TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 18.3.2024.
S jednom od najpoznatijih kuhinja na svijetu, Turska se izdvaja po svojoj kulturi doručka.
Tradicionalni turski doručak, često opisan kao „Zlatni obrok“, zaista je nezaboravno iskustvo - jer doručak u Turskoj nije samo gorivo za dan, već i sjajan doživljaj.
Osnove turske kulture doručka
Tradicionalni turski doručak obiluje raznovrsnim sirevima poput tulum i kašara, uz bijeli sir, čökelek (svježi sir) i mihalič sir. Osim svježih krastavaca, paradajza, paprika i lisnatog povrća, na stolu se mogu naći i zelene i crne masline s područja Marmara, Egejskog mora i Sjevernog Egeja, uz med, domaći džem i kajmak.
Poslužuju se svježe pečeni hrskavi hljebovi i simit, uz vrući turski čaj u čašama oblika tulipana. Jaje je još jedan važan sastojak turskog doručka, bilo tvrdo kuhano ili pripremljeno kao menemen, ukusno jelo od jaja, paradajza i paprika. Nakon ovog obilnog obroka, može se ponuditi i turska kafa, koja će upotpuniti obrok i olakšati varenje.
Lokalni turski doručci: Egejski, Crno more, Van i Gaziantep
Tipični egejski doručak, poslužen duž obale sreće u Turskoj, očarava zdravim i laganim okusima, obiluje svježim i lisnatim povrćem te ukusnim maslinama. Svježi hljeb se umače u ekstra djevičansko maslinovo ulje, često proizvedeno lokalno ili se jede s Bergama tulum sirom.
Domaći džemovi se prave od lokalnih proizvoda poput ruža, kajsija, smokava, jagoda, crnih dudova, dunja, agruma, nara, pa čak i patlidžana, bilja, oraha ili kore od mandarine. Svježa skuta i pečeno začinsko bilje ili pecivo sa začinskim biljem također su neizostavni na egejskim stolovima za doručak.
U regionu Crnog mora, stolovi za doručak obiluju regionalnim jelima poput turšu tavalı, kukuruznim hljebom, kajganom i Laz böreği (pecivima), nudeći sjajan početak dana. Međutim, kada je riječ o crnomorskom doručku, prvo jelo koji nam pada na pamet je svakako kuymak, poznat i kao muhlama ili mıhlama.
Ovo ukusno jelo za doručak iz Trabzona, slično pudingu, pravi se miješanjem kukuruznog brašna - od kukuruza koji se uzgaja u tom području te prženjem s maslacem i posebnim sirom. Lokalni maslac se također dodaje svježem Vakfıkebir hljebu i preliva sa Anzerskim medom. Naravno, služi se zvijezda turskog doručka, turski čaj, koji se priprema od čaja sa čuvenih plantaža čaja u regiji.
Gaziantep, uvršten u UNESCO Mrežu kreativnih gradova u području gastronomije, također privlači pažnju u Turskoj zbog svojih zapaženih običaja doručka. Gaziantepski doručak obiluje tradicionalnim turskim namirnicama zajedno s lokalnim jelima poput beyran čorbe, tortilje od leblebija, cartlak kebaba, jetrice, sahan kreması, muhammare, jaja piyaza i katmera - savršen početak za dan pun energije!
Van, biser Istoka, ima jedinstveno mjesto u turskoj kulturi doručka. Vanski doručak, koji se smatra najbogatijim u Turskoj, je svečana gozba na kojoj se ističe biljni sir s geografskom oznakom porijekla i tradicionalni Van čörek (specijalno pecivo), kao i murtuğu, jaja kuhana s brašnom i maslacem i kavut, vrlo stara receptura za halvu.
Iako varijacije ovog doručka mogu naći širom zemlje, uživanje u ovom jutarnjem obroku na izvornom mjestu pruža zaista zadovoljavajuće iskustvo.
* * *
Foto: PR
TEKST: Adelisa Mašić
Nekada su druženja gotovo podrazumijevala izlazak. Glasna mjesta, planovi koji počinju kasno navečer i potreba da vikend izgleda 'ispunjeno' često su bili glavni način povezivanja s ljudima.
Danas se, međutim, sve češće dešava nešto mnogo tiše i intimnije. Ljudi pozivaju prijatelje na večeru kod kuće, pažljivije slažu sto, pale svijeće, biraju muziku koja ostaje u pozadini i satima sjede za istim stolom bez osjećaja da negdje žure.
I možda upravo u tome leži razlog zašto su večere postale novi način druženja. Ne djeluju kao događaj koji treba impresionirati druge, već kao prostor u kojem konačno možemo usporiti i zaista biti prisutni.
Večera je postala odgovor na ubrzan tempo života
Nakon dana ispunjenih ekranima, obavezama i stalnim osjećajem da smo ‘na raspolaganju’, potreba za mirnijim oblicima druženja djeluje potpuno prirodno.
Večera kod kuće ne traži savršenu organizaciju niti veliki budžet. Dovoljno je nekoliko ljudi s kojima se osjećamo opušteno, nešto jednostavno na stolu i atmosfera u kojoj razgovor može trajati bez gledanja na sat.
Možda upravo zato ovakva druženja ostavljaju drugačiji trag. Nema buke koja prekida razgovor, nema osjećaja da stalno morate biti zanimljivi ili ‘u pokretu’. Sve djeluje sporije, toplije i mnogo iskrenije.
Hrana više nije samo hrana, već dio cijelog iskustva
Zanimljivo je koliko se promijenio i način na koji gledamo na obrok. Više nije poenta u tome da sve izgleda savršeno ili komplikovano, nego da stvara osjećaj ugode.
Tjestenina servirana u velikoj zdjeli na sredini stola, hljeb koji se dijeli rukama, desert koji svi probaju iz istog tanjira, upravo ti mali detalji stvaraju atmosferu zbog koje večera ostaje u sjećanju.
Zato se danas toliko pažnje posvećuje stvarima koje su nekada djelovale nevažno. Svijeće, tanjiri, platnene salvete, dobra rasvjeta ili muzika koja samo lagano prati razgovor postali su dio iskustva, a ne samo dekoracija. Večera je, na neki način, postala mali ritual.
Sve manje tražimo ‘izlazak’, a sve više osjećaj povezanosti
Možda najveća promjena nije ni u hrani ni u estetici, već u tome šta danas tražimo od druženja. Umjesto glasnih mjesta i površnih razgovora, sve više cijenimo trenutke u kojima možemo sjediti dugo, pričati bez žurbe i osjećati se potpuno opušteno.
Večere kod kuće upravo to omogućavaju. One brišu granicu između svakodnevice i posebnog trenutka, jer čak i običan utorak može izgledati drugačije kada se sto malo pažljivije postavi, vino rashladi i ljudi ostanu duže nego što su planirali.
I možda upravo zato večere nisu samo prolazni trend. One su postale način da vratimo osjećaj bliskosti, sporijeg ritma i prisutnosti koji nam sve više nedostaje.
Foto: @lauralabe
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
