Svi oni koji su u potrazi za slatkim osvježenjem za vaše nepce u Sarajevu su se, vjerujemo, već upoznali sa konceptom slastičarnice TORTE i to. Njihova filozofija zasniva se na ukusnim domaćim kolačima pripravljenim od kvalitetnih namirnica koji vas mame na ponovni dolazak. Torta od sira preporuka je koju ćete čuti među brojnim lokalcima, a ugodan interijer i sjajna ponuda čine ovo mjesto savrše

U razgovoru sa Sandrom Jelin Kadrić, jednom od vlasnica TORTE i to saznali smo više o povijesti nastanka ove male slatke radionice. 

Sandra Jelin Kadrić i Emina Kadrić

Kao jednu od vaših misija često ističete cilj da nahranite sve sladokusce, poguzije i štovatelje slatkog. Recite nam, kako teče odabir savršenog slatkog kandidata za vaš meni? Koje su zajedničke karakteristike vaših slastica?

TORTE i to Sarajevo je prva franšiza TORTE i to Zagreb, pa nam je i ponuda torti i kolača vrlo slična. Vremenom smo našu ponudu razvijali, osluškujući potrebe gostiju. Na novim recepturama znamo raditi i po par mjeseci kako bi dobili novu slasticu koja zaslužuje svoje mjesto u vitrini.
Kao što u muzici postoji ‘fine tuning’ i uštimavanje do perfekcije, tako se i mi u našoj slatkoj radionici ponašamo i pri tom mnogo uživamo. Od prvog dana smo ponudili proizvode visoke kvalitete, što su naši gosti i prepoznali. Njihovo povjerenje nikada ne bi iznevjerili. Možemo mijenjati mnogo toga, praviti određene kompromise, ali jedno će uvijek ostati konstanta, a to je da u sve naše torte i kolače idu samo visokokvalitetne namirnice. Naš pristup je izrada torti i kolača svojeručno i s puno ljubavi, te time isključujemo svaku visokoserijsku proizvodnju. To nas čini posebnim! Oni koji su prepoznali sve ove elemente su sigurno pravi sladokusci, vrijedni truda i poštovanja.

Torta od sira je jedan od često izgovaranih zahtjeva u svim TORTE i to objektima. Što ju čini tako posebnim?

Torta od sira je definitivno naša zvijezda ponude, naša prva torta, naš bestseller. Mnogi joj nisu davali velike šanse, jer su smatrali da bez uobičajenih tradicionalnih sastojaka ne može parirati orasima i čokoladi. Izgleda da je naša torta od sira ipak svojim dobro izbalansiranim okusima i svojim finim ‘layerima' razuvjerila one koji su sumnjali u nju. I danas je naš favorit!

TORTE i to slastičarne su popularne i zbog činjenice da nude i ugodan i pomno dizajniran prostor za druženje. Možete li nam reći nešto više o samom interijeru – odakle crpite inspiraciju?

Kod uređenja svih naših prostora ista je ideja vodilja – napraviti ugodan i miran ambijent, kako bi svako imao mogućnost izbjeći bučnu svakodnevnicu i stres. Koncept uređenja prostora jeste nenametljivost, toplina i povezanost boje, oblika i okusa. To je jedan od razloga zašto se gosti vraćaju u našu harmoniju. Spomenimo i novi enterijer na Baščaršiji gdje smo inspiraciju pronašli u nesavršenom šarmu industrijskog dizajna: siva boja dominira prostorom, drveni detalji, čelična konstrukcija ograde… pazili smo da s posebno odabranim detaljima kao sto su pernati luster, čupavi tepisi uz sofe i mnoštvom mekanih jastuka u tonovima sive i kraljevsko plave boje, dekorativno-lisnatim biljkama u ukrasnim saksijama… unesemo toplinu u prostor.

Sjećate li se vašeg prvog napravljenog kolača? Koji kolač najviše volite pripremati?

Sjećam. Sada to može zvučati veoma smiješno, ali sam kod učenja pravljenja moje prve Torte od sira imala veliku tremu. Dolazila sam prva, a iz kuhinje odlazila posljednja. Bio je to ozbiljan i vrlo zahtjevan zadatak za mene. I sada se sjećam do detalja grešaka koje sam pravila, a i savjeta koje sam nakon toga dobila za vrijeme obuke u Zagrebu.

Prošla je dekada. Sada to isto radim sa velikim zadovoljstvom i opuštenošću, a znam da iz mojih ruku izlazi slatka delicija. Uživam u eksperimentisanju. Prošle sedmice mi je kuća mirisala na čokoladu. Volim gledati lica svojih prijatelja kada probavaju novitete.

TORTE i to je nedavno otvorio i još jedan objekt u Sarajevu, a imate i svoju slastičarnicu u Zagrebu. Razlikuje li se ponuda od grada do grada i kakvi su vaši planovi za budućnost?

TORTE i to postoje u Sarajevu i Zagrebu. Ponuda u ova dva grada se neznatno razlikuje. Riječ je o svega jednoj ili dvije torte. Našu budućnost vidim u dugoročnom održavanju istog nivoa kvalitete proizvoda, usluge i prostora. Sinonim Sarajeva su Baščaršija i ćevapi, kao odraz stare kulture. Sa našim novootvorenim TORTE i to Caffe-om u srcu Baščaršije, u ulici Gazi Husrev-begova 61. spajamo staro i novo, tradiciju i trendove.

Znamo i vjerujemo da će u budućnosti naše TORTE i to postati jedan od sinonima Sarajeva.  

_{Foto:  Iza Razija Mesević, Imrana Kapetanović}

Većina nas kafu procijeni vrlo brzo, ili nam prija ili ne. Rijetko se zapitamo zašto. Šta se zapravo dešava u šoljici prije nego što mi damo svoju presudu?

Na Bonjour ba x Grand kafa Coffee Experience eventu imali smo priliku vidjeti drugu stranu tog procesa: onu u kojoj se kafa ne pije iz navike, nego analizira, mjeri i ocjenjuje prema preciznim kriterijima. Upravo tu počinje posao Ilije Đurića, profesionalnog degustatora i cup testera Grand kafe.

Ilija Đurić, profesionalni degustator kafe

Dok mi govorimo o jačini i aromi, Ilija govori o balansu, tijelu, kiselosti i mirisu i zna tačno objasniti zašto nam neka kafa odgovara, a neka nikada neće, bez obzira na to koliko je pijemo godinama.

Zato smo s njim razgovarali o onome što se rijetko čuje izvan stručnih krugova: kako se kafa profesionalno provjerava, šta čini dobar blend, gdje najčešće griješimo u pripremi i koliko zaista poznajemo napitak koji pijemo svaki dan.

Kako izgleda kafa prije nego što mi kažemo “dobra je”?

Prije nego što kafa završi u našoj šoljici, ona prolazi kroz niz provjera koje nemaju veze s navikom, nego s preciznošću. Tu nema mjesta subjektivnom, nego se traži balans, čistoća ukusa i dosljednost.

Upravo taj prvi korak često ostaje nevidljiv krajnjem konzumentu, ali je ključan za sve što kasnije prepoznajemo kao kvalitet.






Ilija objašnjava da se kvalitet kafe ne procjenjuje nasumično, nego po jasno definisanom redoslijedu: prvo se provjerava botanička vrsta zrna, zatim klasa, a tek onda dolaze ono što mi najčešće primijetimo, a to su ukus, miris i aroma. Taj stručni proces osigurava da kafa ima stabilan, prepoznatljiv karakter i prije nego što uopće dođe do šoljice.

Zašto jačina nije isto što i dobra kafa?

Kada kažemo domaća kafa, većina nas prvo pomisli na jačinu. (Da i Grand kafu!) Ali u stvarnosti, jačina je samo jedan mali dio mnogo složenije slike.

Od izbora zrna, preko prženja, do načina pripreme, svaki korak utiče na to kakva će kafa na kraju biti. A džezva, iako duboko ukorijenjena u našim navikama, u tom procesu nije samo simbol tradicije, nego aktivni dio ukusa i teksture kafe.




Upravo tu se lome razlike između kafe koja je samo jaka i one koja je zaista dobra.

„Za dobru pripremu kafe važna je džezva, jer nam ona služi da voda provri što prije. Ja kažem da se voda ne smije ‘patiti’. Ako treba dugo da provri, tvrda voda, koja je pogodna za kafu, pretvara se u meku i tada dobijamo bljutav ukus.“, pojasnio je Ilija Đurić.

Pronašli ste svoju idealnu kafu. A sada… jedan mali korak dalje

Recimo da ste već pronašli svoju Grand kafu. Znate koja vam jačina odgovara, koja aroma vam „legne“ i u kojem dijelu dana je pijete s najvećim uživanjem. Razlika između dobre i zaista dobre šoljice često se krije u jednom, naizgled nevažnom detalju. Ne u novoj opremi, ne u komplikovanim pravilima i ne u dodatnom vremenu, nego u malim promjenama koje lako zanemarimo.






To su sitni trikovi koji ne traže poseban trud, ali mogu potpuno promijeniti doživljaj prve šoljice. Evo šta Ilija savjetuje:

„Nije dobro kafu zakuhati u kuhinji pa šoljicu nositi do mjesta gdje ćemo je piti. Prva ekstrakcija se dešava tokom zakuhavanja, ali ona fina, kada se talog odvaja i arome se razlivaju, dešava se u šoljici. Zato je važno da se kafa sipa tamo gdje se pije i da šoljica nekoliko trenutaka miruje prije prvog gutljaja.“

Zašto se kafa u BiH ne pije kao nigdje drugo?

Kafa u BiH nije pauza između obaveza. Ona je često sama obaveza. Razgovor, dogovor, predah, znak pažnje.

U toj šoljici je i ono što zovemo ćejf, osjećaj da se Grand kafa pije polako, s razlogom i u tačno određenom trenutku. Taj odnos prema kafi čini ritual ispijanja u BiH drugačijim od mnogih drugih kultura, čak i kada se koristi isto zrno. Evo šta o tome kaže Ilija:

„Kod nas se koriste male džezve, što je ispravno: jedna džezva, jedna šolja. Piju se iz fildžana i uz kafu se služi nešto slatko, bilo šećer, rahat-lokum ili kockica čokolade. Upravo ti detalji nas izdvajaju.“

Kakvu kafu bira profesionalac?

Zato smo Iliju pitali ono što zanima svakog ljubitelja kafe: kada vam je posao provjeravati, mirisati i ocjenjivati kafu, kakvu kafu bira za sebe. U tom pitanju se često najbolje vidi da i iza stručnosti stoji lična navika, dio dana koji vam je najdraži i mali ritual koji nema veze s pravilima ili teorijom, nego isključivo s užitkom.






Ilija kaže da ujutru najčešće pije kafu iz kategorije koja je u svijetu poznata kao turska kafa. Lično bira Grand kafu Gold, u većoj šolji, jer mu pruža pun i uravnotežen ukus. Onima koji vole mekši i zaokruženiji profil preporučuje Gold, dok će ljubitelji izraženije jačine posegnuti za Grand Strong.

Mekša ili jača: kako znati koja je vaša Grand kafa?

Nakon što nam je otkrio kakvu kafu on bira za sebe, logičan nastavak razgovora bio je upravo ovaj: kako da svako od nas lakše prepozna svoj Grand ukus. Nisu svi dani isti, nisu ni navike, pa samim tim ni kafa ne mora biti ista za sve.

Postoje jasni signali koje nam nepce već daje u smislu da li više uživamo u aromi, pitkosti i zaokruženom ukusu, ili tražimo izraženiju jačinu koja ostaje duže i ostavlja trag. Upravo na tim razlikama, objašnjava Ilija, treba graditi izbor kafe, a ne na pukoj navici ili onome što smo godinama pili bez razmišljanja.







Možda je baš zato kafa u BiH toliko lična stvar. Ne pijemo je samo zbog jačine ili navike, nego zbog trenutka, razloga i osjećaja koji ide uz šoljicu. I često je pijemo isto godinama, bez pitanja da li nam zaista najviše prija.

Razgovor s Ilijom nas je podsjetio da ne treba mijenjati kafu, nego način na koji je pijemo. Mali detalji prave veliku razliku, a kad znaš šta tražiš, lakše pronađeš i onu Grand kafu koja ti stvarno prija.

Ako ste se već uhvatili kako razmišljate o sljedećoj šoljici Grand kafe… znamo da smo uspjeli.
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Grand kafom

Autorica članka: Ilda Lihić-Isović    
Fotografija: Enida Kajević i Sanela Zukić