U izložbi Vanje Lisac pod nazivom “Masterpiece of taboo” insprisane radovima Timura Stroila, fotografkinja u fokus stavlja tabu teme današnjice.

“Prikaz svakodnevnice provučene kroz filter aplikacije koje ju prenose u virtuelni svijet, a u kojem sve više boravimo i dizajniramo vlastite identitete, svakako je jedan od onih o kojem se ne progovara mnogo, naročito kroz umjetnost.” – konstatovala je Vanja.

Autorica propituje, kako sama navodi, hiperestetizaciju stvarnosti i postavlja pitanja da li nas današnjica oslobađa ili čini zarobljenima.

Cilj same izložbe nije nužno da daje odgovore već da izazove emocije i promišljanja o samoj tematici.

Svojim unikatnim fotografskim izrazom zabilježila je set portreta koji djeluju nadrealno, naglašavajući, kako autorica kaže: “potencijal fabriciranja i veliki prostor za manipulaciju dojmom.”

Ipak fotografije prikazuju stvarne ljude koji su autorici pozirali za ovu prigodu.

Koliko god naokolo izgledali poput fiktivnih likova, njihova fizonomija lica, kao i specifični detalji koje čovjek primjeti kada se bolje zagleda, razotkrivaju ljudskost, ali i različitost karaktera.

Fotografije su nastale iz inspiracije, tijekom snimanja za recentni umjetnički concept “Baltazar District”, likovnog umjetnika Timura Stroila, u sklopu kojeg je autor, tehnikom oslikavanja minijaturnih platna obradio temu života stanovnika Sarajeva.

Riječ je o živopisnim prikazima pojedinaca, zatečenih iza kućne zavjese illi na prozorskom kapku iz čijih portreta se naziru emocije tuge, čežnje, prevare i intrige.

Autorica otkriva da fragmeni tih života daju se naslutiti iz njihovih izraza lica, kao i položaja tijela što u konačnici ostavlja prostora posmatraču da kreira svoje viđenje i osobni dojam.

Fotografije su urađene tehnikom apliciranja 3D materijala na fotografije isprintane na canvas.

***

Naslovna fotografija: Vanja Lisac
Tekst: Bonjour.ba/Promotivni članak
Makeup: Maja Talović, Ado Karišik i Adi Hasić
Frizure: Ensar Dervišbegović i Ado Karišik
Modeli: Džejla Mahmutović, Denin Balta, Mak Pekusić, Amila Berbić, Mirza Odobašić i  Ana Pekez
Styling: Aleksandra Lovrić i Barbara Stroil.

Dani komunikacija i ove su godine okupili veliki broj stručnjaka iz svijeta marketinga, medija, kreativne industrije i tehnologije, otvarajući prostor za razgovore o temama koje trenutno oblikuju komunikacijsku scenu.

Gotovo 100 programskih segmenata, više od 200 govornika, 10 festivalskih lokacija i 5 pozornica, 791 prijava na takmičenja, gotovo 170 stručnjaka uključenih u žirije i organizacijska tijela te 151 partner i sponzor obilježili su dvanaesto izdanje Dana komunikacija, održano od 7. do 10. maja u rovinjskom hotelu Lone. 
 

Kroz festival je prošlo nekoliko hiljada učesnika, a fokus je i ove godine bio na razmjeni iskustava, stručnim razgovorima i temama koje trenutno definišu industriju.
 

Glavna dvorana kao mjesto različitih perspektiva  
 

Program u glavnoj dvorani okupio je govornike iz različitih dijelova industrije, s predavanjima koja su se bavila umjetnom inteligencijom, strategijom brendova, kreativnim procesima i komunikacijom u savremenom medijskom prostoru. 

Jürgen Schmidhuber govorio je o razvoju umjetne inteligencije iz perspektive dugogodišnjeg rada na toj tehnologiji, Julie Supan o izgradnji brendova i dugoročnoj strategiji, dok su Mark Pollard i Chris Do otvorili pitanja načina razmišljanja i tržišne vrijednosti kreativnog rada.

Steve Keller govorio je o zvuku kao komunikacijskom kanalu, a Dora Pekeč o iskustvu rada u političkom kontekstu i izazovima komunikacije u takvom okruženju. 
 

Različiti pristupi i teme dali su širu sliku industrije koja se brzo mijenja i sve češće povezuje različite discipline.

„Ponosna sam što smo kroz godine razvili festival koji je prerastao okvire događanja i postao platforma koja aktivno razvija struku, potiče suradnje i otvara teme koje će obilježiti industriju. Upravo to se i ove godine vidjelo kroz reakcije publike koja nije samo slušala, nego razmišljala i nosila to dalje”, izjavila je Dunja Ivana Ballon, direktorica festivala i programa.
 

Relevantni radovi i kvaliteta u prvom planu  
 

Takmičarski dio festivala ponovo je ponudio pregled projekata iz regionalne komunikacijske industrije. Ukupno 791 prijava kroz BalCannes, IdejaX, MIXX Awards Croatia powered by Admixer Media, Effie Awards Croatia i Young Lions Croatia pokazuje kontinuiran interes za takmičarski dio programa i važnost stručne evaluacije radova.

Proces ocjenjivanja uključuje više krugova i veliki broj domaćih i regionalnih stručnjaka, a fokus je bio na idejama, izvedbi i rezultatima kampanja. 

Radovi koji su prošli dalje otkrivaju jasne obrasce, ideje koje imaju uporište, izvedbu koja odgovara kontekstu i rezultate koji se mogu argumentirati – sve izvan toga teško zadržava pažnju.   
 

U tom smislu, takmičenja nisu samo pregled najboljih radova, nego i mehanizam kroz koji struka definira vlastite standarde.  
 

Teme koje se ne mogu zaobići i ignorisati    
 

Program se bavio temama poput umjetne inteligencije, regulative, odnosa kreativnosti i poslovnih rezultata, promjena u ponašanju publike i utjecaja digitalnih platformi. 

Poseban fokus bio je na komunikaciji u realnom vremenu, donošenju odluka u složenim sistemima i pritiscima s kojima se industrija danas suočava.
 

Publika je posebno reagovala na sadržaje koji su nudili konkretne uvide i praktična iskustva, dok su različite perspektive govornika dodatno otvorile prostor za diskusiju o smjeru u kojem se komunikacijska scena razvija.

Dio festivala izvan predavanja  
 

Uz službeni program, festival je uključivao i jutarnje aktivnosti, večernje koncerte i neformalna druženja koja su učesnicima omogućila dodatno povezivanje i razgovore izvan predavanja. Trčanje i joga ujutro, DKlub navečer, Porto Morto uz more, vožnja helikopterom, escape room, flash tetoviranje, sve to zajedno čini prostor u kojem se razgovori nastavljaju i kada se mikrofon ugasi. Upravo tamo nastaju odnosi i ideje koje se kasnije formaliziraju kroz projekte, suradnje i odluke koje oblikuju tržište. 
 

DK2026 završio je u trenutku kada je bilo jasno da industrija više nema luksuz pojednostavljivanja vlastitog rada – ono što ostaje iza festivala nisu samo dojmovi, nego i kriteriji koji će se vrlo brzo primijeniti na sve što dolazi nakon njega.

Dani komunikacija u svojoj srži služe kao okvir kroz koji se struka kontinuirano razvija.

Više informacija o festivalu saznajte na  www.danikomunikacija.com .  
 

Foto: PR