Prije nešto više od tri mjeseca, na BONJOUR.ba pisali smo vam o jednom jako zanimljivom gastro Instagram profilu koji vodi jedan par, dvoje strastvenih gurmana.

Mirna Dizdarević i Dino Rogić na Instagram profilu @the.mood.food dijele praktične, svakodnevne recepte i gastro preporuke, a nedavno je cijela priča narasla u nešto drugačiji gastro blog.
Naime, Mirna je pokrenula 'Mislim, dakle kuham', gdje svaki tjedan uz osobne priče o važnosti pojedinih jela ili namirnica u njenom životu, otkriva i recepte koje vrijedi probati. Saznali smo više o ovom kulinarskom projektu i Mirnu zamolili da nam #OstaniKući vrijeme dodatno obogati receptom za svima omiljenu deliciju – slane kiflice. 

Što je bila inspiracija za sam naziv bloga, a tko potpisuje vizualni izgled bloga?

Naziv bloga je došao od moga partnera koji je odmah došao na ideju da bi se blog trebao zvati Mislim, dakle kuham. Ja sam mu opisala o čemu je i kakve ću priče pisati s receptima i vrlo brzo je naziv usvojen. Vizuealni identitet bloga potpisuje moja dugogodišnja prijateljica i talentirana arhitektica, Nera Džanić.
 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Mirna Dizdarevic (@mirnuld) on Jan 17, 2020 at 11:34am PST

Svoje recepte predstavljaš na kreativan način, kroz priče koje nose više od samog recepta za pripremu. Zašto si se odlučila baš za ovaj stil i kakve su reakcije čitatelja?

Odlučila sam se za ovaj stil pisanja te samog predstavljanja recepata, upravo zbog toga što ja vežem hranu uz emocije i sjećanja. 
Što sam starija i što više razmišljam o kuhinji svoje mame i svojih baka, sve više me ti isti recepti asociraju na neke priče koje vežem uz njih. 
Hrana i emocije su dvije stvari koje su usko povezane. Hrana veže ljude, održava nas u životu, čini nas kreativnim, opušta nas i čini nas sretnim. 
Za mene je kuhanje čista terapija i sve priče koje pišem su kao jedna seansa. 
Uvijek se osjećam bolje kada napišem neku priču i dobar recept i trudit ću se da nastavim ovim tempom.
Reakcije čitatelja su za mene iznenađujuće. Na početku nisam mislila da će itko čitati moje mozganje iskreno, ali nakon feedbacka koji dobijem poslije svakog objavljenog blog posta, postajem sve sigurnija da ovo što radim je ispravno. Vidim da se ljudi pronalaze u pričama, vidim da isprobavaju recepte i to mi je iznimno drago. Isto tako, netko dođe da pročita samo priču, netko samo recept i to čini ovaj blog posebnim.

Gdje pronalaziš inspiraciju za same recepte i koji ti je do sada najveći izazov u kuhinji?

Najveću inspiraciju pronalazim u receptima s kojima sam odrasla. Same priče iz djetinjstva me vežu uz specifične recepte. 
Ne volim komplicirane recepte generalno, jer hrana je dosta jednostavna i savršena bez previše dodataka. Volim svježe i zdrave namirnice i što manje začina i dodataka. Moja čitava filozofija kuhanja je da pustimo hranu da bude onakva kakva jeste. Da nema potrebe za nezdravim začinima, nema potrebe da je hrana masna i ljudi trebaju da jedu ono što im tijelo želi. Samo izbalansiranom prehranom će naše tijelo i um biti sretni i zdravi.
Najveći izazov u kuhinji mi je sama kuhinja, jer je jako mala. Jedva čekam da mogu imati veliku kuhinju s puno prostora za isprobavanje novih recepata.
 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Mirna Dizdarevic (@mirnuld) on Mar 4, 2020 at 6:57am PST

Koliko vremena ti je potrebno za pripremu jednog blog posta (fotografije, tekst, video)?

Za pripremu jednog blog posta treba mi više dana. Vremenski nije puno, ali nikada ne napravim recept i ne napišem priču u isto vrijeme. Obično prvo napišem priču, sjetim se recepta, napravim ga kada mogu, fotkam gotovo jelo, obrađujem fotografiju i onda svakog ponedjeljka možete čitati nove postove. Sve u svemu ukupno 3-4 sata.

Koliko ti kuhanje pripomaže u ovom periodu za #feelgood atmosferu u domu? Koje si recepte do sada pripremala?

Moram priznati da mi kuhanje u ovim trenutcima najviše pomaže. Kao što sam već napisala, kuhanje je moja terapija i sada mi je prijeko potrebna. Fokusirana sam na ono što kuham, pripremim sve, napravim i uživamo onda u delicijama. Kuhanje mi pomaže da se opustim i nađem svoj mir, a to je najvažnije u ovim trenutcima. Predlažem svim Vašim čitateljima da isprobaju neki novi recept, te da na taj način “pobjegnu” bar na kratko od današnje svakodnevice. 

Brz i jednostavan recept za slane kiflice

Sastojci:

• 700 gr glatkog brašna
• 7 gr kvasca (vrećica)
• čajna žlica soli
• čajna žlica šećera
• 50 ml ulja
• 200 ml mlijeka
• 75 gr maslaca
• 1 žlica octa
• 1 čašica jogurta
• 1 jaje za premazivanje
• sjemenke po želji
• punjenje po želji, ali mogu biti i prazne

Priprema: 

Pećnicu uključite na 200 stupnjeva.
U posudu staviti brašno, kvasac, sol i šećer, i sjediniti. 
U manjoj šerpi stavite ulje i maslac da se istopi. U to dodati 200 ml mlijeka, jogurt i žlicu octa.
U brašno dodajte smjesu s maslacem, uljem, jogurtom, mlijekom i octom. Sjedinite smjesu drvenom kuhačom, pa onda rukom dok se tijesto ne počne odvajati od zdjele. Prekrijte prozirnom folijom i ostavite sat vremena da se diže.

Kada se tijesto diglo, premijesite ga. Za manje kiflice, tijesto prepolovite na pola i izvaljajte na debljinu 1-2 cm. Režite tijesto na trokute, kao da režete pizzu. Možete praviti manje ili veće kiflice, to zavisi od vas. Ja uvijek napravim raznih veličina. 
Rolajte kiflice same ili ako želite kao ja, dodajte malo sira i šunke. 

Kiflice stavite na papir za pečenje, zatim u tepsiju i premažite jajetom. Možete kiflice posuti sjemenkama ako ih imate, a ako ne, ostavite ih bez ičega. 
Pecite 15-20 minuta, zavisno od jačine pećnice.

Ostavite kiflice da se malo ohlade i imat ćete savršeno mekane kiflice za #feelgood trenutak u udobnosti vašeg doma.

Dobar tek, ostanite doma, čuvajte sebe i one oko sebe!
Mirna Dizdarević
 

Perutnina Ptuj, vodeća peradarska industrija u regiji, prva je u Bosni i Hercegovini dobila certifikat “uzgojeno bez upotrebe antibiotika” koji joj je dodijeljen za liniju proizvoda “Piletina Natur”, dostupnu na policama širom Bosne i Hercegovine od juna ove godine. 





 

Iz kompanije navode kako ova inovativna ponuda dolazi kao odgovor na sve veću potražnju potrošača za zdravijim i prirodnijim prehrambenim opcijama. 

Naime, iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) navode kako ubrzan razvoj antimikrobne rezistencije predstavlja vodeću zdravstvenu prijetnju. Na brzi razvoj bakterijske rezistencije uveliko utječe neprimjereno i prekomjerno propisivanje antibiotika, njihova nepravilna upotreba kao i upotreba u preventivne svrhe u veterinarskoj medicini.





 

Najsavremenija tehnologija koja osigurava zdravlje pilića

Na zvaničnoj promociji nove linije, certifikat koji garantira da pilići ni u jednoj fazi tova nisu primili antibiotike, Perutnini Ptuj dodijelila je certifikacijska kuća DNV Adriatica. 

„Napravili smo iskorak koji mijenja standarde domaće proizvodnje i tržišta. S ponosom potvrđujemo da smo prvi proizvođač u Bosni i Hercegovini koji svojim kupcima nudi certificiranu piletinu - uzgojenu bez upotrebe antibiotika. Ovo je rezultat višegodišnjeg rada, od kontrolisanog uzgoja do primjene najsavremenijih tehnologija koje osiguravaju zdravlje životinja. 

Perutnina Ptuj Natur linija s Antibiotic Free certifikatom dokaz je da se i u domaćim uslovima može proizvoditi po najvišim evropskim standardima ako postoji vizija, stručnost i hrabrost da se ide ispred vremena. Ovo je naš odgovor na pitanje - šta želimo staviti na porodični sto. Zbog toga sa sigurnošću kažemo – Bliže prirodi. Bliže ljudima,” izjavio je Adnan Hodžić, direktor kompanije Perutnina Ptuj BH d.o.o.




 

Certifikaciji je prethodio temeljiti pregled ukupne vertikalno integrisane proizvodnje.

“Perutnina Ptuj je pionir na ovim prostorima kada je uzgoj bez upotrebe antibiotika u pitanju. Već dvije godine radimo na projektu Antibiotic Free u Bosni i Hercegovini što dovoljno govori koliko je opsežan i kompleksan. Naši auditori jedini imaju pravo uzimanja uzoraka, gdje proizvođač ne zna na kojim farmama će se vršiti uzorkovanje, a uzorkuju se stelja, voda na kraju linije i hrana iz usipnog koša. 

I zaista samo firme koje imaju sisteme upravljanja kvalitetom, koje i same imaju vrlo rigoroznu kontrolu farmi i dobavljača, mogu proći ovu zahtjevnu proceduru koja prethodi izdavanju certifikata”, izjavila je Renata Preložnjak, direktorica prodaje i odjela edukacije za Adriatik regiju u Certifikacijskoj kući DNV Adriatica.





 

Domaći uzgoj

Na farmi Perutnine Ptuj u Bosni i Hercegovini, ali i u saradnji s više od 100 domaćih kooperanata, pokrenut je tehnološki najsavremeniji način uzgoja pilića. Poseban značaj pridaje se kvalitetu ishrane i higijenskim mjerama. U strogo kontrolisanom okruženju, u kojem se redovno uzorkuju voda, hrana i stelja, omogućen je zdrav život i pravilan razvoj pilića.
 

“Proizvodnja piletine s deklaracijom - uzgojeno bez antibiotika dobija sve veći značaj u svijetu jer doprinosi zaštiti potrošača, dobrobiti životinja i očuvanju životne sredine. Ovaj pristup je važan korak ka odgovornijoj i etičnijoj proizvodnji hrane i borbi protiv antimikrobne rezistencije. 

Za potrošače to znači sigurniju hranu, bez ostataka antibiotika u proizvodima životinjskog poriјekla, koji mogu ugroziti zdravlje, izazvati alergije i povećati rizik od rezistencije“, pojasnio je prof. dr. Drago Nedić iz JU VIRS “Dr. Vaso Butozan” Banja Luka, dodavši kako ovakav uzgoj potrošačima pruža veću sigurnost i povјerenje u kvalitet hrane koјu konzumiraјu.





 

Kvalitet, sigurnost, sljedivost

Ukupni proizvodni lanac temelji se na integrisanom sistemu KSS (kvalitet, sigurnost, sljedivost), gdje su svi procesi proizvodnje strogo kontrolisani. Hrana za piliće, koja je nutritivno i energetski izbalansirana za svaku fazu njihova rasta i razvoja, garantuje i meso boljeg kvaliteta, odnosno većih nutritivnih vrijednosti za čovjeka.



 

Ovom linijom proizvoda Perutnina Ptuj potvrdila je svoju predanost najvišim standardima sigurnosti hrane i održivosti. Dodatno je učvrstila poziciju lidera u prehrambenoj industriji, pružajući kupcima proizvode koji zadovoljavaju ne samo njihove prehrambene potrebe, već i njihove ekološke i etičke vrijednosti.



 

Foto: PR