S jednom od najpoznatijih kuhinja na svijetu, Turska se izdvaja po svojoj kulturi doručka.

Tradicionalni turski doručak, često opisan kao „Zlatni obrok“, zaista je nezaboravno iskustvo - jer doručak u Turskoj nije samo gorivo za dan, već i sjajan doživljaj.




Osnove turske kulture doručka

Tradicionalni turski doručak obiluje raznovrsnim sirevima poput tulum i kašara, uz bijeli sir, čökelek (svježi sir) i mihalič sir. Osim svježih krastavaca, paradajza, paprika i lisnatog povrća, na stolu se mogu naći i zelene i crne masline s područja Marmara, Egejskog  mora i Sjevernog Egeja, uz med, domaći džem i kajmak.

Poslužuju se svježe pečeni hrskavi hljebovi i simit, uz vrući turski čaj u čašama oblika tulipana. Jaje je još jedan važan sastojak turskog doručka, bilo tvrdo kuhano ili pripremljeno kao menemen, ukusno jelo od jaja, paradajza i paprika. Nakon ovog obilnog obroka, može se ponuditi i turska kafa, koja će upotpuniti obrok i olakšati varenje.




Lokalni turski doručci: Egejski, Crno more, Van i Gaziantep

Tipični egejski doručak, poslužen duž obale sreće u Turskoj, očarava zdravim i laganim okusima, obiluje svježim i lisnatim povrćem te ukusnim maslinama. Svježi hljeb se umače u ekstra djevičansko maslinovo ulje, često proizvedeno lokalno ili se jede s Bergama tulum sirom.

Domaći džemovi se prave od lokalnih proizvoda poput ruža, kajsija, smokava, jagoda, crnih dudova, dunja, agruma, nara, pa čak i patlidžana, bilja, oraha ili kore od mandarine. Svježa skuta i pečeno začinsko bilje ili pecivo sa začinskim biljem također su neizostavni na egejskim stolovima za doručak.




U regionu Crnog mora, stolovi za doručak obiluju regionalnim jelima poput turšu tavalı, kukuruznim hljebom, kajganom i Laz böreği (pecivima), nudeći sjajan početak dana. Međutim, kada je riječ o crnomorskom doručku, prvo jelo koji nam pada na pamet je svakako kuymak, poznat i kao muhlama ili mıhlama.

Ovo ukusno jelo za doručak iz Trabzona, slično pudingu, pravi se miješanjem kukuruznog brašna - od kukuruza koji se uzgaja u tom području te prženjem s maslacem i posebnim sirom. Lokalni maslac se također dodaje svježem Vakfıkebir hljebu i preliva sa Anzerskim medom. Naravno, služi se zvijezda turskog doručka, turski čaj, koji se priprema od čaja sa čuvenih plantaža čaja u regiji.




Gaziantep, uvršten u UNESCO Mrežu kreativnih gradova u području gastronomije, također privlači pažnju u Turskoj zbog svojih zapaženih običaja doručka. Gaziantepski doručak obiluje tradicionalnim turskim namirnicama zajedno s lokalnim jelima poput beyran čorbe, tortilje od leblebija, cartlak kebaba, jetrice, sahan kreması, muhammare, jaja piyaza i katmera - savršen početak za dan pun energije!

Van, biser Istoka, ima jedinstveno mjesto u turskoj kulturi doručka. Vanski doručak, koji se smatra najbogatijim u Turskoj, je svečana gozba na kojoj se ističe biljni sir s geografskom oznakom porijekla i tradicionalni Van čörek (specijalno pecivo), kao i murtuğu, jaja kuhana s brašnom i maslacem i kavut, vrlo stara receptura za halvu.




Iako varijacije ovog doručka mogu naći širom zemlje, uživanje u ovom jutarnjem obroku na izvornom mjestu pruža zaista zadovoljavajuće iskustvo.

* * *
Foto: PR

Koliko ste puta čuli onu legendarnu: „Kakvu kafu kuhaš, možeš da se udaješ (ili ženiš)“? Ili možda: „Skuhaj mi kafu jaku kao ja, a slatku kao ti“? 

Ove naizgled šaljive izreke mnogo govore o jednom – koliko je kafa zapravo važna u našem svakodnevnom životu. 

Ali ne bilo kakva kafa. 

Govorimo o onoj pravoj, domaćoj, mirisnoj, punog ukusa i još punijeg značenja.
 

Ispijanje kafe je ritual. Znak pažnje, način da se neko ugosti, utješi, obraduje ili jednostavno – započne dan kako treba. 

I da bi taj ritual imao pun efekat, kafa mora biti savršeno pripremljena. Jer, dobra kafa ne nastaje slučajno.

Za pripremu prave domaće kafe, svaki korak ima svoju ulogu. 

Od izbora džezve, kvaliteta vode, temperature – pa sve do mjesta na kojem se kafa služi. Da, čak i to igra važnu ulogu.

„Za pravilnu pripremu i dobru pripremu domaće kafe, neophodna nam je dobra voda, to znači – česmovača, tvrda voda. Izbor džezve – emajlirana, zato što u emajlu voda najbrže provri, voda se ne ’pati’. Dakle, od tvrde ne pravimo meku vodu, što je jako važno za ukus. Zato nikako ne koristiti flaširane vode“, poručuje profesionalni degustator Grand kafe, Ilija Đurić.
 

Ilija Đurić, profesionalni degustator kafe  
 

On dalje kaže da voda mora da provri, ali ne i da vri, jer se vrenjem voda omekšava. 

„Kad voda provri, skida se sa plate, stavi se željena količina kafe, dobro se promiješa, da krene sa dizanjem. Čim krene pjena da se diže, proces je gotov. Kafa se servira na mjestu gdje se pije – nikako se ne servira u kuhinji, pa da se šoljica nosi – ja to zovem ’uznemiravanje kafe’“, slikovito objašnjava Ilija.

Zvuči kao mala nauka, zar ne? A opet – sve je u detaljima. Baš ti detalji čine razliku između samo šolje kafe i šolje uživanja.
 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Grand Kafa (@grand.kafa)

Kako bi svi zaljubljenici u kafu mogli dublje da zarone u njen svijet, Grand kafa je pokrenula edukativni video serijal „Grandov vodič kroz svijet kafe“, a vodič je Ilija Đurić.

Cilj je da vam približi sve što možda niste znali, a željeli ste da saznate: od porijekla zrna, preko prženja i mljevenja, čuvanja i pripreme. 

Serijal će se emitovati tokom cijele godine i biće dostupan na Youtube kanalu Grand kafe, kao i na zvaničnim društvenim mrežama brenda. 

Namijenjen je svima koji žele više – ne samo da popiju kafu, već da je razumiju.

Koraci za kuhanje dobre kafe

Koristi džezvu od emajla

Za pripremu tradicionalne kafe najbolje je koristiti džezvu od emajla, jer ona ravnomjerno raspoređuje toplotu i ne mijenja ukus kafe, što doprinosi čistom i autentičnom ukusu.

Koristi tvrdu vodu sa česme

Za pravljenje kafe preporučuje se korišćenje tvrde vode sa česme, jer kafi daje ljepši ukus. U suprotnom, meka voda bi vaš napitak učinila neukusnim.

Voda treba da provri, ali ne smije dugo da vri

Vodu zagrijevati dok ne provri, ali je važno da ne ostane dugo na vatri u ključalom stanju, jer predugo vrenje može da omekša vodu i naruši ukus kafe.

Džezvu skloniti sa plate kada se dodaje kafa

Kada voda provri, skinuti džezvu sa vatre prije nego što se doda mljevena kafa. Na taj način kafa neće biti previše zagrijana i neće postati gorka.

Kada počne da se diže pjena – napitak je skuhan

Poslije dodavanja kafe, vratiti džezvu na ringlu, ali pažljivo, da kafa ne provri prejako. Kada na površini počne da se diže gusta pjena, to je znak da je kafa spremna i treba je odmah skinuti sa vatre.

Kafu sipati u šolju tamo gdje se pije

Gotovu kafu ponesite u džezvi do mesta gdje se pije, i tamo sipajte u šoljicu. Serviranje na mjestu na kome se pije je važno, jer se tokom mirovanja u šoljici najuspješnije vrši fina ekstrakcija, koja daje kvalitetan ukus.

Foto: PR i dupephotos