski kiseljak i skupa zasadili novih 1.500 sadnica. Dan je protekao u sjajnoj atmosferi, a pogled na tek pošumljeno prostranstvo i pomisao da će tu nekada biti šuma učesnike akcije je ispunio ponosom.

Među volonterima je bila i Mirela Kurtović, 25-godišnja Bachelor - inžinjerka elektrotehnike, koja već osam godina sa zadovoljstvom odvaja slobodno vrijeme za volontiranje, uzima krampu i lopatu u ruke i sadi drveće. Svojom posvećenošću inspirisala je mnoge da i sami postanu dio Let's do It pokreta. Koji su njeni motivi za sve to?

„Volontiranje i pošumljavanje imaju zajedničku tačku, a to je napredak. Drvo raste, a rastemo i mi kroz djelovanje i uključenost u zajednicu. Poslije svake završene akcije osjećam se sretno, kako zbog odrađenog posla, tako zbog saznanja da nisam sama, da su tu i drugi ljudi koji se iz godine u godinu odazivaju pozivu na pošumljavanje donoseći pozitivne promjene u okolišu i društvu“, istakla je Mirela.

 

Ilma Čosić se Let's Do It pokretu pridružila još na početku studentskih dana. Sada ima 25 godina, a akcije u kojima je učestvovala i sadnice koje su tom prilikom posađene davno je prestala brojati. Pošumljavanje, edukacija mlađih generacija, čišćenje okoliša od otpada, samo su neke od ekoloških aktivnosti u kojima učestvuje svim srcem, skupa sa brojnim drugim volonterima.

„Neprocjenjiv je osjećaj kada na kiši i temperaturi od 15° ljudi traže još sadnica i žele zasaditi baš sve koje smo sa sobom ponijeli. Često sadimo na terenima na kojima smo već ranije radili i stvarno je neopisivo dobro vidjeti napredak, ali i znati da će na tim mjestima sutra biti jedan ozbiljan eko sistem koji će živjeti svoj magični život.

Kolege koji su dio ovog pokreta od samog početka nam s ponosom pokažu lokacije koje su oni nekad davno zasadili i tu vidimo mladu šumu - taj osjećaj je stvarno veličanstven. Kada je riječ o ovoj akciji na Igmanu, nećemo ubrati plodove ovog rada tako skoro, ali to nije ni bitno. Doći će neko poslije nas ko će biti zahvalan i kome će naši današnji napori biti dragocjeni“, poručila je Ilma.

 

Prijatelj ovogodišnje Let's Do It akcije diljem BiH je i SARA, negazirana prirodna mineralna voda nastala iz čistog, brdovitog krajolika središnje Bosne.




„Iza nas je sjajno iskustvo, koje vam za samo jedan lijep, aktivan dan u prirodi donese neprocjenjivi osjećaj zadovoljstva da ste kao pojedinac i kompanija uradili nešto dobro za naš okoliš i buduće generacije.

S obzirom da je i voda SARA rođena u prirodi, kompanija Sarajevski kiseljak rado podržava i inicira aktivnosti koje imaju za cilj očuvanje prirodnih bogatstava te poziva sve ljubitelje prirode da se pridruže budućim akcijama sadnje drveća koje organiziraju naši partneri, Udruženje građana Ruke“, istakla je Selma Dikonja Imamović, mlađa voditeljica robnih marki u kompaniji Sarajevski kiseljak.


https://www.youtube.com/watch?v=LIhYQ-IWeeQ


Akcija sadnje i pošumljavanja „Let’s Do It – million sadnica za 1 dan” održana je na pet lokacija širom Bosne i Hercegovine, a više od 200 volontera je uprkos kiši i nepovoljnim vremenskim uvjetima na većini lokacija, zajedničkim snagama zasadilo preko 3.000 sadnica raznih vrsta drveća.

* * *
Foto: Udruženje građana Ruke PR

Tri dana programa, više od 1500 učesnika i više od 100 govornika – četvrto izdanje Women’s Weekenda i ove je godine okupilo brojne sudionike u Rijeci.
 

Program je donio širok raspon tema – od financijske neovisnosti, liderstva i tehnologije do pop-kulturnih fenomena poput digitalnog „brainrota“, ali i ozbiljnih društvenih pitanja poput femicida i nasilja nad ženama. 

Veliko zanimanje izazvala je i nova programska cjelina – interaktivne radionice.
 

Bez filtera i bez šutnje: sram, tijelo i odgovornost društva  
 

Jedna od najvažnijih rasprava festivala otvorila je pitanje femicida i odgovornosti društva. 

Na panelu „Zakazali smo! – Femicid: gdje smo zakazali i što društvo mora učiniti“ govorile su odvjetnica Una Zečević, pozorišna redateljica i profesorica na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku Anica Tomić te Ana Pecotić, terapeutkinja, aktivistica, autorica i vlasnica agencije House of Branding. 
 

U razgovoru s novinarom Hrvojem Krešićem upozorile kako su narativi koji romantiziraju nasilje duboko ukorijenjeni u kulturi i društvu, ali i da sustav često ne reagira dovoljno odlučno.

 „Kultura i književnost stoljećima romantiziraju ljubomoru i opsesiju, prikazujući nasilje kao ‘zločin iz strasti’, čime se takvi obrasci normaliziraju u društvu“, istaknula je Anica Tomić. 

Na zabrinjavajuće društvene stavove upozorila je Ana Pecotić, navodeći podatke prema kojima 31 posto muškaraca iz generacije Z smatra da žena mora slušati muškarca, dok čak 43 posto djevojaka iste generacije misli da je normalno da ih muškarac jednom ošamari. 

Zaključno je poručeno kako promjena počinje od osobne i društvene odgovornosti – od načina na koji odgajamo nove generacije.

Riječi koje mediji biraju kada kada izvještavaju o nasilju nad ženama, može izravno oblikovati način na koji društvo razumije femicid – bila je ključna poruka panela „Susjed je rekao da je bio fin i pristojan“. 
 

O toj su temi govorile Ema Branica (Nova TV), Karla Pudar (Zaklada SOLIDARNA), Tamara Stojanović (N1 Srbija) i Jelena Veljača (Elle Hrvatska), uz moderiranje Ilije Jandrića. „Uredništvo uvijek može odlučiti kojim putem će ići – nije nužno posezati za senzacionalizmom, moguće je o ovim temama izvještavati dostojanstveno i odgovorno“, istaknula je Ema Branica, dok je Karla Pudar podsjetila kako „femicid nije samo broj u statistici jer iza svake žrtve stoje obitelj i zajednica“.

Na panelu „Glitter, Gambling and Grace“ terapeutkinja za traumu, napredna učiteljica joge i trenerica Carolyn Cowan otvoreno je govorila o osobnim iskustvima koja su oblikovala njezin život i profesionalni rad. 
 

Dotaknula se ovisnosti, identiteta i srama – emocije koja često ostaje skrivena, ali snažno utječe na način na koji doživljavamo sebe i svijet oko sebe. „Sram nikada nije samo jedan događaj – on se širi poput valova u vodi i počinje oblikovati način na koji živimo i doživljavamo sebe“, istaknula je Cowan, upozorivši kako se takvi obrasci često prenose kroz obitelj i društvo.
 

„Ponekad nesvjesno počnemo gledati sebe onako kako su to činili naši roditelji – i tako sram prenosimo dalje.“

Koliko društvene mreže oblikuju način na koji danas doživljavamo vlastito tijelo bila je tema panela „Trendovi prolaze, a korekcije ostaju: ljepota, filteri i stvarne odluke“ powered by EDC MOTIVA. 
 

O odnosu između digitalnih trendova, percepcije ljepote i medicinske odgovornosti govorili su Filip Bosna, general manager za EMEA distributerska tržišta, dr. med. Rebeka Held, plastična i estetska kirurginja i osnivačica Poliklinike dr. Rebeka Held, te Lena Mrđen, Business Unit Manager u tvrtki Orbico Croatia i voditeljica podcasta GEN B. 

U razgovoru s Antonijom Blaće, upozorili su kako društvene mreže stvaraju nerealna očekivanja o izgledu i potiču stalnu potragu za novim estetskim idealima. 
 

„Na društvenim mrežama svaki tjedan pojavi se novi estetski trend – stvara se prava kakofonija očekivanja“, istaknula je Lena Mrđen, a dr. Rebeka Held dodala je kako taj pritisak posebno pogađa mlađe generacije: „Velik je raskorak između slike koju vidimo na ekranu i onoga što vidimo u ogledalu – i upravo tu nastaje frustracija.“

Završni panel ovogodišnjeg Women’s Weekenda, „Pustite me na miru!“, okupio je influencericu Meri Goldašić i televizijske voditeljice Antoniju Blaće i Miju Kovačić u otvorenom razgovoru o pritisku savršenstva, kulturi komentiranja žena i potrebi za postavljanjem jasnih osobnih granica.

 Na pozornici festivala, uz moderatoricu Nevenu Rendeli Vejzović, sudionice su otvoreno progovorile o očekivanjima koja se ženama nameću iz društva, medija i svakodnevice te o važnosti autentičnosti i vlastitog izbora.
 

„Društveni pritisak dolazi sa svih strana – od obitelji i prijatelja do medija i društvenih mreža“, istaknula je Mia Kovačić, prisjećajući se situacije u kojoj se njezino ime iznenada pojavilo u naslovima medija povezanima s međunarodnom aferom „Epstein Files“, bez da ju je itko prethodno kontaktirao ili provjerio informacije.

Učesnice su se složile kako mnoge žene godinama pokušavaju ispuniti tuđa očekivanja – partnera, obitelji ili društva – često nauštrb vlastite autentičnosti. „Kad sam prestala pokušavati biti ono što drugi očekuju od mene, tek tada sam postala stvarno sretna“, zaključila je Meri Goldašić.
 

Tri dana razgovora, ideja i inspirativnih trenutaka  
 

Festival je tijekom tri dana donio niz snažnih razgovora, inspirativnih priča i trenutaka.

Posebnu pažnju privukla je Emmyjem nagrađena chefica Lidia Bastianich, koja je u razgovoru s Antonijom Blaće govorila o svom životnom putu od Istre do Sjedinjenih Američkih Država, ali i o snazi hrane kao univerzalnog jezika povezivanja. „Moje djetinjstvo bilo je ispunjeno mirisima i okusima života na selu, a upravo su me ta sjećanja kasnije odvela prema kuhanju“, poručila je Bastianich, dodajući kako nas hrana uvijek vraća onome najvažnijem – zajedništvu.
 

Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke dr. sc. Sandra Švaljek gostovala je na panelu „Što (ne) znamo o ulaganjima? – Kako žene oblikuju dugoročnu financijsku sigurnost“, gdje je zajedno s dr. sc. Evom Horvat, članicom Uprave Raiffeisen mirovinskog društva, govorila o štednji, mirovinama i ulaganjima u vremenu inflacije i tržišnih neizvjesnosti.
 

„Financijska sigurnost ne dolazi slučajno – ona je rezultat informiranih odluka, dugoročnog planiranja i razumijevanja rizika“, istaknula je Švaljek.

Jedan od najupečatljivijih razgovora festivala bio je panel „Six–Seven“, posvećen generaciji Z i digitalnoj prezasićenosti. 

O utjecaju algoritama, beskonačnog skrolanja i digitalnih trendova razgovarali su Jakov Jozinović, predstavnik generacije Z, Iva Ančić iz A1 Hrvatska, dr. med. Hrvoje Handl, specijalist psihijatar i subspecijalist psihoterapije, te Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu. 
 

„Internet sve češće postaje svojevrsni treći roditelj jer algoritmi snažno utječu na emocije i ponašanje mladih“, upozorio je dr. Handl. 

Uz snažne panele i otvorene rasprave, Women’s Weekend i ove je godine u riječki Art kvart donio energiju koja se nije zaustavljala završetkom dnevnog programa. Razgovori su se nastavljali u hodnicima, na druženjima i večernjim događanjima, potvrđujući da je festival postao mjesto susreta, razmjene ideja i stvaranja novih suradnji. 

Večernji program zaključen je Women’s Weekend Partyjem u riječkom Pogonu kulture, gdje su nastupili ToMa i njegova posebna gošća Ružica Maurus.
 

Četvrto izdanje Women’s Weekenda još je jednom pokazalo važnost ovog događaja kao regionalne platforme koja u fokus stavlja žene, ali i otvara prostor za širi društveni dijalog o ravnopravnosti, poslovanju i budućnosti.

Još nekoliko fotografija atmosfere donosimo u nastavku.

Foto: PR