TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 14.8.2020.
Balkon je, posebice u ljetnom periodu, uz tek par detalja poput lampica, šarenih jastuka i cvijeća, naš savršen kutak koji osigurava bijeg od užurbanog tempa.
Nudi nam opciju da uživamo u svježem zraku i svim sitnim malim ritualima dok boravimo u udobnosti doma.
Našu pažnju privukao je upravo ovaj lounge kutak koji je idealan za lijena poslijepodneva, obiteljska druženja i najslađi početak vikenda.
Detaljna, emotivna i open-minded, ovako sebe opisuje Vildana Karalić-Avdić, vlasnica ovog preslatko uređenog balkona na početku našeg razgovora.
Drvenom garniturom osigurala je dovoljnu dozu topline i šarma, dozu romantike dale su klupice, kao i fenjeri, dok je mnoštvo cvijeća kreiralo pravu malenu zelenu oazu.
Mi nismo mogli odoljeti da ju ne pitamo čime se vodila pri uređenju, kao i kako je kreirala svoj cozy kutak skriven od gradske buke.
***
Kvadratura balkona?
Oko 30 m2 je kvadratura cijele terase i njen potencijal je bio presudan u odabiru baš ovog stana, kojeg smo zatekli u izvornom stanju.
Gdje ste pronašli inspiraciju za uređenje i čime ste se vodili pri stiliziranju kompletnog prostora? Koliko je trajao kompletan projekt?
Stil, kao i inspiracija iza cijelog izgleda i osjećaja terase je kombinacija ličnosti i preferencija mog supruga i mene. Oboje smo ljubitelji cvijeća i htjeli smo prostor koji će nam dozvoliti da počnemo sa kreiranjem svoje male urbane džungle. Ja sam neko ko voli boje i boho stil pa smo namještaj i detalje birali na osnovu toga.
Nakon useljenja prošle godine, iskreno smo renoviranje i bilo kakve veće planove oko terase ostavili za budućnost obzirom da smo bili svjesni da ćemo tome htjeti i trebati posvetiti dosta svoga vremena. Međutim, onda je 2020. uradila svoje pa je i ovaj DIY projekat onda nastao kao rezultat cijele COVID-19 situacije i ozbiljno smo mu se posvetili s početkom karantina u Sarajevu. Svi ključni „građevinski“ aspekti od postavljanja poda do krečenja su djelo ruku moga supruga, uz pomoć našeg prijatelja i nevjerovatnog talenta – Kenana Silajdžića koji je jedan od rijetkih preostalih stolara u Sarajevu, koji je zanat učio od svog djeda. Kenan i njegove zlatne ruke i vizija potpisuju pergolu koja ovu terasu čini kompletnom. Glavni dio je finaliziran u julu, dakle cijeli proces je trajao negdje oko tri i pol mjeseca, ali svakako je i dalje nadograđujemo s detaljima to make it more our own. :)
Koje ste cvijeće birali za balkon i zašto baš to?
Kao što sam već spomenula, oboje jako volimo biljke, i unutrašnjost našeg stana je poprilično zelena pa smo se radovali proširenju zelene oaze i vani. Južna orijentacija terase je uvjetovala da je veći dio dana osunčana, a drugi dio dana uglavnom u sjeni pa nam je to jedan od ključnih kriterija pri odabiru, uz naravno naše želje. Tako sada na terasi imamo sve od klasičnih balkonskih ljepotica pelargonija, muškatli i dalija, do ruže, čempresa, bršljena, kane, glicinije, vinove loze, itd.
Što je po vama ključno za kreiranje hygge atmosfere na balkonu?
Hygge po svojoj definiciji ostavlja zaista dosta prostora za individualnu interpretaciju koncepta.
Obzirom da se fokusira na osjećaj udobnosti i opuštenosti, mislim da je ključno upravo to da se osoba osjeća ugodno u prostoru u kojem boravi. U našem slučaju to su biljke, boje, prirodni materijali kao što je drvo, koji nas opuštaju ali za nekoga drugog to može biti nešto posve drugačije. Za nas je ova terasa hygge jer se osjećamo svojima i slobodnima kada provodimo vrijeme tu.
Omiljeni kutak na balkonu?
Ovo je najteže pitanje jer je cijela terasa naš omiljeni kutak stana, tako da bih to ostavila kao zaključak. :D
TEKST: Ada Ćeremida
U ovom stanu u Starom gradu toplina nije dekoracija, nego pažljivo izgrađena atmosfera koja počinje od poda i završava u svjetlu.
Stan u Sarajevu smješten nekoliko minuta hoda od Baščaršije mogao je vrlo lako krenuti u smjeru neutralnog, sigurnog rješenja. Umjesto toga, ovaj interijer bira toplinu kao centralni koncept.
Drvo, zemljani tonovi, slojevita rasvjeta i taktilne teksture grade prostor koji ne djeluje “uređeno”, nego nastanjeno. Upravo ta nenametljiva koherentnost čini ovaj stan primjerom kako se toplina planira, a ne improvizira.
Drvo kao temelj atmosfere
Prva stvar koju primijetite jeste kontinuitet drveta od parketa, preko kuhinjskih radnih ploha, do polica i ormara u spavaćoj sobi. Topli tonovi hrasta i prirodnih furnira uvode stabilnost i vizualnu povezanost između zona.
Čak i kada su zidovi bijeli, drvo preuzima ulogu nosioca karaktera. U dnevnom boravku ono balansira narandžaste i smeđe tonove sofe i tepiha, dok u kuhinji omekšava čiste linije elemenata. Ovo je primjer kako materijal može biti snažniji od boje u stvaranju topline.
Inspiracija: Ako želite topliji dom, krenite od podova i većih komada namještaja u prirodnim tonovima prije nego dodate dekor.
Rasvjeta koja imitira zalazak sunca
Toplina u ovom stanu dolazi i iz pažljivo birane rasvjete. Nema hladnog, bijelog svjetla koje “pere” zidove. Umjesto toga, tu su ambijentalne lampe, podne svjetiljke i kuglaste noćne lampe koje stvaraju meke svjetlosne zone.
U dnevnom boravku kombinacija visilice i ambijentalne lampe stvara osjećaj intime, dok u spavaćoj sobi difuzno svjetlo briše oštre sjene.
Rasvjeta ovdje nije samo funkcionalna, ona je emocionalni alat. Upravo to čini razliku između stana i doma.
Savjet: Uvedite barem tri izvora svjetla po prostoriji centralni, ambijentalni i dekorativni.
Teksture koje brišu sterilnost
Kravlja koža kao tepih, taktilne jastučnice, ratan fotelja, mekana sofa i slojevitost materijala daje prostoru dubinu. Iako je tlocrt jednostavan i otvoren, teksture razbijaju monotoniju. Kombinacija glatkog staklenog stolića, meke tkanine i grubog drveta stvara balans koji je vizualno zanimljiv, ali ne napadan.
Toplina se često krije upravo u tim kontrastima glatko naspram hrapavog, sjajno naspram mat. Ovdje je to postignuto bez viška detalja, samo kroz promišljen odabir.
Boje koje ostaju u spektru zemlje
Paleta ovog stana kreće se od bijele, preko medenih tonova drveta, do zagasitih narandžastih i smeđih nijansi. Čak i akcenti poput jastuka ili dekorativnih elemenata ostaju u toplom spektru. To znači da prostor nema vizualne “hladne prekide” koji bi narušili atmosferu.
U kuhinji i trpezariji bijeli elementi služe kao podloga, dok drvo i toplo svjetlo preuzimaju glavnu riječ. U dnevnoj zoni narandžasta sofa postaje fokus, ali bez agresije. Ova dosljednost u boji čini da stan djeluje skladno i povezano.
Ovaj stan u Starom gradu pokazuje da toplina nije rezultat jednog komada namještaja ili jedne boje. Ona nastaje iz kontinuiteta materijala, pažljivo planirane rasvjete i tekstura koje uvode osjećaj prisutnosti.
Ako razmišljate o osvježavanju vlastitog doma, možda rješenje nije u većim promjenama, nego u suptilnim slojevima koji zajedno grade atmosferu. Jer toplina se, kao i dobar dizajn, uvijek osjeti prije nego što se objasni.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
