Kada planiramo odmor i posjet nekom gradu, često puta surfanje o mjestima koje treba u njemu posjetiti ostavimo za zadnji tren.

I obično to vrijeme na kraju utrošimo na panično pakovanje kofera, a mjesta ostaju neistražena do točke kad dođemo na odredište, hvatamo Wifi i istražujemo što posjetiti. Ili, pitamo prolaznike. Banja Luka je grad o kojem smo svi mnogo čuli, mnogi ga, vjerujemo i posjetili.

Drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini, jedan od najljepših gradova u BiH koji ujedno krije i najljepše žene (što je često komentar muškog dijela populacije). To ćemo vam ostaviti da sami ispitate, a mi smo vam odlučili olakšati „gastro- posao“. Prema savjetima Trip Advisera, pronašli smo 8 restorana koji su dobili najviše ocjene od posjetitelja. Jesu li u pravu, ostavljamo da vaši nepci ocjene pri sljedećem posjetu ljepotici na Vrbasu.

#1 Mala stanica

Restoran-bar Mala stanica nalazi se u gradskoj zoni, na mjestu gdje je željeznička pruga presjecala  glavnu gradsku prometnicu. Preko 200 fotografija iz prošlosti Banja Luke čini idealnu atmosferu za poslovne ručkove ili romantične večere. Mala stanica je prvi i jedini restoran u Banja Luci, čiji se koncept zasniva na svjetskom trendu “slow food” ili u prenesenom značenju “sporom služenju hrane”. To podrazumijeva da se obroci serviraju u nekoliko iznošenja, da bi se moglo probati više raznovrsne hrane uz odgovarajuća vina, a u potpunosti prema ukusu gosta i njegovom trenutnom raspoloženju. Naša sljedeća stanica u Banja Luci, definitivno.  :)

#2 Aj zdravo

Iako naziv restorana implicira na uzvik pozdrava riječ „zdravo“ zapravo označava zdravu hranu. Mjesto gdje ćete pojesti zdravi doručak sa žitaricama ili popiti ukusan smoothie. U meniju posebno mjesto zauzimaju i jela za vegetarijance i vegane uz grčku, pakistansku, indijsku i talijansku kuhinju.

#3 Vrbas

Restoran Vrbas je smješten na obali Vrbasa, idealan za druženje s ekipom koja preferira mirnu atmosferu i lagani odmor uz moguće pecanje. Na drugoj obali Vrbasa smještena je tvrđava “Kastel” koja predstavlja jednu od nezaobilaznih znamenitosti i obilježja grada Banja Luke, a koju svakako morate posjetiti.

#4 Kazamat

Restoran Kazamat je jedan od najstarijih restorana u Banja Luci. Smješten je u srcu grada, također među zidinama tvrđave Kastel na obali Vrbasa, i predstavlja povijesnu jezgru grada Banja Luke. Primijetit ćete da uređenje samog restorana odgovara tvrđavi, korišteni su samo kamen, drvo i željezo.

#5 Obelix

Netko raspoložen za roštilj? Za sve gurmane kojima je prva destinacija kada odu u središnju Bosnu dobra ćevabdžinica, u Banja Luci povedite ekipu i svratite do Obelixa. Sigurno ne možete zamisliti mesno jelo, a koje se već ne nalazi u ponudi njihovog jelovnika.

#6 Hotel i restoran Integra

Hotel i restoran Integra – ako poželite pobjeći od gradske vreve i samo mirno popiti svoju kofeinsku dozu dana uz fantastičan kolač, to je vaša sljedeća stanica. Kažu da su posebni jer ćete sigurno njihov restoran napustiti uz osmijeh na licu. Zašto ih ne testirati?

#7 Phillipe Dine & Wine

U Banja Luci teško da će nepci bilo kojeg gurmana ostati nezadovoljni. Vlasnici ovog restorana su posebno mislili na obožavatelje talijanske paste. Stoga su odabrali kuhare koji će ju napraviti, specijalno za vas, a ako među prijateljima imate ljubitelje ribe, onda je ovo „place to be“ za vas.

 

#8 Caffe & Restaurant Monogram

Za sve one koji žele da im je ukusna hrana ujedno i servirana sa stilom odabrat će Monogram. Gledajući fotografije, nismo sigurni za što bi se prvo odlučili, slana ili slatka jela. Komentar jednog od posjetitelja je bio da je tu pojeo hranu za koju bi mogao umrijeti. Tako da, zapravo – želimo probati sve!

 

_{Foto: Facebook, Trip Adviser}

 

Većina nas kafu procijeni vrlo brzo, ili nam prija ili ne. Rijetko se zapitamo zašto. Šta se zapravo dešava u šoljici prije nego što mi damo svoju presudu?

Na Bonjour ba x Grand kafa Coffee Experience eventu imali smo priliku vidjeti drugu stranu tog procesa: onu u kojoj se kafa ne pije iz navike, nego analizira, mjeri i ocjenjuje prema preciznim kriterijima. Upravo tu počinje posao Ilije Đurića, profesionalnog degustatora i cup testera Grand kafe.

Ilija Đurić, profesionalni degustator kafe

Dok mi govorimo o jačini i aromi, Ilija govori o balansu, tijelu, kiselosti i mirisu i zna tačno objasniti zašto nam neka kafa odgovara, a neka nikada neće, bez obzira na to koliko je pijemo godinama.

Zato smo s njim razgovarali o onome što se rijetko čuje izvan stručnih krugova: kako se kafa profesionalno provjerava, šta čini dobar blend, gdje najčešće griješimo u pripremi i koliko zaista poznajemo napitak koji pijemo svaki dan.

Kako izgleda kafa prije nego što mi kažemo “dobra je”?

Prije nego što kafa završi u našoj šoljici, ona prolazi kroz niz provjera koje nemaju veze s navikom, nego s preciznošću. Tu nema mjesta subjektivnom, nego se traži balans, čistoća ukusa i dosljednost.

Upravo taj prvi korak često ostaje nevidljiv krajnjem konzumentu, ali je ključan za sve što kasnije prepoznajemo kao kvalitet.






Ilija objašnjava da se kvalitet kafe ne procjenjuje nasumično, nego po jasno definisanom redoslijedu: prvo se provjerava botanička vrsta zrna, zatim klasa, a tek onda dolaze ono što mi najčešće primijetimo, a to su ukus, miris i aroma. Taj stručni proces osigurava da kafa ima stabilan, prepoznatljiv karakter i prije nego što uopće dođe do šoljice.

Zašto jačina nije isto što i dobra kafa?

Kada kažemo domaća kafa, većina nas prvo pomisli na jačinu. (Da i Grand kafu!) Ali u stvarnosti, jačina je samo jedan mali dio mnogo složenije slike.

Od izbora zrna, preko prženja, do načina pripreme, svaki korak utiče na to kakva će kafa na kraju biti. A džezva, iako duboko ukorijenjena u našim navikama, u tom procesu nije samo simbol tradicije, nego aktivni dio ukusa i teksture kafe.




Upravo tu se lome razlike između kafe koja je samo jaka i one koja je zaista dobra.

„Za dobru pripremu kafe važna je džezva, jer nam ona služi da voda provri što prije. Ja kažem da se voda ne smije ‘patiti’. Ako treba dugo da provri, tvrda voda, koja je pogodna za kafu, pretvara se u meku i tada dobijamo bljutav ukus.“, pojasnio je Ilija Đurić.

Pronašli ste svoju idealnu kafu. A sada… jedan mali korak dalje

Recimo da ste već pronašli svoju Grand kafu. Znate koja vam jačina odgovara, koja aroma vam „legne“ i u kojem dijelu dana je pijete s najvećim uživanjem. Razlika između dobre i zaista dobre šoljice često se krije u jednom, naizgled nevažnom detalju. Ne u novoj opremi, ne u komplikovanim pravilima i ne u dodatnom vremenu, nego u malim promjenama koje lako zanemarimo.






To su sitni trikovi koji ne traže poseban trud, ali mogu potpuno promijeniti doživljaj prve šoljice. Evo šta Ilija savjetuje:

„Nije dobro kafu zakuhati u kuhinji pa šoljicu nositi do mjesta gdje ćemo je piti. Prva ekstrakcija se dešava tokom zakuhavanja, ali ona fina, kada se talog odvaja i arome se razlivaju, dešava se u šoljici. Zato je važno da se kafa sipa tamo gdje se pije i da šoljica nekoliko trenutaka miruje prije prvog gutljaja.“

Zašto se kafa u BiH ne pije kao nigdje drugo?

Kafa u BiH nije pauza između obaveza. Ona je često sama obaveza. Razgovor, dogovor, predah, znak pažnje.

U toj šoljici je i ono što zovemo ćejf, osjećaj da se Grand kafa pije polako, s razlogom i u tačno određenom trenutku. Taj odnos prema kafi čini ritual ispijanja u BiH drugačijim od mnogih drugih kultura, čak i kada se koristi isto zrno. Evo šta o tome kaže Ilija:

„Kod nas se koriste male džezve, što je ispravno: jedna džezva, jedna šolja. Piju se iz fildžana i uz kafu se služi nešto slatko, bilo šećer, rahat-lokum ili kockica čokolade. Upravo ti detalji nas izdvajaju.“

Kakvu kafu bira profesionalac?

Zato smo Iliju pitali ono što zanima svakog ljubitelja kafe: kada vam je posao provjeravati, mirisati i ocjenjivati kafu, kakvu kafu bira za sebe. U tom pitanju se često najbolje vidi da i iza stručnosti stoji lična navika, dio dana koji vam je najdraži i mali ritual koji nema veze s pravilima ili teorijom, nego isključivo s užitkom.






Ilija kaže da ujutru najčešće pije kafu iz kategorije koja je u svijetu poznata kao turska kafa. Lično bira Grand kafu Gold, u većoj šolji, jer mu pruža pun i uravnotežen ukus. Onima koji vole mekši i zaokruženiji profil preporučuje Gold, dok će ljubitelji izraženije jačine posegnuti za Grand Strong.

Mekša ili jača: kako znati koja je vaša Grand kafa?

Nakon što nam je otkrio kakvu kafu on bira za sebe, logičan nastavak razgovora bio je upravo ovaj: kako da svako od nas lakše prepozna svoj Grand ukus. Nisu svi dani isti, nisu ni navike, pa samim tim ni kafa ne mora biti ista za sve.

Postoje jasni signali koje nam nepce već daje u smislu da li više uživamo u aromi, pitkosti i zaokruženom ukusu, ili tražimo izraženiju jačinu koja ostaje duže i ostavlja trag. Upravo na tim razlikama, objašnjava Ilija, treba graditi izbor kafe, a ne na pukoj navici ili onome što smo godinama pili bez razmišljanja.







Možda je baš zato kafa u BiH toliko lična stvar. Ne pijemo je samo zbog jačine ili navike, nego zbog trenutka, razloga i osjećaja koji ide uz šoljicu. I često je pijemo isto godinama, bez pitanja da li nam zaista najviše prija.

Razgovor s Ilijom nas je podsjetio da ne treba mijenjati kafu, nego način na koji je pijemo. Mali detalji prave veliku razliku, a kad znaš šta tražiš, lakše pronađeš i onu Grand kafu koja ti stvarno prija.

Ako ste se već uhvatili kako razmišljate o sljedećoj šoljici Grand kafe… znamo da smo uspjeli.
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Grand kafom

Autorica članka: Ilda Lihić-Isović    
Fotografija: Enida Kajević i Sanela Zukić