TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 26.10.2021.
Zebrina je kućna biljka koja pripada rodu Tradescantia, svojim neobičnim oblikom listova i boja koje je krase, izdvaja se od ostalih biljaka.
Sigurno je prepoznajete i iz perioda kad ste bili djeca, kada su je naše mame rasađivale i dijelile sa prijateljicama, iz toga je proizašao i izraz lutajuća biljka.
Zebrina je biljka koja je prirodni pročišćivač zraka, te čisti i dezinfikuje prostor. Također posjeduje ljekovita svojstva, čiji listovi sadrže antibakterijska svojstva koja pomažu pri liječenju opekotina i rana.
Smatra se da ova biljka ima pozitivne učinke na čovjeka jer smiruje, osnažuje i popravlja raspoloženje.
Kako se brinuti o njoj?
Zebrina je biljka koja voli unutrašnji prostor, zahtjeva dosta nedirektne svjetlosti i voli se zalijevati. Tlo joj nikada ne smije biti suho, međutim važno je pripaziti da ne zalijete previše kako korijen ne bi uginuo.
Zebrini treba omogučiti dovoljno prostora i zraka, stoga se najčešće sadi u viseće saksije. Preporučuje se rezanje vanjskih listova kako bi se biljka mogla granati i bolje rasti. Odrezani vrhovi biljke se mogu dalje presađivati. Mlade biljke presađujte 1 godišnje, a odrasle svake 2 do 3 godine.
Obradovat će vas i činjenica da je sigurna za vašu djecu ali i kućne ljubimce.
* * *
Naslovna fotografija: @gole_golkhone
TEKST: Ada Ćeremida
U ovom stanu u Starom gradu toplina nije dekoracija, nego pažljivo izgrađena atmosfera koja počinje od poda i završava u svjetlu.
Stan u Sarajevu smješten nekoliko minuta hoda od Baščaršije mogao je vrlo lako krenuti u smjeru neutralnog, sigurnog rješenja. Umjesto toga, ovaj interijer bira toplinu kao centralni koncept.
Drvo, zemljani tonovi, slojevita rasvjeta i taktilne teksture grade prostor koji ne djeluje “uređeno”, nego nastanjeno. Upravo ta nenametljiva koherentnost čini ovaj stan primjerom kako se toplina planira, a ne improvizira.
Drvo kao temelj atmosfere
Prva stvar koju primijetite jeste kontinuitet drveta od parketa, preko kuhinjskih radnih ploha, do polica i ormara u spavaćoj sobi. Topli tonovi hrasta i prirodnih furnira uvode stabilnost i vizualnu povezanost između zona.
Čak i kada su zidovi bijeli, drvo preuzima ulogu nosioca karaktera. U dnevnom boravku ono balansira narandžaste i smeđe tonove sofe i tepiha, dok u kuhinji omekšava čiste linije elemenata. Ovo je primjer kako materijal može biti snažniji od boje u stvaranju topline.
Inspiracija: Ako želite topliji dom, krenite od podova i većih komada namještaja u prirodnim tonovima prije nego dodate dekor.

Rasvjeta koja imitira zalazak sunca
Toplina u ovom stanu dolazi i iz pažljivo birane rasvjete. Nema hladnog, bijelog svjetla koje “pere” zidove. Umjesto toga, tu su ambijentalne lampe, podne svjetiljke i kuglaste noćne lampe koje stvaraju meke svjetlosne zone.
U dnevnom boravku kombinacija visilice i ambijentalne lampe stvara osjećaj intime, dok u spavaćoj sobi difuzno svjetlo briše oštre sjene.
Rasvjeta ovdje nije samo funkcionalna, ona je emocionalni alat. Upravo to čini razliku između stana i doma.
Savjet: Uvedite barem tri izvora svjetla po prostoriji centralni, ambijentalni i dekorativni.

Teksture koje brišu sterilnost
Kravlja koža kao tepih, taktilne jastučnice, ratan fotelja, mekana sofa i slojevitost materijala daje prostoru dubinu. Iako je tlocrt jednostavan i otvoren, teksture razbijaju monotoniju. Kombinacija glatkog staklenog stolića, meke tkanine i grubog drveta stvara balans koji je vizualno zanimljiv, ali ne napadan.
Toplina se često krije upravo u tim kontrastima glatko naspram hrapavog, sjajno naspram mat. Ovdje je to postignuto bez viška detalja, samo kroz promišljen odabir.

Boje koje ostaju u spektru zemlje
Paleta ovog stana kreće se od bijele, preko medenih tonova drveta, do zagasitih narandžastih i smeđih nijansi. Čak i akcenti poput jastuka ili dekorativnih elemenata ostaju u toplom spektru. To znači da prostor nema vizualne “hladne prekide” koji bi narušili atmosferu.
U kuhinji i trpezariji bijeli elementi služe kao podloga, dok drvo i toplo svjetlo preuzimaju glavnu riječ. U dnevnoj zoni narandžasta sofa postaje fokus, ali bez agresije. Ova dosljednost u boji čini da stan djeluje skladno i povezano.

Ovaj stan u Starom gradu pokazuje da toplina nije rezultat jednog komada namještaja ili jedne boje. Ona nastaje iz kontinuiteta materijala, pažljivo planirane rasvjete i tekstura koje uvode osjećaj prisutnosti.
Ako razmišljate o osvježavanju vlastitog doma, možda rješenje nije u većim promjenama, nego u suptilnim slojevima koji zajedno grade atmosferu. Jer toplina se, kao i dobar dizajn, uvijek osjeti prije nego što se objasni.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!