Ako ste kao mi, sigurno ste već početkom 12. mjeseca razmišljali kako u svom domu probuditi blagdansko ozračje i kako dekorirati dnevni boravak, sobu ili kuhinju.

Suzana Nikić je dama kojoj to uvijek ide savršeno za rukom, a već je dosta puta kroz kolumnu na Bonjour.ba otkrila svoje trikove za uređenje i održavanje doma. Na Instagramu ćete ju pronaći ako kliknete ovdje, a danas smo s njom odlučili razgovarati o blagdanskim dekoracijama.

Tako nas je Suzana inspirirala i dala nam odlične trikove kako savršeno ukrasiti jelku i što dodati u kuhinju za savršenu blagdansku atmosferu. Uz to, podijelila je s nama i odličan trik kako produžiti vijek prirodne girlande. Za više, prelistajte dalje.

***

„Nova godina i Božić čine vrijeme kada vaša kuća postaje toplo i ušuškano gnijezdo u kojem se okupljaju članovi vaše porodice i prijatelji. Dekorisanje za praznike i nema neka posebna pravila ali je dobro povesti računa o uklapanju boja i tekstura kako bi se sve lijepo uklopilo i bilo harmonično.

 

Kada pomislim na novogodišnje praznike prvo što mi pada na pamet je jelka. Jelka je kraljica novogodišnje dekoracije i njeno dekorisanje je za mene prava umjetnost. Nema pravila kako da je ukrasite, ali postoje neke stvari koje bi trebalo ispoštovati ukoliko želite da izgleda ljepše i kreativnije.

Ja za svoju jelku koristim sitne, a guste sijalice i otprilike vam po metru jelke treba 200 sijalica, ali ja volim da dodam više i za svoju jelku (koja je 210 cm) koristim 50 m što je 1000 sijalica. Motam ih u krug od dna ka vrhu i tako  dok ne potrošim sve lampice. Velike ukrase stavim ka sredini da bi dobila dubinu, a manje ka krajevima grana. Decembar je za mene poseban mjesec i zaista volim da pretjeram sa dekoracijama. Ne dekorišem samo dnevnu sobu već i ostale prostorije.

 

Mislite na detalje, kao što su tekstura, boja i stil kojim želite da ostavite utisak. Ako imate kamin ukrasite ga girlandom. Ona može da bude prirodna (u tom slučaju kako bi vam trajala potopite je na 24h u vodu) ili umjetna koju možete da koristite svake godine.

 

Kamin držite upaljenim da biste mogli da uživate u kontinuiranom sjaju i toplini koju vam pruža, a istovremeno će vaš prostor djelovati druželjubivo i ušuškano te samim tim savršeno za druženje sa porodicom i prijateljima. Ukoliko je vaša dnevna soba neutralnih tonova možete je osvježiti i uljepšati svečanim bojama zime, poput zelene i crvene ili braon, uz brojne ukrase i svijeće koje će upotpuniti prostor.

 

Za mene je obavezna i dekoracija ostalih dijelova stana kao što je kuhinja, budući da je ona košnica svih aktivnosti i u mom slučaju je povezana sa trpezarijom i dnevnom sobom. Ukrašavam prozore vjenčićima, dodajem svijeće, razne ukrase i krpe sa novogodišnjim motivima.

 

Spavaća soba je najčešće potpuno zanemarena (ne i kod meine - smijeh) kada su praznici u pitanju a neophodno je vrlo malo u nju uložiti da biste osjetili zimske čarolije. Ja dodajem posteljinu u prazničnim bojama i teksturama, vjenčić sa crvenom bojom i sve ušuškam dekicama i jastučićima.

 

Da biste ukrasili svoj dom ne morate uvijek nužno da kupujete ornamente i komade za dekoraciju. Naberite nekoliko borovih grančica i njima možete ukrasiti kamin, stolove ili ulazna vrata. Na to dodati par korica sušenih narandži , po koju kuglicu i eto vam savršene dekoracije. U svemu tome je najbitnije da uživate i da vam je lijepo.

 

Uživajte u decembru sa svojim najmilijima, budite kreativni, dobro raspoloženi i zdravi.

Želim vam svima srećne praznike.“

Vaša Suzana

***
Foto: Suzana Nikić 

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.



Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada  

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.

Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba