TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 18.3.2024.
S jednom od najpoznatijih kuhinja na svijetu, Turska se izdvaja po svojoj kulturi doručka.
Tradicionalni turski doručak, često opisan kao „Zlatni obrok“, zaista je nezaboravno iskustvo - jer doručak u Turskoj nije samo gorivo za dan, već i sjajan doživljaj.
Osnove turske kulture doručka
Tradicionalni turski doručak obiluje raznovrsnim sirevima poput tulum i kašara, uz bijeli sir, čökelek (svježi sir) i mihalič sir. Osim svježih krastavaca, paradajza, paprika i lisnatog povrća, na stolu se mogu naći i zelene i crne masline s područja Marmara, Egejskog mora i Sjevernog Egeja, uz med, domaći džem i kajmak.
Poslužuju se svježe pečeni hrskavi hljebovi i simit, uz vrući turski čaj u čašama oblika tulipana. Jaje je još jedan važan sastojak turskog doručka, bilo tvrdo kuhano ili pripremljeno kao menemen, ukusno jelo od jaja, paradajza i paprika. Nakon ovog obilnog obroka, može se ponuditi i turska kafa, koja će upotpuniti obrok i olakšati varenje.
Lokalni turski doručci: Egejski, Crno more, Van i Gaziantep
Tipični egejski doručak, poslužen duž obale sreće u Turskoj, očarava zdravim i laganim okusima, obiluje svježim i lisnatim povrćem te ukusnim maslinama. Svježi hljeb se umače u ekstra djevičansko maslinovo ulje, često proizvedeno lokalno ili se jede s Bergama tulum sirom.
Domaći džemovi se prave od lokalnih proizvoda poput ruža, kajsija, smokava, jagoda, crnih dudova, dunja, agruma, nara, pa čak i patlidžana, bilja, oraha ili kore od mandarine. Svježa skuta i pečeno začinsko bilje ili pecivo sa začinskim biljem također su neizostavni na egejskim stolovima za doručak.
U regionu Crnog mora, stolovi za doručak obiluju regionalnim jelima poput turšu tavalı, kukuruznim hljebom, kajganom i Laz böreği (pecivima), nudeći sjajan početak dana. Međutim, kada je riječ o crnomorskom doručku, prvo jelo koji nam pada na pamet je svakako kuymak, poznat i kao muhlama ili mıhlama.
Ovo ukusno jelo za doručak iz Trabzona, slično pudingu, pravi se miješanjem kukuruznog brašna - od kukuruza koji se uzgaja u tom području te prženjem s maslacem i posebnim sirom. Lokalni maslac se također dodaje svježem Vakfıkebir hljebu i preliva sa Anzerskim medom. Naravno, služi se zvijezda turskog doručka, turski čaj, koji se priprema od čaja sa čuvenih plantaža čaja u regiji.
Gaziantep, uvršten u UNESCO Mrežu kreativnih gradova u području gastronomije, također privlači pažnju u Turskoj zbog svojih zapaženih običaja doručka. Gaziantepski doručak obiluje tradicionalnim turskim namirnicama zajedno s lokalnim jelima poput beyran čorbe, tortilje od leblebija, cartlak kebaba, jetrice, sahan kreması, muhammare, jaja piyaza i katmera - savršen početak za dan pun energije!
Van, biser Istoka, ima jedinstveno mjesto u turskoj kulturi doručka. Vanski doručak, koji se smatra najbogatijim u Turskoj, je svečana gozba na kojoj se ističe biljni sir s geografskom oznakom porijekla i tradicionalni Van čörek (specijalno pecivo), kao i murtuğu, jaja kuhana s brašnom i maslacem i kavut, vrlo stara receptura za halvu.
Iako varijacije ovog doručka mogu naći širom zemlje, uživanje u ovom jutarnjem obroku na izvornom mjestu pruža zaista zadovoljavajuće iskustvo.
* * *
Foto: PR
TEKST: Adelisa Mašić
Police u kuhinji često kriju male staklenke začina koje čuvamo godinama, ali jeste li se ikada zapitali: može li začinima zapravo isteći rok trajanja?
Iako su sušeni začini poznati po dugotrajnosti, njihova aroma i snaga s vremenom ipak blijede. Koliko dugo će zadržati pun okus zavisi od vrste, načina obrade i najvažnije, od uslova u kojima ih čuvamo.
Biljni začini poput bosiljka, origana, timijana, lovora, peršuna ili metvice traju u prosjeku do tri godine, ali nakon tog perioda postaju blaži i manje mirisni.
Mljeveni začini poput cimeta, đumbira, kurkume ili paprike gube intenzitet nešto brže, najčešće nakon dvije godine, jer su sitno mljeveni i više izloženi zraku i svjetlu.
So je izuzetak: ona traje neograničeno, ali ako je aromatizovana drugim začinima i oni s vremenom gube snagu.
Važno je znati da se začini ne kvare u klasičnom smislu: ne mogu izazvati zdravstvene probleme, ali nakon određenog vremena više neće obogatiti jelo onako kao svježi.
Najbolji način da to provjerite je jednostavan: pomirišite i okusite. Ako miris nije snažan i prepoznatljiv, vrijeme je da začinu kažete zbogom.
Mali savjet: čuvajte začine u dobro zatvorenim posudama, daleko od svjetla i vlage i uživat ćete u njihovoj aromi duže nego što mislite, jer čak i najmanji prstohvat svježeg začina može promijeniti cijelo jelo.
Foto: @photo.xzera
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
