Pozitivne reakcije na seriju The last of us koja se trenutno prikazuje na streaming platformi HBO ne prestaju stizati, a riječi hvale upućene su i bh. redateljici koja je zaslužna za šestu epizodu popularne serije.
Naime, riječ je o znanstveno fantastičnoj seriji čija je radnja fokusirana na život nakon globalne pandemije koja je u potpunosti promijenila civilizaciju. Serija je veoma brzo postala pokupila simpatije gledatelja diljem svijeta, a našu pažnju posebno je ukrala šesta epizoda iza koje stoji Jasmila Žbanić.
https://www.youtube.com/watch?v=4Fqr1sO5DSw
Bh. redateljica otkrila je da su ju kreatori serije kontaktirali nakon što su pogledali Quo vadis, Aida? i nakon jednosatnog razgovora odlučili povjerenje dati njoj za režiranje serije The last of us.
Prema komentarima na stranici IMDB-a epizoda iza koje stoji Jasmila Žbanić trenutno ima ocjenu 9,1 a pozitivne reakcije dolaze sa svih strana.
„Epizoda Kin stavlja veze svojih protagonista u kušnju, zbog čega je ovo jedna od najemotivnijih dijelova serije”, samo je jedan od pozitivnih komentara koje smo mogli pronaći, a epizoda se može pohvaliti i s 100% pozitivnih odnosno svježih rajčica na stranici Rotten Tomatoes.
S obzirom da je tvorac popularne istoimene igrice i producent serije, Neil Druckmann, najavio nastavak snimanja serije s uzbuđenjem pratimo novosti i informacije.
Jedan milion pregleda. Za studentski kratki film iz Bosne i Hercegovine to nije samo broj, nego možda još uvijek rijedak kulturni fenomen. Majkino zlato, film koji je započeo svoj život na festivalskom platnu, danas živi novu, digitalnu fazu i to punom snagom.
Od studentske vježbe do filma koji je prešao festivalske okvire, Majkino zlato nastaje 2018. godine kao diplomski film, u produkcijskim uslovima tipičnim za studentski rad skromnim, ali fokusiranim.
Već na samom startu film ulazi u Takmičarski program studentskog filma na Sarajevo Film Festival, gdje osvaja nagradu za najbolji studentski film. Time priča ne završava, zapravo, tek počinje.
Režiju potpisuje Irfan Avdić , tada student Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu. Zajedno sa scenaristom Adijem Lučićem, Avdić gradi film koji ne pokušava da “objasni” društvo, već da ga pokaže.
Kamera Alena Alilovića dodatno pojačava osjećaj nelagode – bliski kadrovi, prirodno svjetlo i sirova atmosfera čine da gledalac nema gdje pobjeći od priče.
Festivalski život: nagrade, publika i međunarodno priznanje
Nakon Sarajeva, film nastavlja svoj put evropskim festivalima. Osvojio je nagradu publike na Premiers Plans festivalu u Angersu, kao i posebna priznanja na regionalnim festivalima.
Posebno važan trenutak dolazi selekcijom u program Future Frames na Karlovy Vary International Film Festival , koji okuplja najperspektivnije mlade evropske autore. Za jedan studentski film to je potvrda ozbiljnog autorskog potencijala.
Radnja koja boli jer je previše stvarna
U središtu filma je Alem, sedamnaestogodišnjak koji živi s bakom i pokušava da zaradi novac za školski izlet. Kada sistem zakaže, ostaje mu samo vlastita snalažljivost – i moralne granice koje se brzo brišu pod pritiskom siromaštva. Film ne nudi laka rješenja, niti traži empatiju na silu. Njegova snaga je u tišini, pogledima i odlukama koje djeluju sitno, a nose ogromnu težinu.
Zašto se Majkino zlato i danas gleda? Zato što ne zastarijeva. Teme klasnih razlika, srama zbog siromaštva i mladosti koja prerano mora odrasti danas su možda još vidljivije nego prije osam godina. Film ne nudi spektakl, nego istinu – onu tihu, nelagodnu, ali univerzalnu.
Digitalni život filma: Kako se dođe do milion pregleda?
Godinama nakon festivalskog kruga, Majkino zlato dobija novu publiku online, na YouTubeu je objavljen prije pet godina, gdje se potom počeo širiti organski kroz dijeljenje, preporuke i komentare. Upravo ta sporost i postepenost rasta govore mnogo: milion pregleda nije rezultat trenda već dugotrajne relevantnosti. Publika se u Alemovoj priči i dalje prepoznaje.
Da je riječ o uspjehu koji nadilazi lokalni i studentski okvir, potvrđuje i podatak da film na IMDb ima ocjenu 8.4, što je izuzetno visoko i za mnogo veće, produkcijski snažnije projekte. Majkino zlato tako postaje dokaz da studentski film može imati dug život, da festivalska nagrada nije krajnja stanica i da kvalitetna, iskrena priča uvijek pronađe publiku.
Osam godina kasnije, ovaj bh. kratki film nije samo uspomena na jedan uspjeh nego snažan podsjetnik koliko daleko može stići autorski glas koji ostaje vjeran svojoj priči.
