Sarajevo Wine Weekend događaj je kojem se posebice veselimo, a ove godine, u fokusu njihovog proljetnog izdanja upravo su dame u čijim vinima uživamo u posebnim, ali i svakodnevnim momentima.

Upravo će svi posjetitelji ovog popularnog festivala imati priliku razgovarati s njima razgovarati o uzgoju grožđa, uparivanju s omiljenim jelima, ali i proslaviti činjenicu da su upravo žene važan dio ove industrije.

Podsjećamo, Sarajevo Wine Weekend se održava u subotu, 28.05.2022., u Hotel Bosnia, Kulovića 9, Sarajevo od 15:00h do 21:30h.

Kako bi dodatno podignuli svijet i važnost uloge žena u proizvodnji vina, Sarajevo Wine Weekend će ugostiti udrugu Woman&Wine iz Slovenije, koja okuplja neke sjajne slovenske vinare, a sve ljubiteljice vina, kao i vinarke iz BiH će odsada kroz jedinstveni koncept Dame&vino druženja uživati u edukaciji, smijehu, novim poznanstvima, projektima s porukom i nekim novim poduzetničkim pothvatima.
S obzirom na to da će udruga Woman & Wine biti važan gost festivala, s predsjednicom udruge Petrom Rudar saznali smo više o njihovom radu, a kroz razgovor s bh.vinarkama otkrili kako to iznova pomiču granice i kreiraju prepoznatljiv identitet bh.vina te oduševljavaju zaljubljenike u enološke i gastro specijalitete.

***
 

Petra Rutar, predsjednica udruge Woman&Wine Slovenija
 

Kako biste sebe opisali u tri riječi?
 

Ja sam znatiželjna osoba i preplavljena životnim iskustvima. Od djetinjstva me zanima organiziranje događanja, uzbudljivih izleta i tura s prijateljima iz susjedstva, ljudima iz drugih kultura. Kada sam spoznala za Brda, jednu od najčudesnijih vinskih regija Slovenije i Europe, ubrzo sam razvila istančan osjećaj i odnos s kulinarskom i gastronomskom vinskom industrijom. Kao komunikator kroz edukaciju, a kasnije i stručnu praksu, bila sam jedan od početnika u prezentaciji i promociji vina u Sloveniji.



 

Kako izgleda jedan vaš radni dan?
 

Zaljubljenik sam u hranu i vino, tako da je moj posao naučiti ljude kako uživati u ljepotama života, posebno u Brdima, mom rodnom kraju. Tako da moj dan uvijek počinje jogom i onda mišlju što ću jesti (smijeh) i piti. Puno telefona i mailova, ali recimo da su dobra domaća hrana i sport uvijek na dnevnom redu.

 

Recite nam nešto više o udruzi Woman&Wine Slovenija? Koje su vrijednosti koje njegujete?
 

WAWS (Žene i Vino Slovenija) je započeo prije 16 godina. Budući da smo na granici s Italijom, vidjeli smo kako žene komuniciraju u asocijaciji le Donne del Vino. Tako smo krenuli s jednom godišnjom humanitarnom priredbom i sada smo stvarno jedan od važnijih događaja u Ljubljani. Imamo 165 članova, žena iznad 18 godina koje vole vino; ne samo proizvođači vina nego i žene iz drugih branši.

 

Vrlo rado ćemo pomoći u uređenju i pokretanju Women and Wine Bosna i Hercegovina. Naša misija je: povezivanje žena kao prijatelja, razne promocije vina i okupljanje žena čije okupljanje ima za cilj humanitarnu notu.

 

Na koji ste projekt udruge Woman&Wine najponosniji?
 

Najponosniji projekt je najveća humanitarna akcija koja se svake godine održava u glavnom gradu Slovenije, Ljubljani pod nazivom Brike v mjestu s prijateljicami. (Vinarke u gradu sa prijateljicama).

 

Omiljeno vino?
 

Moje omiljeno vino je vino napravljeno srcem i dušom. Ako ste nervozni, i vino postaje nervozno.
 

***

Tracy Vasilj, vinarka, Carska vina Grgo Vasilj 
 

Kako biste opisali vašu vinariju u tri riječi?
 

Carska Vina Grgo Vasilj – Emocija, Ljubav i Rad.

 

Koje vino moramo isprobati iz vašeg portfolia?
 

Sva vina.

 

Kako izgleda jedan vaš radni dan?
 

Obiteljska jutarnja kava sa planiranjem radnog dana. Kada vrijeme to dopušta i kada je potrebno većina vremena se provodu u vinogradu i naravno u podrumu, tj vinariji. Raspolažemo sa 22 Ha vinograda.

 

Koliko su žene zastupljene u ovoj industriji i što je po vama još potrebno uraditi na tom polju?
 

Mi smo obiteljska tradicija i naše žene, majke i sestre su oduvijek bile dio naše vinske priče koja traje već 180 godina. Poznato je da žene imaju istančaniji organo-leptički okus. Tako da su nam njihova mišljenja uvijek na prvom mjestu.

 

Koja vaša vina ćemo moći isprobati na Sarajevo Wine Weekend eventu i što sve ovakvi događaji donose vašem brendu?
 

Isprobati ćete sva naša vina - Carska Žilavka premium ed.,  Carska Blatina premium ed., Carska Žilavka Gregorius limited ed., Carska Vina Grgo Vasilj rose NIKA, Carska Vina Grgo Vasilj cuvee DAVID, Carska Vina Grgo Vasilj JEANNE cabernet sauvignon,  Carska vina Grgo Vasilj cuvee SOPHIA.
 

***

Martina Alma, vinarka, Vinarija Edi Simčič

Kako biste opisali vašu vinariju u tri riječi?
 

Mi smo vinarija, koja već treću generaciju njeguje i gradi vinsku priču na temeljima prirodnog, okolini ljubaznog i tradicionalnog. Na 14 ha proizvodimo oko 60.000 boca koje se nakon pažljivog rada u vinogradu uzgajaju u hrastovim bačvama. Rezultat su puna, bogata vina po ukusu i aromi, ali istovremeno precizna, elegantna, pitka i pogodna za odležavanje.

 

Koje vino moramo isprobati iz vašeg portfolia?
 

U Goriškim brdima postoje tri karakteristične sorte i to Rebula, Malvazija i Sauvignonasse (Tokaj) koje izražavaju tradiciju. Vinska linija Single Vineyard utjelovljuje eleganciju i važnost teritorije. Crvene sorte: Duet, Duet lex i Kolos svakako dokazuju potencijal Goriških brda.

 

Kako izgleda jedan vaš radni dan?
 

Lično sam zadužena za sve kancelarijske poslove u vinariji, pripremu marketinških materijala, koordinaciju izvoza i isporuke vina, prijem gostiju, kreiranje novih sadržaja i događanja u vinariji, osmišljavanje novih proizvoda, kako turističkih tako i avanturističkih.

Moj rad se proteže također u umjetničke vode, jer smo kulturna ambasada i rezidencija umjetnika u projektu Art Circle. Dan je često prekratak, ali u isto vrijeme dovoljno raznovrstan i zanimljiv da se nikad ne umorim od ovog posla.

 

Koliko su žene zastupljene u ovoj industriji i što je po vama još potrebno uraditi na tom polju?
 

Sve više žena ulazi u svijet vina na različite načine, naprimjer kao sommelijerke, novinarke, vinarke, vrhunske degustatorke, profesorice, ugostiteljice…

Promocija vina kroz ženski aspekt kušanja i percepcije vina je drugačija, suptilnija i elegantnija. Muškom poslu ništa ne oduzimamo, samo dodajemo i tako zaokružujemo ovaj svijet. S obzirom na trendove i obrazovanje, čak i osnivanjem društava i klubova kao što su Woman&Wine, ljepota vina se širi na drugačiji način.

Posla i izazova nikad ne ponestaje, jer nas svakodnevne situacije dovode do novih uvida, a time i planova za budućnost.

 

Koja vaša vina ćemo moći isprobati na Sarajevo Wine Weekend eventu i što sve ovakvi događaji donose vašem brendu?
 

Na festivalu ćemo predstaviti novu godinu Rebule, Sivi pinot 2019, Sauvignon 2018 i bijelu sortu Triton Lex 2019. Moći ćemo vidjeti kako tri različite godine sa vremenskim prilikama i karakteristikama utiču na organoleptiku vina. Učešće na ovakvim prezentacijama predstavlja veliku podršku našem uvozniku, promociji regiona i destinacije sa turističkog aspekta, jer mnogi ljubitelji vina iz BiH rado posjećuju Sloveniju i Brda.
 

***

Milica Anđelić, vinarka, Vinarija Anđelić

Kako biste opisali vašu vinariju u tri riječi?
 

Teško je opisati vinariju u tri riječi, ali navest ću meni ono najbitnije: Porodica, Tradicija, Hercegovina.

 

Foto: Irfan Redžović

Koje vino moramo isprobati iz vašeg portfolia?
 

Sva bih vina preporučila da se probaju, svako vino je posebno i drugačije, ali neizostavna tri vina su Žilavka, Tribun i Vranac Selekcija.

 

Kako izgleda jedan vaš radni dan?
 

Moj radni dan ni jedan nije nalik drugome. Preširok je spektar mojih obaveza i dužnosti... Mogu vam opisati po meni najljepši i najteži radni dan. U toku berbe radne dane provodim u trenerci i patikama koje sam "žrtvovala". Pratim berbu i vodim primarnu preradu grožđa, u našoj maloj laboratoriji analiziram parametre u grožđu, pripremam enološka sredstva i tada provodim između 10 i 18 sati na poslu, ovisno kojim tempom se berba odvija.

 

Koliko su žene zastupljene u ovoj industriji i što je po vama još potrebno uraditi na tom polju?
 

Žene su slabo zastupljene u vinarskoj industriji, ima ih, ali one su  pretežno angažovane u vinarijama kao zaposlene. Na ovaj način kako ja radim u našoj porodičnoj vinariji, mislim da sam izuzetak u BiH. Još uvijek u BiH se vinarstvo smatra muškim poslom, ali to je mali problem, šta se sve krije iza toga. Problematika je baš slojevita i složena.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Vinarija Anđelić (@andjelic_winery)

Najčešći problemi su financijske prirode. Žene teško dobijaju ozbiljne kredite aranžmane, mnogo su veći i zahtjevniji uslovi da bi žena dobila financijsku podršku, pa se zbog toga odlučuju na mnogo manje i skromnije poslovne obrte. Nemaju nikakvu podršku institucija za bilo kakav oblik edukacije, pomoći u pokretanju posla ili olakšavanju da se dođe do financijskih sredstava. U posljednje vrijeme se žene preduzetnice udružuju  sa ciljem da se žensko preduzetništvo podigne na veći nivo. Organizuju razne edukacije, info sastanke, promocije, studijska putovanja.

Na žalost vinarki u BiH nema, pa zbog toga ne postoji udruženje koje bi moglo da nam pomogne.

 

Koja vaša vina ćemo moći isprobati na Sarajevo Wine Weekend eventu i što sve ovakvi događaji donose vašem brendu?
 

Ove godine ćemo izlagati četiri vina na SWW: Žilavku, Rose, Tribun i Vranac selekciju. Od svih sajmova očekujem isto: upoznavanje kolega i vinoljubaca, promociju vinarije, razmjenu znanja i iskustava, degustaciju dobrih vina, lijepo druženje.
 

***

 

Irena Jungić, vinarka, Vinarija Jungić
 

Kako biste opisali vašu vinariju u tri riječi?
 

VIZIJA, LJUBAV I PORODICA

Vinarija Jungić je porodična vinarija nastala sa vizijom da ljubav prema vinu prenesemo u ostvarenje naših snova da stvorimo vrhunska vina, prepoznatljiva i van granica naše zemlje i postanemo jedan od vodećih brendova banjalučke regije.

 

Koje vino moramo isprobati iz vašeg portfolia?
 

U stvaranje svih naših vina utkano je mnogo ljubavi i pažnje, te je prilično nezahvalno izdvojiti samo jedno vino na koje smo najponosniji.

Svako vino nosi priču iza sebe, ali bismo kao krunu našeg rada izdvojili vino Cabernet Premium 2015 dobitnika zlatne medalje na najprestižnijem vinskom takmičenju, Decanter London.

 

Kako izgleda jedan vaš radni dan?
 

Kao i u ostalim porodičnim poslovima, ni kod nas nema klasične podjele poslova, već se trudimo da međusobnim nadopunjavanjem i podrškom pružimo maksimalno zadovoljstvo našim potrošačima i poslovnim partnerima, tako da smo svakodnevno usmjereni na komunikaciju i podršku njima.

 

Koliko su žene zastupljene u ovoj industriji i što je po vama još potrebno uraditi na tom polju?
 

Poslednjih nekoliko godina evidentna je veća prisutnost dama na vinskim festivalima, kako u domenu enologije, somelijerstva i hedonizma uopšteno, što nas jako raduje.

Smatramo da dame daju poseban šarm i toplinu u svim životnim sferama, te nas raduje da veća prisutnost nježnijeg pola ruši stereotipe da je uživanje u dobrim vinima rezervisano za jači pol.

 

Koja vaša vina ćemo moći isprobati na Sarajevo Wine Weekend eventu i što sve ovakvi događaji donose vašem brendu?
 

Izuzetno se radujemo dolasku u Sarajevo nakon dvogodišnje pauze u kalendaru vinskih manifestacija.

 

Biće to prilika da se ljubitelji vina u Sarajevu prvenstveno upoznaju sa Premium linijom bijelih i crvenih vina, a budući da je ovogodišnji festival posvećen damama u vinarstvu, akcenat ćemo staviti na naše roze vino Maddam Rose, posvećeno upravo njima.
 

***

Mateja Š. Kocijančič, vinarka, Vinarija Zanut
 

Kako biste opisali vašu vinariju u tri riječi?
 

Obiteljski, autentični, provokativni.

 

Koje vino moramo isprobati iz vašeg portfolia?
 

Sauvignon 2017 svakako treba probati.

 

Kako izgleda jedan vaš radni dan?
 

Moj radni dan isprepleten je između posla i obitelji, između računala i telefona, kuhinje i podruma. Počinje kad ustanem, a završava kad legnem navečer. Ovisno o godišnjem dobu, danu, trenutnim zadacima, svaki dan je drugačiji. Brinem se o uredu po potrebi, pomažem u podrumu kada gosti dođu na degustaciju, brinem se o njima, predstavljam naša vina na festivalima i sajmovima u inozemstvu, koordiniram rad Udruge obiteljskih vinogradara i vinara Slovenije, komuniciram s Ministarstvom poljoprivrede i surađujem s Europskom udrugom obiteljskih vinara. Uz sve to, brinem se i o djeci, mužu i domu. Nikad mi nije dosadno.

 

Koliko su žene zastupljene u ovoj industriji i što je po vama još potrebno uraditi na tom polju?
 

Žene su dobro zastupljene u vinarstvu i svake godine ih je u tom poslu sve više. Iako nema puno podruma u kojima bi žene imale vodeću ulogu, gdje bi bili enolozi i vinari, postoji jaka žena koja ga podržava i pomaže kod gotovo svakog uspješnog vinara.

 

Koja vaša vina ćemo moći isprobati na Sarajevo Wine Weekend eventu i što sve ovakvi događaji donose vašem brendu?
 

Na Sarajevo Wine Weekendu moći ćete probati Sauvignon 2017, Rebulu 2019 i Cabernet Sauvignon 2018, kao i neka iznenađenja koja spremamo.

 

***
Naslovna fotografija: Vinarija Jungić

U idealnom svijetu, svaki dom bi trebao prije svega nuditi zaštitu i sigurnost, no surova realnost ponekad pokazuje drugačije.

Poražavajuća je činjenica da su hiljade žena izložene opasnosti i zlostavljanju. Za mnoge od njih ključ do slobode krije se u Sigurnim kućama. Upravo iz tog razloga smo odlučili razgovarati s menadžericom Sigurne kuće Fondacije lokalne demokratije u Kantonu Sarajevo, Muberom Hodžić – Lemeš. 

 

Mubera Hodžić – Lemeš

Željeli smo bolje razumjeti sveobuhvatnu podršku koju ova institucija pruža ženama, a te ključne informacije prenijeti i vama. Otkrivamo koji su to koraci nakon što su osobe fizički sigurne u kućama, koliko je važna terapija, koji su uslovi za djecu, ali i to kako mi kao individue možemo djelovati ukoliko sumnjamo na nasilje u našoj blizini. 

 

Pored fizičke zaštite i pružanja sigurnosti nudite mnoštvo besplatnih usluga u vašoj organizaciji. Nakon što su osobe fizički sigurne u vašim kućama, koji je naredni korak?

Fondacija lokalne demokratije upravlja Sigurnom kućom u Kantonu Sarajevo od 2000. godine, a pored toga imamo i druge vidove podrške i pomoći ženama žrtvama nasilja u porodici poput našeg Centra za žene, SOS telefona, Edukativnog kutka za mlade.

Kada govorimo o Sigurnoj kući, ona predstavlja jednu od mogućnosti zbrinjavanja žrtava nasilja u momentu kad se nasilje prijavi, kada je ženi potrebna fizička zaštita, sigurnost, ali i kompletan specijalizirani set usluga koje pomažu žrtvama nasilja za izlazak iz nasilničkog odnosa.

Vrste usluga koje se pružaju žrtvama nasilja u porodici u Sigurnoj kući su:

- Fizička zaštita i sigurnost,

- Psihoterapijski tretman (individualni i grupni),

- Radno - okupaciona terapija,

- Socijalno savjetovanje i podrška,

- Pravna pomoć, kroz korištenje usluga Centra za besplatnu pravnu pomoć FLD,

- Medicinska asistencija i rehabilitacija u suradnji sa zdravstvenim ustanovama,

- Terapijski rad sa partnerom/počiniteljem nasilja sa Službama socijalne zaštite Kantona Sarajevo,

- Ekonomsko osamostaljivanje korisnica kroz ekonomsko osnaživanje (uključivanje korisnica u Savjetovalište za žene FLD Sarajevo, suradnja sa Zavodom za zapošljavanje i drugim NVO organizacijama koje implementiraju programe ekonomske podrške žrtava nasilja u porodici),

- Psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima)

 

Koliko je važan psihoterapijski tretman? 

Ženama koje su doživjele nasilje, a koje se suočavaju sa posljedicama nasilja, uglavnom je potrebna psihoterapijska pomoć. U Sigurnoj kući se žene uključuju u cjelokupni psihosocijalni tretman. Svaki slučaj je individualan i pristupa mu se na takav - individualan način.

Cilj psihološke podrške je:

- Pomoći ženi da vrati dobru sliku o sebi, stekne samopouzdanje i preuzme kontrolu nad svojim životom,

- Pomoći ženi da stekne svijest o svom pravu na izbor, pravu na život bez nasilja te joj omogućiti potpuni oporavak od traume,

- Postići znatno smanjenje simptoma traume, s ciljem njihovog potpunog nestanka.

Centar za žene Fondacije lokalne demokratije koji je smješten u Sarajevu također pruža besplatnu psihološku pomoć i podršku, pravno savjetovanje i socio-ekonomsku podršku za žrtve nasilja u porodici ili partnerskog nasilja, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini ili ženama žrtvama rata. Sve žene koje imaju potrebu mogu zakazati svoj termin na jedan od brojeva telefona: 033 570-560 ili 033 570-561.

 

Kako osiguravate privatnost korisnica usluga?

Imamo obrazac i jasne upute prema kojima objasnimo korisnicama da ne mogu nikome odavati lokaciju na kojoj su smještene. Korisnice naših usluga nikada ne izlažemo javnosti na način da bilo gdje objavljujemo njihova imena ili bilo kakve informacije koje bi na bilo koji način mogle otkriti njihov identitet. Anonimnost je zagarantovana svima, a reagujemo i u slučajevima anonimnih prijava.

 

Kakav je proces ulaska i izlaska iz sigurne kuće? 

U Kantonu Sarajevo su jasno definisane procedure smještaja žrtava nasilja u Sigurnu kuću. Potpisani su protokoli o saradnji sa Kantonalnim centrom za socijalni rad i MUP-om Kantona Sarajevo. Ukoliko žena prijavi nasilje na SOS telefon, policija se uputi na adresu i djeluje u skladu sa svojom nadležnošću. Žena dobije sve informacije o zaštiti, mogućnost da ode u policijsku upravu i podnese krivičnu prijavu, policija po potrebi uključi nadležnu službu socijalne zaštite odnosno dežurnog socijalnog radnika ukoliko je potreban smještaj u Sigurnu kuću koji se odmah može i realizovati.

Na području Kantona Sarajevo rade dežurni socijalni radnici tako da se zbrinjavanje žrtve može realizovati i tokom tokom noći, vikendima, praznicima. odnosno uvijek je moguć smještaj i zaštita žrtava nasilja na području Kantona Sarajevo. Također je i SOS telefon aktivan 24 sata. Dakle, potrebno je da prijavite nasilje nadležnoj policiji, centru za socijalni rad ili nas pozovite na SOS telefon broj 033 222-000. U Sigurnoj kući se može ostati do šest mjeseci, moguće je i duže u odnosu na kompleksnost slučaja, u saradnji sa centrima za socijalni rad.
 

Na koji način se radi sa korisnicama vaših usluga kako bi se osamostalile i nastavile život izvan kuće? 

U Sigurnoj kući u Sarajevu je od 2000. godine zbrinuto 2.314 žrtava nasilja. Razvijali smo i razvijamo dodatne programe podrške u vidu ekonomskog osnaživanja žena, pravne i psihološke podrške kako bi žene žrtve nasilja dobile mogućnost da se osamostale i izađu iz kruga nasilja. Posljednjih godina realizujemo Socijalni program koji je obezbjeđen od strane Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Socijalni program se odnosi na materijalnu podršku žrtvama nasilja u porodici koje se osamostale nakon provedenog terapijskog tretmana u Sigurnoj kući. Za žene je od izuzetne važnosti podrška koju dobiju nakon napuštanja Sigurne kuće. Kroz Socijalni program omogućeno im je plaćanje troškova kirije i režija u trajanju do šest mjeseci.

Foto: Pexels.com   

 

Postoji li plan za postupanje u hitnim situacijama? 

Sigurna kuća pruža pomoć i zaštitu 24 sata dnevno, uvijek su naše usluge dostupne onima kojima su potrebne.

Postoje li procedure za procjenu opasnosti prije izlaska?

Mi imamo jasno definisanu izlaznu strategiju. Nakon smještaja u Sigurnu kuću i stabilizacije psihofizičkog stanja pristupa se izradi individualnog plana zaštite kojeg sačinjava korisnica zajedno sa psihologom nadležne službe socijalne zaštite i socijalnom radnicom Sigurne kuće. U individualnom planu se žena izjašnjava na koji način vidi rješenje svoje situacije. Uključe se potrebne institucije i organizacije koje će učestvovati u realizaciji plana zaštite.

Nakon realizacije većine postavljenih ciljeva, odnosno sticanja uvjeta za izlazak iz Sigurne kuće isto se i realizuje. Svaki slučaj se radi individualno te je i za rješenje istog potrebno različito vrijeme. Npr. ukoliko žena odluči trajni prekid nasilnog odnosa, potrebno je duže vrijeme dok završi postupak posredovanja, pokrene razvod braka, riješi pitanje čuvanja djece, nađe posao i stekne materijalne pretpostavke za samostalan život. Pojedine žene se vraćaju i u porodicu, ali sa drugačijim stavom jer su ohrabrene, pošto znaju da se ponovo mogu obratiti za pomoć ukoliko im bude potrebna. Sve žene koje su boravile u Sigurnoj kući ili prijavljivale nasilje u porodici mogu ponovno dobiti podršku sistema ukoliko je trebaju.

Nasilje u porodici se može prijaviti više puta, žena može biti zaštićena izrečenim zaštitnim mjerama više puta kao što može više puta i boraviti u Sigurnoj kući. Izlazak iz nasilnog odnosa je veoma težak i neke žene trebaju duže vrijeme do konačnog odlaska od počinitelja nasilja. Prema dostupnim svjetskim istraživanjima žena u prosjeku ostane 4 - 7 godina u nasilnom odnosu prije nego što iz njega izađe, a u prosjeku odlazi 7 puta prije konačnog odlaska.   

 

Kakve su usluge dostupne djeci osoba koje su pretrpjele nasilje? 

Imamo osiguran psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima i slično). Od 2002. godine u okviru Sigurne kuće pokrenut je rad i skloništa za djevojke žrtve seksualnog nasilja, incesta, silovanja, porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja. Primarni cilj skloništa je obezbjeđivanje direktne zaštite djevojaka, psihoterapijski tretman u cilju rehabilitacije i resocijalizacije (nastavak školovanja, detraumatizacija i prevazilaženje traumatskih iskustava, ponovno uključivanje u društveni život).

 

Foto: Pexels.com

 

Za kraj nam recite koje su to mjere koje mi kao individue možemo poduzeti ukoliko sumnjamo da se u našoj blizini dešava neki oblik nasilja? 

Nevladine organizacije u „Sigurnoj mreži“ kojima koordinira Fondacija lokalne demokratije su kroz svoja iskustva sa žrtvama nasilja napravile iskorak kako nasilje više ne bi bilo tabu tema u četiri zida, kako bi postalo javno vidljivo i samim time kažnjivo. Nasilju može biti izloženo svako bez obzira na obrazovanje i zaposlenje. Važno je da poručimo iz prakse da je moguće izaći iz kruga nasilja ukoliko se koriste svi resursi i trenutna zakonska rješenja. Svako neprijavljivanje i prikrivanje nasilja stvara pogodno tlo da se nasilje nastavi i postane intenzivnije.

Žrtve nasilja kao i građani/ke koji imaju saznanja da se nasilje dešava mogu pozvati SOS telefon i zatražiti pomoć – 033/222-000, zatim 1265 za FBiH i 1264 za Republiku Srpsku. Žrtve nasilje nisu krive za počinjeno nasilje i svaki oblik nasilja treba prijaviti. Napravite prvi korak, pozovite SOS telefon gdje ćete biti saslušane bez osude, možete nazvati i anonimno i dobit ćete mogućnost da se zaštitite.

* * *   
Foto: Pexels.com