Ljeto je sunce, kratke hlače, lepršave haljine, sladoled, kokteli, preplanuli ten i naravno kupanje.

Plivanje je ne samo odlična vježba za cijelo tijelo, već također pomaže u relaksaciji i osvježenju.

Sa toplim vremenom odmah iza ugla, vjerojatno ste već pripremili svoju torbu za plažu s novim kupaćim kostimom, ručnikom i omiljenim sandalama, ali prije nego što uronite, trebali biste razmisliti i o pripremi vaše kose i kože.

Foto: unsplash.com

Učinci klora na kosu, mogu biti jednako neprijatni i za vašu kožu ako niste pažljivi i upravo zbog toga smo istražili što stručnjaci preporučuju za njegu kože i kose prije i nakon kupanja u bazenu.

PRIPREMITE KOŽU ZAŠTITNOM KREMOM

Klor se dodaje u bazene za dezinfekciju i sprečavanje porasta te širenja bakterija, ali je zbog svoje prirode uzrok i nadražujućeg kontaktnog dermatitisa, odosno crvene, suhe i kože koja svrbi. Kako bi izbjegli ovaj efekt pripremite kožu sa zaštitnom kremom prije nego što uđete u bazen. Potražite proizvode sa glicerinom, prirodnim uljima ili vazelinom koji su navedeni kao jedni od sastojaka. Bonus će biti krema koja sadrži dimetikon koji stvara granicu između klora i vaše osjetljive kože.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Amy Seder ☼ Travel + Fashion (@amyseder) on Aug 12, 2019 at 9:37am PDT

NANESITE REGENERATOR ZA KOSU

Kapica za kupanje je najbolji način zaštite kose, posebno ako je ona kemijski tretirana, ali ako ne preferirate kapicu, stručnjaci za kosu preporučuju da prije dolaska na bazen, naprimjer noć prije, nanesete regenerator. Na taj način ćete stvoriti zaštitni sloj između vaše kose i klora te pomoći zaštiti folikula kose.

ISTUŠIRAJTE SE I HIDRATIZIRAJTE ODMAH NAKON KUPANJA U BAZENU

Ako pričekate dok se ne vratite kući da se istuširate nakon kupanja, činite veliku grešku jer što duže klorirana voda „sjedi na koži“, stvara se dodatna suhoća. Možete koristiti hidratantni šampon i gel da biste uspostavili pH ravnotežu. Nakon ispiranja ponovo nanesite hidratantnu kremu za obnavljanje hidratacije kože.

Foto: unsplash.com

POSUŠITE KOŽU RUČNIKOM

Nakon kupanja u bazenu, možda ćete doći u iskušenje da legnete na svoj ručnik i pustite da vas sunce svojim zrakama osuši, ali to nije najbolja ideja. Sušenje zrakom dovest će do veće suhoće kože pa se preporučuje ispiranje čistom vodom, a zatim se osušite pamučnim ručnikom. Nakon toga, vrijeme je za dobivanje onog savršenog preplanulog tena, naravno sa šeširom i nakon nanošenja SPF-a.

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com