Balkon je, posebice u ljetnom periodu, uz tek par detalja poput lampica, šarenih jastuka i cvijeća, naš savršen kutak koji osigurava bijeg od užurbanog tempa.

Nudi nam opciju da uživamo u svježem zraku i svim sitnim malim ritualima dok boravimo u udobnosti doma. 

Našu pažnju privukao je upravo ovaj lounge kutak koji je idealan za lijena poslijepodneva, obiteljska druženja i najslađi početak vikenda. 
Detaljna, emotivna i open-minded, ovako sebe opisuje Vildana Karalić-Avdić, vlasnica ovog preslatko uređenog balkona na početku našeg razgovora.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Vildana Karalic ✨ (@karalic_) on Aug 9, 2020 at 11:45am PDT

Drvenom garniturom osigurala je dovoljnu dozu topline i šarma, dozu romantike dale su klupice, kao i fenjeri, dok je mnoštvo cvijeća kreiralo pravu malenu zelenu oazu.
Mi nismo mogli odoljeti da ju ne pitamo čime se vodila pri uređenju, kao i kako je kreirala svoj cozy kutak skriven od gradske buke.

***

Kvadratura balkona?

Oko 30 m2 je kvadratura cijele terase i njen potencijal je bio presudan u odabiru baš ovog stana, kojeg smo zatekli u izvornom stanju.

Gdje ste pronašli inspiraciju za uređenje i čime ste se vodili pri stiliziranju kompletnog prostora? Koliko je trajao kompletan projekt?
 

Stil, kao i inspiracija iza cijelog izgleda i osjećaja terase je kombinacija ličnosti i preferencija mog supruga i mene. Oboje smo ljubitelji cvijeća i htjeli smo prostor koji će nam dozvoliti da počnemo sa kreiranjem svoje male urbane džungle. Ja sam neko ko voli boje i boho stil pa smo namještaj i detalje birali na osnovu toga.

Nakon useljenja prošle godine, iskreno smo renoviranje i bilo kakve veće planove oko terase ostavili za budućnost obzirom da smo bili svjesni da ćemo tome htjeti i trebati posvetiti dosta svoga vremena. Međutim, onda je 2020. uradila svoje pa je i ovaj DIY projekat onda nastao kao rezultat cijele COVID-19 situacije i ozbiljno smo mu se posvetili s početkom karantina u Sarajevu. Svi ključni „građevinski“ aspekti od postavljanja poda do krečenja su djelo ruku moga supruga, uz pomoć našeg prijatelja i nevjerovatnog talenta – Kenana Silajdžića koji je jedan od rijetkih preostalih stolara u Sarajevu, koji je zanat učio od svog djeda. Kenan i njegove zlatne ruke i vizija potpisuju pergolu koja ovu terasu čini kompletnom. Glavni dio je finaliziran u julu, dakle cijeli proces je trajao negdje oko tri i pol mjeseca, ali svakako je i dalje nadograđujemo s detaljima to make it more our own. :) 

Koje ste cvijeće birali za balkon i zašto baš to?

Kao što sam već spomenula, oboje jako volimo biljke, i unutrašnjost našeg stana je poprilično zelena pa smo se radovali proširenju zelene oaze i vani. Južna orijentacija terase je uvjetovala da je veći dio dana osunčana, a drugi dio dana uglavnom u sjeni pa nam je to jedan od ključnih kriterija pri odabiru, uz naravno naše želje. Tako sada na terasi imamo sve od klasičnih balkonskih ljepotica pelargonija, muškatli i dalija, do ruže, čempresa, bršljena, kane, glicinije, vinove loze, itd. 

Što je po vama ključno za kreiranje hygge atmosfere na balkonu?

Hygge po svojoj definiciji ostavlja zaista dosta prostora za individualnu interpretaciju koncepta.

Obzirom da se fokusira na osjećaj udobnosti i opuštenosti, mislim da je ključno upravo to da se osoba osjeća ugodno u prostoru u kojem boravi. U našem slučaju to su biljke, boje, prirodni materijali kao što je drvo, koji nas opuštaju ali za nekoga drugog to može biti nešto posve drugačije. Za nas je ova terasa hygge jer se osjećamo svojima i slobodnima kada provodimo vrijeme tu. 

Omiljeni kutak na balkonu? 

Ovo je najteže pitanje jer je cijela terasa naš omiljeni kutak stana, tako da bih to ostavila kao zaključak. :D

U stanu od svega 40 kvadrata, nekoliko pažljivo oblikovanih krivina i organskih linija potpuno mijenja način na koji doživljavamo prostor u centru Sarajeva.

Na svega nekoliko koraka od Narodnog pozorišta, iza fasade tipične gradske zgrade, krije se interijer u Sarajevu koji funkcioniše kao studija proporcije i balansa. Umjesto da naglašava svoju kvadraturu, ovaj stan je suptilno razgrađuje kroz oble forme, meke prijelaze i pažljivo kadrirane poglede između zona. 

Zid nije samo zid, već element kompozicije, boja nije akcenat, već arhitektonska odluka. Paleta maslinasto zelene, toplog drveta i zagasitih tonova terakote djeluje kontrolisano, ali nikada hladno. Rezultat je prostor koji se ne nameće veličinom, nego jasnoćom ideje.







Arhitektonska pregrada kao centralni element

Najintrigantniji momenat ovog stana je zidna pregrada koja istovremeno dijeli i povezuje. Postavljena između dnevnog boravka i spavaće zone, ona funkcioniše kao TV zid, ali i kao vizuelni okvir cijelog prostora. Uokvirena maslinasto zelenom bojom i blagim profilacijama, djeluje gotovo scenografski kao pozadina koja definira ritam interijera.

Umjesto klasičnog hodničkog razdvajanja, prostor ostaje protočan. Pogled klizi iz jedne zone u drugu, ali svaka ima vlastiti identitet. Upravo ta balansirana transparentnost daje stanu osjećaj većeg volumena.







Krivine kao odgovor na malu kvadraturu

U interijerima manjih dimenzija oštre linije često dodatno naglašavaju skučenost. Ovdje je pristup suprotan. Uzglavlje kreveta izvedeno je u zaobljenoj, organskoj formi, gotovo poput skulpturalnog elementa. Kuhinjski gornji ormarići imaju mekano zaobljene ivice, a i trpezarijske stolice prate istu fluidnu logiku.

Te krivine nisu samo estetski detalj. One omekšavaju prijelaze između zona, ublažavaju kontraste i stvaraju osjećaj protočnosti. Prostor se ne doživljava kroz uglove, nego kroz kretanje.





Maslinasto zelena kao tiha konstanta

Duboka zelena nijansa pojavljuje se na nekoliko ključnih tačaka: centralni zid, kuhinjski elementi, ugradbeni ormari. Umjesto da dominira, ona utemeljuje prostor. U kombinaciji sa svijetlim hrastovim podom i bijelim zidovima, djeluje smirujuće i sofisticirano.

Zelena ovdje nije trendovski izbor, već strateški potez. Ona povezuje dnevnu zonu, trpezariju i kuhinju u jednu kontinuiranu cjelinu, bez potrebe za dodatnim dekorativnim intervencijama.






Slojevitost kroz drvo i teksture

Toplina drveta prisutna je kroz podove, kuhinjske fronte i vertikalne obloge koje diskretno razdvajaju prostor. Posebno je zanimljiv drveni volumen koji skriva dio skladišnog prostora i istovremeno definira prelaz između dnevnog i spavaćeg dijela.

Teksture su pažljivo dozirane rebrasto staklo na dekorativnim elementima, tapacirani kauč neutralne boje, meki tepih ispod staklenog klub stola. Sve je svedeno, ali nikada monotono.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Airbnb