Dolazak Nove godine za mnoge od nas značio je i onu veoma poznatu rezoluciju gdje smo sebi obećali kretati se više.

Upravo ova vrsta meditacije može biti pravi izbor za vas, a uključuje svjesno hodanje koje može ostvariti brojne benefite za naš organizam i svakodnevicu.

U razgovoru s Anom Raos, korodinatoricom za Svjesno hodanje u BiH, Asja Dupanović nam je otkrila porijeklo i povijest svjesnog hodanja, podijelila je s nama prednosti ove vrste meditacije, iskustva polaznika kao i kako se i sami možete uključiti u njihov program. Više otkrijte u nastavku.

***
 

„Jeste li ikada zamišljali da je moguće hodati na način koji će da vas napuni energijom? Svjesno hodanjeTM je dinamična meditacija u pokretu koju je na Međunarodni dan joge, 21. juna 2015., pokrenuo Mohanji, humanista i veliki prijatelj planete, a filozofija koja stoji iza ove tehnike vuče korijene iz drevnih vedskih načela i duhovnih praksi.“ – otkrila je Asji Ana Raos, koordinatorica za Svjesno hodanje u BiH.

 

Foto: Unsplash

 

"Ova jednostavna i duboko transformirajuća tehnika dostupna je svima, bez obzira na dob i spol,  komplementarna različitim stilovima života i idealna za ljude kojima ne odgovaraju duge meditacije i sjedenje u mirnom položaju. Mnogima od nas događa se da, kada sjednemo meditirati, osjetimo napetost, dosadu i lako nas je omesti jer se um teško smiri. Kod meditacije u pokretu se pak lakše razvija jasnoća, postepeno grade snaga uma i moć koncentracije.“ - nadodala je Ana. 
 

Zašto bismo hodali svjesno?

„Ljudskim tijelom neprestano cirkuliše energija koja se rasipa kada hodamo nesvjesno, kada je naš um odsutan i naša čula puštena da bez smisla naokolo tumaraju. To je kao da imamo vodovodnu cijev sa rupama. Oči koriste najviše naše energije, kao i um koji neprestano putuje između prošlosti i budućnosti, rijetko se zaustavljajući u sadašnjosti, a energija je dragocjena jer, što je više imamo, to je veći i kvalitet našeg života.“ – otkriva Ana.

 

Foto: Pexels

 

„Izmjereno je da energetsko polje koje okružuje naše tijelo, naša aura, ima minimalni radius od 30 cm. Kada je naš fokus izvan tog radiusa, energija se raspršuje i to nas slabi, ali kada se on zadržava unutar 30 cm, kada hodamo zadržavajući svoj pogled na toj udaljenosti, energija cirkuliše unutar našeg vlastitog energetskog polja, a to nas osnažuje, štiti i jača naš imunitet.“ - objašnjava Ana.

„Dakle, glavna ideja na kojoj se temelji svjesno hodanje je cirkulisanje energije unutar naše vlastite aure, koja uslijed toga postaje stabilnija. Ovo je ujedno i glavni benefit ove meditacije u pokretu. Kao i kod većine Mohanjijevih tehnika, njena jednostavnost prikriva njenu veliku transformativnu moć. Ukoliko je ispravno izvedeno, 30 minuta svjesnog hodanja ima efekat kao tri sata meditacije", zaključuje Ana sa kojom svake nedelje u 9:00 sati, potpuno besplatno možete iskusiti ovu meditaciju u Sarajevu. Uputstva za praktikovanje svjesnog hodanja možete dobiti i upitom na email adresu [email protected], kao i više pročitati ovdje.

 

Foto: Unsplash

Prednosti redovnog svjesnog hodanja

• Pozitivno utiče na koncentraciju i pojačava fokus, 
• povećava nivo energije,
• umiruje um,
• ima pozitivan učinak kod osoba sa visokim krvnim pritiskom, kao i kod dijabetisa,
• pozitivno utiče i na sve žljezde sa unutrašnjim lučenjem.“ – nadodaje Ana.
  
   

Foto: Unsplash

 

Iskustva polaznika

„Život mi se promijenio na bolje munjevitom brzinom od kako sam jednom sedmično počela da hodam svjesno.“ – poručila je Dragana iz Bijeljine

„Svjesno hodanje me osnažuje i daje mi znatnu količinu energije koja me smiruje i miluje iznutra. Učinak je prisutan i satima nakon hodanja, što mi neizmjerno prija.“ – otkrila je Ana iz Sarajeva

„Svjesno hodanje je svaki put posebno i predivno iskustvo. Cijeli dan sam, i pored raznih situacija i energija koje me okružuju, u predivnom miru.“ – podijelila je Elma iz Sarajeva

***
Naslovna fotografija: Pexels

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com