Modni editorijal "Hrvatske glumice - Sarajevska škola" u dizajnerskoj režiji Kaftan studija je u poznatoj Zagrabačkoj galeriji Kranjčar okupio zanimljivu glumačku ekipu, koju pored glume povezuje i jedan dragi toponim zvani Sarajevo.

Hrvatske glumice Lana Barić, ovogodišnja dobitnica nagrade za najbolju glumicu HNK-a (Hrvatskog  Narodnog  Kazališta), Helena Minić Matanić, Ana Vilenica i Romina Vitasović su svoje studije glume završile upravo u Sarajevu gdje su i napravile prve glumačke korake te ostvarile neke od značajnih uloga na filmu i u teatru. Svoje glumačke karijere su nastavile dalje graditi u Hrvatskoj, a na Sarajevo ih uvijek asociraju prekrasna životna iskustva i brojne emocije.

Interesantno je spomenuti da je upravo Lana Barić bila prva od glumica koja je na otvaranju Sarajevo Film Festivala nosila dizajn Kaftan studija, sada već davne 2004. godine.

Zagrebački prijatelji su ugostili Sarajevski Kaftan studio povodom snimanja dizajn editorijala, a obzirom da se bliži Sarajevo Film Festival, najveća filmska smotra u regiji, editorijal Kaftan studija je i podsjetnik da i Sarajlije također sa nestrpljenjem iščekuju goste, filmske profesionalce i ljubitelje filma u svom gradu.

Kaftanov dizajn će na crvenom tepihu SFF-a i ove godine nositi neka poznata i draga lica iz regije, a tko će to zablistati na crvenom tepihu Sarajevo Film Festivala, očekuje nas da vidimo od 12.8. do 20.8. kada u Sarajevu počinje najveći regionalni praznik filma. 

Do tada uživajte u pastelnoj rapsodiji editorijala čije fotografije donosimo u nastavku.

Helena Minić Matanić

Ana Vilenica

Romina Vitasović

Lana Barić 

Dizajn: Kaftan studio

Glumice: Lana Barić, Helena Minić Matanić, Ana Vilenica, Romina Vitasović

Fotografija: Edvin Kalić

Šminka: Simona Antonović

Frizura: Ivica Palinić

Dok mi bježimo iz grada, Baščaršija radi punom parom. Iza izloga koji ne mame sniženjima ni trendi neonkama, kriju se majstori koji cijelo ljeto ostaju ovdje: pletu srebro, tope bakar, ušivaju uzorke stare stotinama godina.   

Zanati koji su stvorili ovaj grad idalje žive, tiho i uporno, ali sve rijeđe ućeni, sve rjeđe prepoznati. Zato vam ovog ljeta donosimo priču o onima koji idu na more tek kada sezona završi (a možda ni tada), jer njihove ruke ne poznaju sezonu.

Kazandžije: Gdje bakar još odzvanja  

U sokaku Oprkanj, u ulici Kazandžiluk, dok turisti traže hlad, čulo sluha vas može dovesti do male radionice gdje čekić idalje udara u ritmu od prije pet stoljeća.   

Kazandžijski zanat, oblikovanje i ukrašavanje bakra, ovdje se radi kao nekad, s pećima koje tope i oblikuju, s kalupima, s džezvama koje ne izgledaju kao poklon paketi, nego kao naslijeđe.  







Nekad ih je bilo preko 150, danas ih možete nabrojati na prste. Ipak, kada uđete u ovu radnju, miris metala i crni tragovi na rukama majstora podsjetit će vas da ste u prostoru koji čuva Sarajevo bolje od mnogih muzeja.  

Četkar: Zanat koji ne može nestati (ali skoro jeste)  

U jednoj od manjih radnji, naizgled bez posebne oznake, pronašli smo radionicu četkara. Prava četka, za obuću, za pčelare, za pekare, za molere, idalje se pravi ručno. Konjska dlaka, drvo, žica. Svaka četka ima funkciju, oblik i svrhu. A najvažnije: ima porijeklo.   





 

Zanat koji je nekad imao desetine radionica danas je skoro izbrisan. No, taj jedan preostali majstor još radi i ne prodaje samo proizvod, već znanje, tišinu i poštovanje prema onome što traje.   



 

Isfahan: Tepisi koji nose priče pod nogama  

U hladu Morića hana, kroz vrata iza kojih često ne uđemo misleći da nemamo razloga, nalazi se Isfahan, prostor u kojem svaki ćilim ima vlastitu biografiju. Rukotvorine iz Irana, tepisi rađeni od prirodnih boja i vune, komadi koji se ne mijenjaju sezonski nego traju generacijama.   





 

 

Vlasnik ovog prostora ne prodaje stvari, već nudi kontekst. Svaka šara, svaki rub, boja i tkanje imaju značenje. Nisu tu da ih gledamo s vrata, već da uđemo, pitamo, naučimo. Jer kao što tepih nosi prostor, tako i ovaj zanat nosi kulturu.  





 

Ovi ljudi ne očekuju ni lajkove, ni reklamu. Njima je dovoljan kupac koji pita: "Ko je ovo pravio?" . Ako ovog ljeta uđete u jednu takvu radnju, znajte: niste kupili stvarčicu, kupili ste trag.

Zanati čine ovaj grad. Ne dozvolimo da čine prošlost.

A za kraj prvog serijala Baščaršija ljeti, donosimo vam i razglednicu kao malu uspomenu koju možete sačuvati ili poslati nekome koga volite, baš kao podsjetnik da najljepše priče Sarajeva još uvijek nastaju rukama.
 

Bonjour.ba produkcija