Prvi FORMA natječaj je završen prije par mjeseci, a pobjednica FORMA FASHION DESIGN CONTEST, Ivka Marin je u sklopu natječaja dobila priliku da svoju glamuroznu kreaciju predstavi na crvenom tepihu ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala. Ivka se među 33 zaprimljene prijave istaknula dizajnom haljine za koju je inspiraciju, osim u glamuru crvenog tepiha, pronašla i u tkanju tradicionalnih nošnji iz

Prvi FORMA natječaj je završen prije par mjeseci, a pobjednica FORMA FASHION DESIGN CONTEST, Ivka Marin je u sklopu natječaja dobila priliku da svoju glamuroznu kreaciju predstavi na crvenom tepihu ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala. Ivka se među 33 zaprimljene prijave istaknula dizajnom haljine za koju je inspiraciju, osim u glamuru crvenog tepiha, pronašla i u tkanju tradicionalnih nošnji iz Bosne i Hercegovine.

Podsjećamo, ideja FORMA natječaja je bila stvoriti novo domaće, dizajnersko ime i usmjeriti ga u njegovom daljnjem profesionalnom razvoju na bh. modnoj sceni i reprezentativnom predstavljanju široj javnosti.
Paralelno s razvojem haljine prema njenim skicama, Ivka je uz stručno usmjerenje FORMA tima, dobila i priliku da se predstavi medijima, a naredni korak jeste predstavljanje haljine publici na otvorenju Sarajevo Film Festivala. Nakon toga, slijedi razvoj njene prve kolekcije IVKA x FORMA SS17 u prostorijama Networksa, te predstavljanje na inozemnom tržištu putem BONJOUR.web shopa.

Haljinu će na crvenom tepihu otvorenja jednog od najznačajnijih filmskih festivala u regiji, premijerno predstaviti uspješna bh.manekenka i ambasadorica projekta, Sarah Čerkez.
Kako bismo pokazali da mladi talentirani dizajneri iz BiH uz kvalitetno usmjerenje i investiranje u njihov rad mogu ponuditi inovativan i upečatljiv dizajn, organizirali smo i  snimanje na kojem smo uz provjerenu kreativnu ekipu snimili nešto drugačiji editorijal o jednoj posebnoj haljini.

Naime, naš tim je jedan radni dan iskoristio za druženje u Narodnom pozorištu, jer teško da postoji bolja kulisa za editorijal o glamuroznoj festivaskoj kreaciji od ove prekrasne građevine koja je unutar svojih zidina ispričala tolike umjetničke priče.

Neorenesanse zidine pozorišta poslužile su kao savršena kulisa za snimanje editorijala sa Sarah Čerkez i Martinom Sairom, dvjema damama koje su Ivkinu kreaciju predstavile na dva potpuno drugačija načina. Ensar Dervišbegović je bio zadužen za frizuru, dok Sanjin Egon potpisuje make-up.
Pred objektivom Edvina Kalića, FORMA tim se sjajno zabavio, a mali dio atmosfere, do objave editorijala na koji smo posebno ponosni, donosimo u nastavku.
 

Dok mi bježimo iz grada, Baščaršija radi punom parom. Iza izloga koji ne mame sniženjima ni trendi neonkama, kriju se majstori koji cijelo ljeto ostaju ovdje: pletu srebro, tope bakar, ušivaju uzorke stare stotinama godina.   

Zanati koji su stvorili ovaj grad idalje žive, tiho i uporno, ali sve rijeđe ućeni, sve rjeđe prepoznati. Zato vam ovog ljeta donosimo priču o onima koji idu na more tek kada sezona završi (a možda ni tada), jer njihove ruke ne poznaju sezonu.

Kazandžije: Gdje bakar još odzvanja  

U sokaku Oprkanj, u ulici Kazandžiluk, dok turisti traže hlad, čulo sluha vas može dovesti do male radionice gdje čekić idalje udara u ritmu od prije pet stoljeća.   

Kazandžijski zanat, oblikovanje i ukrašavanje bakra, ovdje se radi kao nekad, s pećima koje tope i oblikuju, s kalupima, s džezvama koje ne izgledaju kao poklon paketi, nego kao naslijeđe.  







Nekad ih je bilo preko 150, danas ih možete nabrojati na prste. Ipak, kada uđete u ovu radnju, miris metala i crni tragovi na rukama majstora podsjetit će vas da ste u prostoru koji čuva Sarajevo bolje od mnogih muzeja.  
 

Četkar: Zanat koji ne može nestati (ali skoro jeste)  

U jednoj od manjih radnji, naizgled bez posebne oznake, pronašli smo radionicu četkara. Prava četka, za obuću, za pčelare, za pekare, za molere, idalje se pravi ručno. Konjska dlaka, drvo, žica. Svaka četka ima funkciju, oblik i svrhu. A najvažnije: ima porijeklo.   





 

Zanat koji je nekad imao desetine radionica danas je skoro izbrisan. No, taj jedan preostali majstor još radi i ne prodaje samo proizvod, već znanje, tišinu i poštovanje prema onome što traje.   



 

Isfahan: Tepisi koji nose priče pod nogama  

U hladu Morića hana, kroz vrata iza kojih često ne uđemo misleći da nemamo razloga, nalazi se Isfahan, prostor u kojem svaki ćilim ima vlastitu biografiju. Rukotvorine iz Irana, tepisi rađeni od prirodnih boja i vune, komadi koji se ne mijenjaju sezonski nego traju generacijama.   





 

 

Vlasnik ovog prostora ne prodaje stvari, već nudi kontekst. Svaka šara, svaki rub, boja i tkanje imaju značenje. Nisu tu da ih gledamo s vrata, već da uđemo, pitamo, naučimo. Jer kao što tepih nosi prostor, tako i ovaj zanat nosi kulturu.  





 

Ovi ljudi ne očekuju ni lajkove, ni reklamu. Njima je dovoljan kupac koji pita: "Ko je ovo pravio?" . Ako ovog ljeta uđete u jednu takvu radnju, znajte: niste kupili stvarčicu, kupili ste trag.

Zanati čine ovaj grad. Ne dozvolimo da čine prošlost.

A za kraj prvog serijala Baščaršija ljeti, donosimo vam i razglednicu kao malu uspomenu koju možete sačuvati ili poslati nekome koga volite, baš kao podsjetnik da najljepše priče Sarajeva još uvijek nastaju rukama.
 

Bonjour.ba produkcija