TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 14.8.2020.
Balkon je, posebice u ljetnom periodu, uz tek par detalja poput lampica, šarenih jastuka i cvijeća, naš savršen kutak koji osigurava bijeg od užurbanog tempa.
Nudi nam opciju da uživamo u svježem zraku i svim sitnim malim ritualima dok boravimo u udobnosti doma.
Našu pažnju privukao je upravo ovaj lounge kutak koji je idealan za lijena poslijepodneva, obiteljska druženja i najslađi početak vikenda.
Detaljna, emotivna i open-minded, ovako sebe opisuje Vildana Karalić-Avdić, vlasnica ovog preslatko uređenog balkona na početku našeg razgovora.
Drvenom garniturom osigurala je dovoljnu dozu topline i šarma, dozu romantike dale su klupice, kao i fenjeri, dok je mnoštvo cvijeća kreiralo pravu malenu zelenu oazu.
Mi nismo mogli odoljeti da ju ne pitamo čime se vodila pri uređenju, kao i kako je kreirala svoj cozy kutak skriven od gradske buke.
***
Kvadratura balkona?
Oko 30 m2 je kvadratura cijele terase i njen potencijal je bio presudan u odabiru baš ovog stana, kojeg smo zatekli u izvornom stanju.
Gdje ste pronašli inspiraciju za uređenje i čime ste se vodili pri stiliziranju kompletnog prostora? Koliko je trajao kompletan projekt?
Stil, kao i inspiracija iza cijelog izgleda i osjećaja terase je kombinacija ličnosti i preferencija mog supruga i mene. Oboje smo ljubitelji cvijeća i htjeli smo prostor koji će nam dozvoliti da počnemo sa kreiranjem svoje male urbane džungle. Ja sam neko ko voli boje i boho stil pa smo namještaj i detalje birali na osnovu toga.
Nakon useljenja prošle godine, iskreno smo renoviranje i bilo kakve veće planove oko terase ostavili za budućnost obzirom da smo bili svjesni da ćemo tome htjeti i trebati posvetiti dosta svoga vremena. Međutim, onda je 2020. uradila svoje pa je i ovaj DIY projekat onda nastao kao rezultat cijele COVID-19 situacije i ozbiljno smo mu se posvetili s početkom karantina u Sarajevu. Svi ključni „građevinski“ aspekti od postavljanja poda do krečenja su djelo ruku moga supruga, uz pomoć našeg prijatelja i nevjerovatnog talenta – Kenana Silajdžića koji je jedan od rijetkih preostalih stolara u Sarajevu, koji je zanat učio od svog djeda. Kenan i njegove zlatne ruke i vizija potpisuju pergolu koja ovu terasu čini kompletnom. Glavni dio je finaliziran u julu, dakle cijeli proces je trajao negdje oko tri i pol mjeseca, ali svakako je i dalje nadograđujemo s detaljima to make it more our own. :)
Koje ste cvijeće birali za balkon i zašto baš to?
Kao što sam već spomenula, oboje jako volimo biljke, i unutrašnjost našeg stana je poprilično zelena pa smo se radovali proširenju zelene oaze i vani. Južna orijentacija terase je uvjetovala da je veći dio dana osunčana, a drugi dio dana uglavnom u sjeni pa nam je to jedan od ključnih kriterija pri odabiru, uz naravno naše želje. Tako sada na terasi imamo sve od klasičnih balkonskih ljepotica pelargonija, muškatli i dalija, do ruže, čempresa, bršljena, kane, glicinije, vinove loze, itd.
Što je po vama ključno za kreiranje hygge atmosfere na balkonu?
Hygge po svojoj definiciji ostavlja zaista dosta prostora za individualnu interpretaciju koncepta.
Obzirom da se fokusira na osjećaj udobnosti i opuštenosti, mislim da je ključno upravo to da se osoba osjeća ugodno u prostoru u kojem boravi. U našem slučaju to su biljke, boje, prirodni materijali kao što je drvo, koji nas opuštaju ali za nekoga drugog to može biti nešto posve drugačije. Za nas je ova terasa hygge jer se osjećamo svojima i slobodnima kada provodimo vrijeme tu.
Omiljeni kutak na balkonu?
Ovo je najteže pitanje jer je cijela terasa naš omiljeni kutak stana, tako da bih to ostavila kao zaključak. :D
TEKST: Ada Ćeremida
Prije nego što su algoritmi krenuli diktirati estetike domova, Lenny Kravitz je u Miamiju živio u domu na pragu futurizma s dušom 70-ih.
Krajem devedesetih, u trenutku kada je digitalna budućnost tek nazirala svoje obrise, Lenny Kravitz gradi dom u Miamiju koji danas djeluje gotovo kao vremenska kapsula.
Projektovan 1999. godine od strane studija Architröpolis, ovaj interijer spaja futurističku arhitekturu kasnih 90-ih s dubokim referencama na estetiku kasnih 60-ih i 70-ih godina.
Iako se često površno veže uz Y2K estetiku, duh ovog prostora bliži je disco modernizmu, vremenu utonulih dnevnih boravaka, organskim formama i snažnom osjećaju senzualnosti.
To je dom nastao u vremenu kada trendovi nisu dolazili kroz feed, već kroz lični ukus, muziku i arhitekturu. Upravo zato, i danas djeluje svježe, autentično i gotovo subverzivno u odnosu na savremene interijere.
Arhitektura između budućnosti i sjećanja
Arhitektura ovog doma oslanja se na čiste linije, snažne volumene i otvorene prostore, ali nikada ne djeluje hladno. Architröpolis balansira između modernističke strogoće i emocionalnog prostora, stvarajući interijer koji poziva na boravak, razgovor i sporiji ritam života.
Upravo tu se javlja veza s kasnim 60-im i 70-im godinama, erom u kojoj su domovi bili zamišljeni kao mjesta susreta, a ne savršene kulise. Conversation pits ili utonuli dnevni boravci, spušteni nivoi i fluidni prelazi između prostorija podsjećaju na dizajnerski jezik tog perioda, reinterpretiran kroz tehnologiju i materijale kasnih 90-ih.
Disco modernizam i duh Vernera Pantona
U ovom interijeru jasno se osjeća omaž radu danskog dizajnera Verner Panton kroz upotrebu boja, oblika i senzualnih silueta. Pantonova ideja prostora kao iskustva, a ne samo funkcije, ovdje dobija savremeni okvir.
Plasticizirani osjećaj, sjajni materijali i futurističke forme ne djeluju kao trend, već kao produžetak raspoloženja. To je interijer koji se ne gleda samo očima, već se osjeća tijelom baš kao i muzika.
Ako bi jedna Kravitzova pjesma imala prostor, kuću ili sobu, teško je ne pomisliti na Blue Electric Fantasy. Taj spoj električne energije, nostalgije i senzualnosti savršeno opisuje atmosferu doma u Miamiju.
Prostor djeluje kao fizička manifestacija njegove muzike intiman, ali snažan, futuristički, ali ukorijenjen u prošlosti. Nije riječ o reprezentaciji luksuza, već o karakteru.
Rijetko dokumentovan, ali važan
Iako danas često dijeljen na društvenim mrežama, ovaj dom je originalno predstavljen u časopisu interijera, u izdanju iz oktobra 1999. godine. Decenijama kasnije, fotografije su ponovo isplivale, skenirane iz starih magazina, podsjećajući koliko je ovaj prostor bio ispred svog vremena.
U poređenju s Kravitzovim kasnije medijski eksponiranim domovima pariškom gradskom kućom i boemskim imanjem na Bahamima miamijski interijer ostaje najintimniji i možda najiskreniji.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
